DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 17 <-- 17 --> PDF |
ljenica. Oni više od ostalih radnika utječu na vrijednost proizvodnje. Ako su lože odabrani i za taj posao nedovoljno pripremljeni, mogu svojim radom nanijeti nenadoknadivu štetu. Trebalo bi iznaći mjerila za utvrđivanje njihova stvarnog učinka i takvo nagrađivanje njihova rada koje bi ih poticalo da se što dulje zadrže na tom radnom mjestu i da se stručno i poslovno sve više usavršavaju. U jednoj industrijskoj sredini uspješnost poslovanja umnogome zavisi od ličnog uvažavanja onih koji se ističu svojim znanjem, stručnošću, kvalitetom rada i radnim doprinosom. I to neovisno o tome da li se radi o fizičkom radniku, inžinjeru ili ekonomisti. U naše doba se sve više cijeni kvalifikacija, školska i stručna sprema. Ali se i unutar jedne kvalifikacije, ili unutar jednog nivoa školske i stručne spreme, moraju izdvajati i bolje nagrađivati oni pojedinci koji prednjače u radu i doprinosu, u odnosu na one koji daju prosječne rezultate a još više u odnosu na one koji rade slabije od prosjeka. Za vrednovanje radnih ljudi nije mjerodavna samo kvalifikacija ili školska i stručna sprema, niti su važni samo kubici. Važni su i radinost, kvalitet rada, ispoljen osjećaj za red, stručno i životno iskustvo, odgovornost na poslu, kreativnost, brižan odnos prema društvenoj imovini, sirovini, stroju itd. Na poslu nema jednakih. Zato je sasma prirodno a poslovno nužno, da se prave razlike u vrednovanju boljih od slabijih. Okolnost da svaki prima prema zasluzi i jeste najbolji poticaj za bolji rad i bolje rezultate, kako svakog pojedinca tako i svih radnika zajedno. Dosljednim vrednovanjem prema radu i rezultatima rada se na najbolji način uređuju i poboljšavaju odnosi u proizvodnji, stvara atmosfera koja stremi napretku. Jer, kad se radnik jednom navikne da uočava, uvažava i prihvaća razlike u vrijednosti i doprinosu svakog pojedinca unutar svog radnog mjesta, on će biti sposobniji da uočava i uvažava razlike u doprinosu pojedinaca na drugim radnim mjestima, da ispravnije i objektivnije vrednuje doprinos jednog inžinjera prema drugom, jednog ekonomiste u odnosu na drugog. A uvažavanje i ocjenjivanje svakog pojedinca prema radu i rezultatima rada postaje tada izvor zadovoljstva i temeljno pravilo rada i ponašanja čitavog kolektiva, čime se u najvećoj mjeri trajno potiču svi radni ljudi na bolji rad i stvaralaštvo. Na žalost, u praksi smo često nedosljedni u primjeni načela o vrednovanju prema radu. Uvažava se radno mjesto koje je samo po sebi mrtvo, a ne i živa ličnost radnika i njegov stvarni doprinos jia tom radnom mjestu. Mi doduše naglašavamo da treba stručne i vodeće ljude primjerno nagrađivati, tako da oni u primanjima vidno odskaču od ostalih radnika na manje složenim i manje odgovornim radnim mjestima. Ali, istovremeno toleriramo u praksi uravnilovku u vrednovanju ljudi unutar jedne kvalifikacije ili zvanja, odnosno unutar jednog radnog mjesta sa više izvršilaca. A upravo to što se tako odnosimo prema dijelu radnika koji po broju čine većinu u kolektivu, ima najpogubniji uticaj kako na odnose prema radu, na odvijanje poslovanja i unapređenje rada, tako i na stručno izdizanje i osposobljavanje radnika za obavljanje sve složenijih poslova. Oni koji dulje pamte, mogli su u svojoj praksi zapaziti, da se u uglednim drvnim kombinatima, kao što su Belišće, Đurđenovac, Novoselec, 15 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Slavonski Brod i drugi, lični ugled radnika stvarao prvenstveno na osnovi nivoa stručnosti, kvalitete rada i postignutih rezultata. Najbolji galerista, ili najbolji predcrtač, ili najbolji škartiraš, ili najbolji poslovođa ili najbolji bravar, ne samo da su odskakali od drugih radnika po svojim primanjima, nego su i uživali veliki ugled kako među samim radnicima tako i u čitavoj društvenoj sredini. Svi su ih sretali sa poštovanjem, svuda su bili dobro primani, čak i školska djeca su znala za njih. Takva atmosfera i takvo javno izražavanje poštovanja tim istaknutim pojedincima, obavezivalo je s jedne strane njih same da ustraju i dalje povećavaju svoj radni doprinos, dok je s druge strane poticalo ostale radnike da se u radu i u rezultatima približe najboljima, ili da ih čak i prestignu. Ova i slična prošla iskustva i saznanja mogla bi nam i danas biti od koristi u traženju pogodnijih mjerila za nagrađivanje radnika prema radu i rezultatima rada. Treba, međutim, istaći da takvo ocjenjivanje radnika na bolje, najbolje i slabije spada u najdelikatnije i najodgovornije poslove i da ga mogu uspješno obavljati, uz odgovarajuću kontrolu javnosti i kolektiva, samo uže grupe savjesnih i odgovornih stručnih i vodećih ljudi, koji, osim kriterija i mjerila o vrednovanju rada, dobro poznaju odgovarajući posao i koji su u položaju da prate i usmjeravaju određenog radnika da bi se ostvario zadani poslovni cilj. Ako taj posao prepustimo isključivo zborovima radnika, na kojima obično prevladaju emocije, subjektivnost i nedovoljno poznavanje posla i kriterija, onda će od vrednovanja prema radu i rezultatima rada ostati malo ili ništa. Ima, dakle, niz uzroka i pojava koje otežavaju položaj i djelovanje stručnih ljudi u proizvodnji. Kako prevladati ove teškoće, što učiniti da se inžinjeri i tehničari vrate struci u svom stvarnom, materijalnom smislu, ne na riječima, ne u teoriji nego u konkretnom radu i da utječu na unapređenje proizvodnje? Kako što duže zadržati stručne ljude u neposrednoj proizvodnji, kako na taj rad privuci nove sposobne stručne snage? Što učiniti da ih se bolje prihvati, uvažava, podržava i slijedi? Sadašnja situacija pogoduje donekle bježanju stručnih kadrova iz neposredne proizvodnje, prečestom mijenjanju djelatnosti i radnih organizacija. To sa svoje strane potiče djelomice stručnu površnost i pogrešna shvatanja o tome, da se jedna djelatnost može svladati u roku od godine dana, da treba proći što više djelatnosti da bi se, tobože, postao kompletan stručnjak. Izlaz je u stvaranju takvih uslova za rad stručnih ljudi u neposrednoj proizvodnji koji će, s jedne strane, zadovoljiti njihove životne i društvene potrebe, a s druge strane ih poticati da se bave unapređenjem proizvodnje i stvaralačkim radom. Stvaranje takve situacije ovisi ne samo od zauzimanja i mjera radne organizacije, već i od odgovarajuće aktivnosti i ponašanja samih stručnjaka. Najviše može u tom pravcu učiniti kolektiv, odnosno OOUR ili radna organizacija. To su zadovoljenje materijalne strane (stan i odgovarajuća zarada), odavanje javnog priznanja za ostvarene rezultate i njihova po 16 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 31 <-- 31 --> PDF |
željezničkih pragova) kao glavnih proi?,voda te popruga, retvrtača, letava i ostalih manje vrijednih sortimenata, koji pri tom prirodno napadaju. Kako su u izvođenju tih probnih piljenja sudjelovali, osim stručnjaka Instituta za drvo, Zagreb, i najvrsniji stručnjaci iz napred spomenutih pilana, i s obzirom na ozbiljnost s kojom je obrađen materijal proba, može se s pravom zaključiti, da su i rezultati tih proba pouzdana osnova za utvrđivanje normiranih količina građe i sortimenata, kao i ostvarenih procenata iskorišćenja oblovine po vrstama drva, debljini i kvaliteti trupaca. Potrebno je istaći, da je uspješnom ostvarenju tog velikog posla mnogo pridonijela veoma povoljna atmosfera i spremnost na suradnju koja je tada vladala među radnim organizacijama na svim akcijama za unapređenje proizvodnje. Ta atmosfera upravo je podsticala i ohrabrivala na nove akcije za napredak pilanarstva općenito. Svi su nastojali, da se sagleda, uvaži i ostvari zajednički širi interes; poduzeća su se otvarala jedna prema drugima, ništa se nije krilo, sva potrebna dokumentacija nesebično je stavljana na raspolaganje stručnim ljudima koji su radili na organiziranju i izvođenju proba. Ta ostvarena suradnja gotovo svih najvažnijih pilana u SRH ukazuje na najbolji način kakve se sve mogućnosti kriju i kakva su sve ostvarenja moguća kada se ujedine na zajedničkom programu velik broj osnovnih organizacija udruženog rada, odnosno radnih organizacija. Takva atmosfera i takve akcije imaju poseban značaj za stručne snage, podižu nivo stručnosti i nadahnjuju ih na daljnje akcije na unapređenju proizvodnje. 2. Prednosti uvođenja koeficijenata vrijednosti u pilanarstvo Obračunavanje vrijednosti piljenih sortimenata, dobivenih iz probno ispiljenih trupaca, obavili smo i izrazili pomoću koeficijenata vrijednosti piljene građe, stoga što izražavanje koeficijentima vrijednosti ima velike prednosti pred iskazivanjem vrijednosti u dinarima. Prvo, za jednake proizvode postižu se, zavisno o tržnim okolnostima svake pojedine sredine, različite cijene. One više ili manje odstupaju od stvarne vrijednosti istorodnog sortimenta, koji u određenom času u svom prosjeku i priznaje tržište. Stoga je realno upoređivanje proizvedenih vrijednosti između pilane i pilane moguće izrazitit samo iskazivanjem vrijednosti na jedinstven način — putem koeficijenata vrijednosti. Drugo, zbog promjenljivosti situacije na tržištu, cijene piljenih proizvoda se neprestano mijenjaju — padaju ili rastu. To posebno dolazi do izražaja kad prevladaju inflatorna kretanja, kakva proživljavamo danas. Ostvarena povišena dinarska vrijednost i iz toga proizašli povišeni dohodak ne dokazuju, da je taj bolji rezultat posljedica boljeg gospodarenja, povećanog obima proizvodnje, većeg učinka, bolje obrade i kvalitetnijeg proizvoda, odgovarajućeg sniženja troškova. To najbolje potvrđuje svakodnevna praksa, u kojoj se susrećemo s brojnim slučajevima, da organizacije rada svoju stagnaciju ili svoje zaostajanje u proizvodnji nastoje prebroditi pukim povećanjem cijena, što nije, gledano na duži rok, nikakvo rješenje. Znači, za ocjenu uspješnosti poslovanja nisu mjerodavne dinarske cijene i na toj osnovi iskazani dohodak. U težoj smo situaciji onda kada trebamo uporediti proizvedene vrijednosti po godinama, bilo da se radi o jednoj pilani, bilo da se želi upo 29 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 32 <-- 32 --> PDF |
rediti proizvedene vrijednosti između više pilana. Takva dinarska upoređivanja nisu upotrebljiva bez odgovarajućeg čestog i kompliciranog preračunavanja i svađanja ostvarenih vrijednosti na određenu godinu. Osim toga, dinarsko upoređivanje vrijednosti proizvedene piljene građe ništa ne kazuje da li smo u odnosu na prošlu godinu, ili u odnosu na neku drugu pilanu, stvarno napredovali ili smo nazadovali. Nasuprot tome, iskazivanje vrijednosti proizvodnje putem koeficijenata vrijednosti omogućuje nam sasvim realna upoređenja po godinama i među pilanama. S obzirom na stalnost i upotrebljivost koeficijenata vrijednosti za duže razdoblje, moguće je u jednoj pilani uporediti ostvareni sastav sortimenata i proizvedenu vrijednost građe, izraženu koeficijentima vrijednosti, sa normiranim sastavom sortimenata i normiranom vrijednošću piljene građe koja odgovara količini, debljini i kvaliteti ispiljene oblovine. Razlike u vrijednosti, koje na taj način ustanovimo između stvarnog i mogućeg, pokazuju nam da je stručno-tehnički nivo naše proizvodnje ili zadovoljavajući ili da smo podbacili. Iz toga onda proizlazi upozorenje da treba nešto uraditi na poboljšanju rada i poslovanja. Iz svega toga proizlazi, da u situaciji kad cijene stalno rastu, ili padaju, bez upotrebe koeficijenata vrijednosti nisu moguća realna upoređenja proizvedenih piljenih sortimenata i njihove vrijednosti niti po godinama niti pilane s pilanom. Dinarski iskazane vrijednosti ne daju nam pravi odgovor na pitanje: da li smo u tekućoj godini zaista poslovali bolje nego u odnosu na druge pilane. To znači, da upotreba koeficijenata vrijednosti postaje sve potrebnija u pilanarstvu i da može odigrati značajnu ulogu u daljnjem napredovanju i unapređenju pilanske prerade, naročito podsticanjem vodećih i stručnih ljudi na kreativan rad. Naime, upotreba koeficijenata vrijednosti omogućuje da stručni ljudi na vrlo jednostavan način ovladaju temeljnim elementom proizvodnje — normiranom vrijednošću proizvodnje i kroz to uoče i selektiraju po važnosti sve one faktore koji utiču na povećanje vrijednosti. Dalje, primjena koeficijenata vrijednosti i odgovarajuće praćenje vrijednosti proizvodnje, može poslužiti proizvođačima, da ocjenjuju i uspješnost prodaje; da li je njihova komercijala ili prodajna organizacija općenito ostvarila prodajom normirane vrijednosti, ili ih je prodala po preniskim cijenama. Na toj osnovi je onda moguć odgovarajući utjecaj proizvođača na uspješniji rad trgovine. S druge strane, trgovci koji su upoznati s normiranom vrijednošću proizvodnje i svim elementima upotrebe koeficijenata, posebno sa normiranim odnosima cijena pojedinih sortimenata, imati će realnu osnovu za sigurniji i odlučniji nastup na tržištu, radi ostvarenja što povoljnijih cijena. Time bi se doprinijelo poboljšanju odnosa: proizvodnja — trgovina, većoj suradnji i dogovorenom zajedničkom nastupanju na tržištu. Tada bi postepeno otpadali i prigovori proizvođača, da su trgovci i njihove organizacije u mnogo slučajeva privjesak kupca, mjesto da budu zaštitnik interesa proizvođača. Polazna osnova za primjenu koeficijenata vrijednosti u pilanarstvu, jeste utvrđivanje realnih odnosa cijena između sortimenata, razvrstanih po vrsti drva, dimenzijama i kvaliteti. Ti su odnosi utvrđeni u svom pro 30 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 30 <-- 30 --> PDF |
dopunskog utroška rada, probe su uticale na smanjenje učinka pilane, a nastajali su i povećani troškovi transporta i manipulacije. Stoga je svaka pilana bila zainteresirana da količine budu manje i da se probno piljenje obavi što je moguće prije, a proizvedeni sortimenti što prije maknu iz pilane. U najboljem slučaju probno piljenje je trajalo pola smjene, a samo iznimno čitavu smjenu. Treba, međutim, napomenuti da i manje količine probno ispiljenih trupaca mogu dati sasma zadovoljavajuće rezultate, ako se kod izbora trupaca za probu vodi briga o tome da u probi budu zastupljeni trupci i donje i gornje kvalitetne granice, kao i trupci raznih dužina; čak i bolje nego kod proba sa većim količinama, kada se izboru trupaca za probu ne pokloni potrebna pažnja. Može se općenito reći da zadovoljavaju probe od 4—15 ms. Količina zavisi najviše o razlikama u kvaliteti unutar klase, a te su najveće kod hrasta i bukve, a znatno manje kod jasena i jele-smreke. Stoga količine oblovine u probi trebaju biti u pravilu veće kod hrasta i bukve a manje kod jasena i jele-smreke. Kod tanke oblovine 20—29 cm, pošto su razlike u kvaliteti drva unutar klase manje, zadovoljavajuće rezultate mogu dati količine od 2—4 m3. Kod budućih arganiziranja probnih piljenja, pogotovo širih razmjera, bilo bi korisno uvažiti dosadašnja iskustva i na osnovu toga unaprijed ocijeniti i utvrditi minimalne količine trupaca koje treba da sadrži jedna proba, i to po debljinskim razredima i kvaliteti. Trebalo bi također dati potrebna uputstva o načinu i izboru trupaca za probe, a i utvrditi obavezu da se opiše svaki pojedini trupac, sa svim karakterističnim greškama, kako bi se i time olakšalo ocjenjivanje i međusobno uspoređivanje rezultata izvršenih proba. Bilo bi također korisno izvršiti paralelna probna piljenja između hrasta kitnjaka i hrasta lužnjaka, a kod bukve i jasena paralelne probe trupaca s velikom smeđom jezgrom i trupaca s malom smeđom jezgrom ili bez nje. Najbolje je da se probe obavljaju na što moguće manjem broju pilana. Tada taj posao obavljaju uhodane stručne ekipe koje daju najbolju garanciju o kvalitetu izvršenih proba, a njihov rad je i najlakše povezati. Najidealnije bi bilo kada bi se sve probe izvodile na pilani koja bi u tu svrhu bila posebno angažirana, ili da se probe izvedu izvan redovne smjene. Za razvrstavanje i Masiranje trupaca i građe služio je JUS 1955. g. Jedino je taj JUS bio priznat od strane drvne industrije i po njemu su se trupci razvrstavali, mjerili i evidentirali na svim industrijskim pilanama. Građa za izvoz se klasirala prema kriterijima koji su tada važili na vanjskom tržištu. Radi primjene jedinstvenih kriterija o razvrstavanju i klasiranju iz proba dobijene građe, grupa odabranih specijalista, vrsnih poznavalaca građe, prenosila je utvrđene kriterije na sve one koji su u pojedinim poduzećima bili zaduženi za organiziranje i izvršenje tog posla, ili ih je kontrolirala na licu mjesta, prilikom izvođenja proba. Kod probnih piljenja je primjenjena klasična prerada, sa proizvodnjom neobrubljene i obrubljene građe (kod pragovske oblovine — izrada |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Paktor pilanska oblovina, jer u cijeni koštanja piljene građe učestvuje sa 55 do 65%, zaslužuje da joj u radu i poslovanju posvetimo izuzetnu brigupažnju. Proizvodni proces u pilanskoj preradi se odvija u ekonomskom smislu unutar granica koje čine s jedne strane cijena utrošene sirovine, a s druge strane proizvedena vrijednost odnosno cijena iz te sirovine proizvedene piljene građe. Zato je za tu djelatnost od polaznog i odlučujućeg značaja, da se za svaku vrstu drva, debljinski razred i kvalitetu pilanskih trupaca utvrdi na što objektivniji način kolika je vrijednost trupca, odnosno koja je vrijednost piljenih sortimenata koji se stručnim postupkom i pažljivim i svrsishodnim radom mogu proizvesti iz tog trupca. Ostvarenju tog cilja služe probna piljenja. Njima se utvrđuju kako procenat iskorišćenja tako i količina i sastav piljenih sortimenata po dimenzijama i kvaliteti dobijenih iz probno ispiljenog trupca. U tom cilju su na bazi jedinstvene metodologije, pridržavajući se jedinstvenih kriterija za razvrstavanje i klasiranje trupaca i piljenih proizvoda, izvršena mnogobrojna probna piljenja na pilanama Đurđenovac, Belišće, Novoselec, Slavonski Brod, Vinkovci, Turopolje, Sisak, Dvor na Uni, Karlovac, Ogulin i Perušić. Velik dio tih proba je izvršen u organizaciji Instituta za drvo Zagreb, po temi »Modernizacija piljenja lišćara«, ugovorenoj sa drvno- industrijskim poduzećima iz SR Hrvatske 1962. godine. Probnim piljenjima su obuhvaćene sve glavne vrste drva: od lišćara hrast, bukva i jasen, a od četinjača jela i smreka. A te vrste drva daju u Hrvatskoj približno 90% cjelokupne raspoložive oblovine za piljenje. Prilikom organiziranja probnih piljenja unaprijed je dogovoren način mjerenja i Masiranja trupaca i građe, kao i minimalna kubatura trupaca za jednu probu. Radi dobijanja što realnijih količina i vrijednosti, u probi jedne klase bili su zastupljeni trupci donje i gornje kvalitetne granice; u svakoj partiji su bili odgovarajuće zastupani trupci dužine do 3 m i preko 3 metra (u II a ob lovini 50%, a u III a 60% dužine 2—2,9 m). Utvrđene su i veličine nadmjera, za svaku probu posebno je zadan raspon pila kao i način piljenja (oštro piljenje ili prizmiranje). Količina trupaca u jednom probnom piljenju kretala se od 2 do 25 m3 oblovine. Po količinama ispiljenih trupaca, broj proba je bio slijedeći: količine: 2— 4 m3 . 28 proba 5—10 ms 29 „ 11—16 ms 13 „ 20—25 m» 4 „ Ukupno: 64 probe Minimalna količina trupaca u jednoj probi najčešće nije bila unaprijed određena, mada je bilo očito da će rezultati proba biti vjerodostojniji što su probno ispiljene količine veće. Količina trupaca u jednoj probi najčešće je zavisila o prilikama na pilani koja je vršila probno piljenje. Naime, probna piljenja su se izvodila u redovnoj proizvodnji, koja je time bila u priličnoj mjeri remećena. Bilo je neizbježnih zastoja u radu pilane i |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 20 <-- 20 --> PDF |
učili u školama i na fakultetima, to bi bilo suviše komplicirano i najvećem broju radnika nedovoljno razumljivo. Ono što je svima jednako razumljivo, bez obzira na specijalnost i nivo poznavanja stručne teorije, to je izražavanje kroz dinar. Ono je jednako blisko i razumljivo i nekvalificiranom radniku i onom s najvišom kvalifikacijom, jer mu na jednostavan način razjašnjava vezu između obavljena posla, zarade i ostvarenog rezultata. Dinarsko izražavanje jeste glavni pokretač svake privredne aktivnosti i najuspješnije sredstvo za pobuđivanje na bolji i kvalitetniji rad, veću disciplinu i odgovornost, bolje gospodarenje itd. Iz toga slijedi, da je praćenje poslovnih rezultata i prikupljanje odgovarajuće dokumentacije u pravom smislu polazna osnova svakog stručnog zahvata i svake aktivnosti za poboljšanje rada. Time se stvaraju potrebni uslovi, da se rad stručnjaka osmišljava, mjeri i povezuje s naporima i stremljenjima svih ostalih radnih ljudi u kolektivu u jednu jedinstvenu i povezanu cjelinu radi ostvarivanja što boljih rezultata i daljnjeg uspješnog razvoja. Radi stvaranja povoljnih uslova za rad s ljudima i uspješno djelovanje stručnih ljudi u proizvodnji važan je, također, činilac njihovo učestvovanje u društvenom radu i životu sredine. Rad u sindikalnoj organizaciji, bavljenje nekim sportom, šahom, kulturno-prosvjetnim radom i si., sve to može pomoći stručnim ljudima da ih radnička sredina upozna kao ljude, razumije i prihvati. Ako se ponašamo i djelujemo kao obični ljudi, ne ističući svoju školsku i stručnu spremu niti neka svoja posebna prava i zasluge, lakše ćemo steći povjerenje radnika, izboriti njihovu podršku i privući ih na stručnu suradnju. Takva društvena aktivnost nije nikakvo gubljenje vremena, kako nekom u prvi mah izgleda, već sastavni dio mogućeg stručnog djelovanja u neposrednoj proizvodnji sa stanovišta prihvaćanja i primjene predloženih projekata, odnosno provjeravanja važnih elemenata projekta prije njegova usvajanja i izvođenja. Zatvaranje stručnog rada u kabinete najčešće ne daje zadovoljavajuće rezultate. Koliko je samo korisnih zamisli i prijedloga ostalo neostvareno samo zato što, zbog nezadovoljavajuće informiranosti, nije bilo podrške radnih ljudi. A kad nema primjene, onda izostanu i rezultati, i afirmacija, i zadovoljlsvo u radu i ponos nad ostvarenim. Inžinjeri i tehničari su pozvani da upućuju, usmjeravaju, ispravljaju, računaju i kalkuliraju, posebno da na bazi odgovarajuće dokumentacije ocjenjuju što je dobro a što nije, što se isplati a na čemu se gubi. Na tome onda grade svoj ugled i prestiž. Ali i da uče od radnika, da se s njima konzultiraju o poslu i svojim projektima i da zajedno s njima pripremaju prijedloge i dokumentaciju za donošenje odluka koje će služiti unapređenju posla i bržem razvoju. U svakoj sredini se mogu naći radnici koji su skloni novotarijama i spremni da učestvuju u aktivnostima na unapređenju proizvodnje, pogotovo ako stručni ljudi znaju stvoriti odgovarajuću atmosferu za međusobnu suradnju. Bez takvog poštovanjem ispunjenog odnosa između inžinjera i radnika, bez spoznaje o međuzavisnosti između poslovnih rezultata i nivoa radnih i ljudskih odnosa u proizvodnji, rezultati nisu najčešće zadovoljavajući, ili su, kad su stručno nametnuti, popraćeni nepotrebnim ljudskim sukobima. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 19 <-- 19 --> PDF |
pularizacija, društveno uvažavanje, omogućenje stručnog i poslovnog komuniciranja s drugim radnim organizacijama i naučnim institucijama, uključivanje u komisije i tijela koji pripremaju odluke važne za daljnji razvoj radne organizacije i si. Smisao i svrha takvih i sličnih priznanja nije samo u tome, da se nekome lično prizna stručna i poslovna vrijednost, odnosno zadovolji njegova ambicija za stručnom i poslovnom afirmacijom. Još je značajnije to, što se time podiže ugled stručnjaka među radnim ljudima sredine i indirektno javno izražava spremnost društveno-političkih snaga kolektiva da će ga i ubuduće podržati u takvoj aktivnosti. Time su stvoreni potrebni uslovi, da takav stručnjak može uspješnije djelovati među radnim ljudima i uključivati ih u aktivnosti na unapređenju proizvodnje i poslovanja i da može sa većom sigurnošću i s više uspjeha prevladavati otpore napretku u proizvodnji. Potreba bavljenja ekonomskom stranom proizvodnje i društvenom aktivnošću Međutim, mnogo toga zavisi i od stručnjaka, od njihove snalažljivosti, angažmana d ostvarenih rezultata. U tome velik značaj ima njihova sposobnost da se užive u tu sredinu, da uspostave suradnički odnos s radnicima i da ih postepeno uključuju u aktivnosti d akcije vezane za unapređenje proizvodnje. S tim u vezi je dobro naglasiti, da nije dovoljno da se stručni ljudi bave isključivo stručnim poslovima u užem smislu — tehnološkim i organizacionim pitanjima proizvodnje, zanemarujući ekonomske aspekte poslovanja i ne uključujući se i u društveni život sredine u kojoj žive i rade. Ponekad stručni ljudi pokazuju premalo interesa za financijska pitanja poslovanja: koliki nam je dohodak i akumulacija, koliki su nam troškovi prerade, da li se uklapamo u tržne cijene i si. Upravo takav pogrešan stav prema dinarskim pokazateljima o troškovima, cijenama i rezultatima poslovanja, jer da je to tobože posao računovodstva i komercijale, može najviše otežati sagledavanje problematike poslovanja i omesti uspješno usmjeravanje stručnih zahvata. A lišava nas i mogućnosti da osjetimo stvaralačku radost što smo unapređenjem posla doprinijeli sniženju troškova i boljem poslovnom rezultatu. Kako se može uspješno raditi i voditi posao bez poznavanja njegove ekonomske strane? Mi ne siječemo, izrađujemo i prerađujemo hrast radi njegove ljepote. Tada bi ga ostavljali u šumi da raste poput onog »cara« iz Česme u šumskom gospodarstvu Bjelovar. Da mu se divimo i da mu se mogu diviti i oni koji će doći iza nas. Mi ga siječemo i dalje prerađujemo radi njegove upotrebljivosti, da bi ga na kraju, kao gotov proizvod, prodali po cijeni većoj od troškova, odnosno uloženih sredstava i rada u proizvodnju i preradu. Smisao te proizvodnje, kao i svake druge je ekonomski i izražava se kroz dinar. Svjesni smo toga, da kao stručnjaci ne možemo uspješno djelovati i ostvarivati zadovoljavajuće poslovne rezultate bez radnika, bez njihove svjesne suradnje. A kako ih pokrenuti na tu suradnju? Uvjeravati ih o potrebi racionalnog i štedljivog odnosa prema predmetu rada i utrošku vremena pozivajući se na stručnu teoriju, nauku i principe kako smo ih na |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 14 <-- 14 --> PDF |
O uvjetima za djelovanje stručnjaka u neposrednoj proizvodnji i vrednovanju njihova rada Treći razlog nezadovoljstvu i nezainteresiranosti inžinjera i tehničara za pilansku preradu je u tome, što je neposredni rad u proizvodnji, a taj je osnova svakog napretka i opstanka, najčešće potcijenjen i nezadovoljavajuće vrednovan. Uvjeti i mogućnosti za napredovanje na tim poslovima su nepovoljniji nego drugdje. Da bi ovladao stručnim poslom u neposrednoj proizvodnji u svim bitnim detaljima i mogao uspješno utjecati na iskorištenje sirovine, na produktivnost i na ekonomičnije postupanje sa sredstvima i radom, inžinjer i tehničar u proizvodnji mora godinama uporno i strpljivo raditi na svom stručnom usavršavanju, na pripremanju dokumentacije i prijedloga za uspješnije odvijanje poslovanja i neprestano poboljšanje rada. Prođe tako i deset godina ovakvog pregalačkog rada na izgrađivanju sebe i građenju uslova za svoje uspješnije djelovanje u proizvodnji, a čovjek ostane nezapažen, a često i neshvaćen. Pošto je takav stručnjak u pravilu nezadovoljan postojećim stanjem prerade i poslovanja (to je u njegovoj prirodi) i oran da traži novo i to novo iskustava i primjenjuje, ne prezajući ni od sukobljavanja s drugima radi svoje »istine« i svog stajališta, po prirodi svog posla on lako dolazi u sukob sa sredinom u kojoj radi, pogotovo ako je ta sredina nesklona promjenama i preosjetljiva na kritiku. Tim više što je, objektivno, svaki prijedlog za poboljšanje rada ujedno i negacija, odnosno kritika postojećeg i starog — postupka ili dostignuća, koje treba mijenjati u proizvodnji i poslovanju da bi se moglo biti u toku napretka. Ako takav stručnjak zapostavi pri tom održavanje društvenih i ljudskih kontakata, koji najčešće mnogo utječu na život i rad u svakoj sredini, on nerijetko gubi podršku sredine u najnezgodnijem času, kad je stručno najzreliji i najsposobniji da stvara. Tada dolazi u pitanje ostvarenje njegovih kreacija i zamisli i prava svrha njegova rada, ponekad čak i njegova života; razočara se, postaje nezadovoljan, mijenja sredinu u nadi da će naći povoljnije uslove za svoj rad itd. U isto vrijeme, njegovi kolege, koji su vješti na riječima i sposobniji i skloniji radu s ljudima, pa se angažiraju kao društveni i društveno-politički radnici, mnogo se brže probijaju i afirmiraju. Njih vodeće i političke strukture brzo zapaze, te budu za relativno kratko vrijeme ocijenjeni kao perspektivni i sposobni za vodeće funkcije. Njima su tada širom otvorena vrata za napredovanje, mada stručno u strogom smislu nisu odgovarajuće napredovali. Ispada da su i radnik za strojem i stručnjak specijalista, usprkos toga što predano rade i stvarno doprinose odvijanju posla i napretku radne organizacije, podjednako zapostavljeni. Njihove kolege koji rade u trgovini su u znatno povoljnijoj poziciji — brže se snalaze i lakše potvrđuju rezultatima, lakše im je opravdati neuspjehe pozivanjem na situaciju na tržištu i druge »objektivne« okolnosti. Osim toga, bolje su plaćeni, a zahvaljujući kontaktima s drugim poslovnim ljudima u radnoj organizaciji i van nje lakše se probijaju i napreduju te nisu u tolikoj mjeri na oku i pod udarom kritike radnika, i ne moraju 12 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 13 <-- 13 --> PDF |
S obzirom na svoje velike mogućnosti da utječu na proizvodnju, profesorima i nastavnicima bi trebalo omogućiti da češće obilaze proizvodne organizacije radi konkretnog upoznavanja s onim što se radi i kako se radi, radi uočavanja nedostataka u proizvodnji, a i radi unošenja dostignuća iz proizvodnje u svoje nastavne programe. Da bi opstale u konkurentskoj borbi, proizvodne organizacije rada moraju neprestano kreirati i poboljšavati svoju tehnologiju, organizaciju i tehniku. Povezanost s proizvodnjom bi omogućila da i škole i fakulteti također neprestano poboljšavaju svoja saznanja, nastavne programe i nastavu i da ih prilagođavaju potrebama i zahtjevima privrede, a i dostignućima koja su ostvarena u proizvodnji. Treba naglasiti da inžinjeri i tehničari zaposleni u pilanskoj preradi, premalo surađuju i pišu u stručnim časopisima. Zbog toga njihov rad i njihovi doprinosi unapređenju proizvodnje i struke ostaju obično nepoznati stručnoj javnosti i ne mogu biti šire iskorišteni, kao što se i oni sami ne mogu okoristiti saznanjima i dostignućima drugih. Bilo bi stoga svrsishodno poduzeti zajedničke akcije uredništava stručnih časopisa i stručnjaka pilanske prerade, radi dogovora o temama o kojima bi trebalo pisati i radi utvrđivanja mjera kojima bi se stručni ljudi mogli privući na takvo pisanje. Time bi se proširila razmjena stručnih ostvarenja i otvorile šire mogućnosti za afirmaciju većeg broja stručnjaka, koji su, usprkos svog kreativnog rada u proizvodnji, ostali do sada nepoznati, stručno nepovezani i osamljeni. Sigurno je da bi sve to doprinijelo da svaki stručan čovjek (to posebno važi za inžinjere i tehničare), bude zadovoljniji na svom poslu. Prije svega, oni će tada jasnije sagledati svoju aktivnu ulogu u privređivanju i svoju perspektivu, jer im se u takvoj situaciji pružaju povoljne mogućnosti za kreativan rad i usavršavanje, ujedno i realne šanse za napredovanje u poslu. Drugi je uzrok tome, što mlade školovane ljude u novoj sredini često nema tko prihvatiti, voditi i usmjeriti, ili što za to nema dovoljno vremena, često ni razumijevanja. Prepušteni sami sebi, lutaju onda bez pravog posla i zaduženja od jednog radnog mjesta do drugog, navikavaju se na površan odnos prema poslu, presporo se stručno osposobljavaju za obavljanje praktičnih poslova za koje su školovani. To što se tako rasipnički odnosima prema najpotrebnijim i najperspektivnijim stručnim kadrovima odražava se nepovoljno u prvom redu na samu proizvodnju i njen poslovni rezultat. Zbog toga treba organiziranom prihvatu i stručnom osposobljavanju mladih stručnjaka za praktičan rad posvetiti mnogo više brige i truda. To je preduvjet za snalaženje i ovladavanje poslom u novoj sredini, gdje se moraju osjetiti ravnopravnim članom kolektiva, korisni poduzeću i društvu. U vezi toga se nerijetko susrećemo s nepovoljnom okolnošću, da je iskusan i dobro potkovan stručni kadar napustio neposrednu proizvodnju, ne prenijevši prethodno svoja stručna i praktična znanja na svoje nasljednike u poslu, ne zainteresiravši ih za ključne poslove i ne upozorivši ih na kritična mjesta u poslovanju i si. I to je jedan od razloga, da današnji predradnički i poslovodni kadar u pilanskoj preradi jednim dijelom nije ni sam dovoljno i do kraja svladao stručne poslove svog radnog mjesta, pa zbog toga nije u mogućnosti da odgovarajuća znanja uspješno prenosi na radnike ili mlade školovane stručnjake. Doškolovanje i stručno usavršavanje nadarenih i vrijednih radnika moglo bi donekle ispuniti nastalu prazninu. 11 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 10 <-- 10 --> PDF |
S obzirom na mogući utjecaj inžinjera i tehničara na proizvodnju i poslovni rezultat, uzroke njihove nedovoljne angažiranosti treba temeljitije raščlaniti. To je uvjet da bi se moglo pristupiti na organiziran način njihovu otklanjanju. Jer ako taj, u pravilu vodeći stručni kadar, ne bude u odgovarajućoj mjeri osposobljen da ukazuje na konkretna rješenja u svakodnevnom radu, i ako ne bude imao zadovoljavajuće uvjete za rad, onda će se to nepovoljno odraziti ponajprije na radnike, na njihovo usavršavanje i stručnost, na radni elan i brižan odnos prema predmetu rada i poslu. Njegovanje suradničkog odnosa s proizvodnim radnicima Da bi se ostvarili optimalni rezultati, neophodno je da svatko na svom radnom mjestu, od radnika najniže do najviše kvalifikacije, dobro poznaje posao koji obavlja, da je svjestan važnosti tog posla i prožet saznanjem o povezanosti svog posla s poslovnim rezultatom pogona pa i radne organizacije. Svaki radnik, pa i onaj s najnižom kvalifikacijom, kad spozna vezu i utjecaj svog posla, ili radne operacije koju obavlja, na oblikovanje i vrijednost krajnjeg proizvoda, a inžinjeri i tehničari su najpozvaniji da mu objasne tu vezu, postaje svjestan stvaralac i potencijalni suradnik pa i kreator zamisli o unapređenju rada i poslovanja. Tada može s punim uvjerenjem reći da je proizvod njegovo djelo,bez obzira na to što je zapravo stvoren u odgovarajućem proizvodnom procesu rukama i mozgom mnogih radnika. Time se iz osnova mijenja odnos radnika prema predmetu rada, proizvodu i radu općenito i ostvaruju neslućene mogućnosti za svladavanje sve viših i kompliciranijih poslova i za njegovo daljnje angažiranje na unapređenju proizvodnje. Posebno, inžinjeri i tehničari moraju shvatiti i prihvatiti da poslovni rezultati ne zavise toliko od njihove stručnosti i teoretskog znanja, već više od toga u kojoj će mjeri prenositi stručna znanja na radnike, angažirati i organizirati radne ljude oko sebe, kako bi svaki svjesno obavljao svoj dio posla; u kojoj će mjeri doprinositi stvaranju pogodne radne atmosfere i poboljšanju međuljudskih odnosa, te da li će se uvesti mjerila koja će stimulirati učinak i kvalitet rada. Svjesno angažiranje što većeg broja radnika, povezanih u proizvodnom lancu i usmjerenih na izvršavanje unaprijed dogovorenog ili postavljenog zadatka, neizbježno će dati povoljnije rezultate od onih gdje između vodećih struktura i radnika postoji kruta podvojenost na one koji kreiraju i određuju i na one koji izvršavaju. Treba očekivati i to da će se radnici ubuduće sve odlučnije suprotstavljati pokušajima da ih se svede na puke izvršioce tuđih zamisli, ako ih se liši mogućnosti da u poslu izraze svoja zapažanja i prijedloge i da, kao slobodne ličnosti, utiču aktivno na proizvodna zbivanja. Korisno je istaći da zadovoljstvo u radu inžinjera i tehničara i njihovi uspjesi na poslu mnogo zavise od pravilno shvaćene sadanje i buduće u- loge i pozicije radnika iz materijalne proizvodnje; od uspostavljanja ravnopravnih odnosa prema radnicima, lišenog nepotrebnog formalizma. Ostvarivanje ciljeva i zadataka vezanih za unapređenje proizvodnje i zavisi prvenstveno od nivoa znanja i sposobnosti svih stručnih i vodećih ljudi da 8 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 9 <-- 9 --> PDF |
pilani drugačije. Svim tim okolnostima treba u svakom pojedinom slučaju tako prilagoditi organizaciju rada na slagalištu građe kako bi se što prije osušila, ali da pri tome budu što manje štete od pucanja, zagušenosti, napada insekata i gljiva, od promjena boje građe itd. Stoga je prva briga inžinjera i tehničara da smještaj slagališta građe, transportne puteve i razmještaj složajeva građe preispitaju i prilagode specifičnim okolnostima svake pojedine pilane. Najprije da utvrde smjer glavnih vjetrova, preispitaju pravac i mjesta postavljanja složajeva građe, kao i razmake između njih, kako bi se osiguralo trajno strujanje zraka. Razmaci između složajeva građe su drugačiji kod neobrubljene nego kod obrubljene građe i popruga, veći kod deblje nego kod tanje građe. Zatim da utvrde najpogodnije debljine pokrovnih letava i letvica kojima se odvajaju piljenice u složaju, način zaštite čela piljenica ili čitavih složajeva građe izloženih suncu. Uobičajeno je (Sjeverna Hrvatska) da se kod složajeva građe lišćara, na čelnim stranama izloženim suncu, letve postavljaju između piljenica na način da pola širine letve viird van složaja građe. Ta polovina letve na čelu složaja zasjenjuje čela piljenica i na taj ih način zaštićuje od sunca. Unutar vitla se stavljaju letve četvrtastog presjeka. U slučajevima kada se građa prebrzo suši, piljenice se odvajaju i tankim letvicama od 12 mm (letva ili četvrtaća se propara po pola), ili se, čak, odvajaju letvicama po dvije tanje piljenice četinara zajedno. Radi zaštite od pucanja, čela piljenica se mogu premazati staklenom vodom, parafinom i dr. Da bi se građa u složaju zaštitila od kiše i sunca, spriječilo pucanje i truljenje građe, te da bi građa zadržala prirodnu boju, koja u velikoj mjeri utiče na cijenu građe, treba utvrditi i primijeniti najsvrsishodniji način pokrivanja složajeva građe i izabrati odgovarajući pokrovni materijal. Svrsishodno je da se svuda utvrđuju veličine gubitka na vrijednosti građe uslijed nepokrivanja složajeva, kako bi se dokazalo kako nemaju pravo oni koji tvrde da se pokrivanje složajeva građe ne isplati. Zbog raznolikih okolnosti vezanih za prirodno sušenje građe, na slagalištima piljene građe ima najmanje opravdanja šablonsko i kruto prenošenje tuđih postupaka i iskustava. Sredstva, mjere i način zaštite pogodni za jednu pilanu, najčešće ne odgovaraju, ili odgovaraju samo djelomice, za drugu. Stoga je kritičko preispitivanje iskustava drugih i izučavanje te problematike u svakoj pojedinoj pilani upravo nužno i zahtijeva bezuvjetno da se na tome inžinjeri i tehničari angažiraju mnogo više nego do sada. Zašto je pao stručni interes za tu preradu, zašto se brojni inžinjeri i tehničari koji rade u pilanskoj preradi premalo udubljuju i bave poslovima koje obavljaju radnici u neposrednoj proizvodnji; ne izučavaju dovoljno mogućnosti da se u određenim okolnostima koje su u svakoj pilani drugačije, prerada poboljša a kad je to potrebno i preorjentira? Uzroci su kompleksni i višestruki, objektivne i subjektivne naravi. Zato se mogu uspješno riješiti bilo organiziranim djelovanjem svih radnih ljudi OOUR-a, bilo zajedničkom akcijom u kojoj će sudjelovati i radna organizacija i društvo u cjelini. 7 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 8 <-- 8 --> PDF |
nike nizak, oni su često dokazali da se kreativnim radom, radnim elanom i upornošću može unaprijediti proizvodnja i osigurati zadovoljavajući poslovni rezultati. Ima dosta primjera, da je unatoč najbolje i najmodernije tehnike, poslovni rezultat bio nezadovoljavajući, ukoliko je zatajio ljudski i stručni faktor. Ako s tog stanovišta usporedimo današnju pilansku preradu i postignute rezultate s onim što je ostvarivano ranije, posebno ako usporedimo brigu i odnos prema stručnom poslu i unapređenju rada, onda ima dosta razloga da budemo nezadovoljni. Mada je općenito postignut vidan napredak u pilanskoj preradi, nivo stručnog posla i kvalitet proizvodnje nisu u skladu s naraslim tehničkim nivoom ni sa poraslim brojem zaposlenih stručnih kadrova. U pilanskoj preradi bivših firmi »Našičke«, »Slavkesa« i drugih a i u društvenim pilanama prvih godina nakon oslobođenja gotovo da i nije bilo inžinjera. Danas nema značajnijeg pilanskog pogona koji nema jednog, dva pa i tri inžinjera drvne struke. Usprkos relativno velikog broja uposlenih inžinjera i tehničara, njihova se prisutnost, (sa stanovišta stručnog produbljivanja prerade, unapređivanja i mijenjanja tehnologije, organizacije i načina prerade u skladu s potrebama polufinalne i finalne proizvodnje, sa zahtjevima domaćeg i stranog tržišta), premalo osjeća u neposrednoj proizvodnji, posebno sa stanovišta poznavanja sirovine, procenata iskorišćenja i vrijednosti pilanskih proizvoda koji se iz te sirovine mogu izraditi; poznavanja piljenih proizvoda i njihove vrijednosti; načina prerade kojima će se ostvariti što veće iskorišćenje, što veći učinak sa što manje troškova ali i odgovarajuća vrijednost proizvoda; načina manipulacije piljenim sortimentima da bi se sačuvala njihova zdravost i vrijednost, izbjegli gubici uslijed pucanja, zagušenosti i napada gljiva i insekata. Dešava se da uslijed nezadovoljavajuće organizacije poslova na slaganju i zaštiti piljenih proizvoda, padne ponekad njihova vrijednost i do 20°/o, a da mi tome ne pridajemo odgovarajući značaj niti zbog toga dižemo uzbunu. Katkada smo pak sretni i sasvim zadovoljni kada Ostvarimo dobit od 5flA>, jer nam to osigurava miran život, isplatu zarada i sredstava za reprodukciju proizvodnog procesa. Očito je da takav odnos i takva atmosfera ne vodi napretku niti doprinosi stručnom usavršavanju i afirmaciji stručnih i vodećih kadrova. Općenito se može reći, da se inžinjeri i tehničari premalo bave problematikom vezanom za uskladištenje i manipulaciju piljene građe. Kao da zaboravljamo da pilanska proizvodnja ne završava u pilanskoj dvorani, već sa otpremom kupcu sa slagališta piljene građe. Zatečeno stanje i uvedena praksa na slagalištima piljene građe najčešće se prima nekritički, zdravo za gotovo, i nastavlja utabanim stazama, ne nastojeći i ne unoseći poboljšanja koja su i tu, kao i svagdje drugdje, itekako potrebna. A upravo od postupanja sa piljenom građom nakon njene izrade u pilanskoj dvorani, zavisi u velikoj mjeri da li će se piljena građa održati u kvalitetnom stanju do časa otpreme, sačuvati svoju vrijednost i upotrebljivost koju zahtijeva tržište, ostvariti zadovoljavajući procenat iskorišćenja. Jačima i smjer vjetrova, izloženost suncu i vlažnost zraka veoma su različiti u pojedinim godišnjim dobima, a te okolnosti su, opet, u svakoj 6 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 7 <-- 7 --> PDF |
\ gurnih kupaca, odnosno potrošača čija daljnja prerada drva počiva na proizvodima klasične pilane. Naime, jedan dio tvornica za finalizaciju piljene građe, i u nas i vani, je tako projektiran i opremljen da troši kao sirovinu klasičnu piljenu građu koju onda same dalje prerađuju za namještaj i drugo. I onda kad proizvodnja drvnih obradaka-elemenata postane dominantna, njen daljnji razvoj će počivati na stečenim iskustvima klasične pilanske prerade, odnosno na njenoj daljnjoj razradi i usavršavanju, naročito stoga što će i tada, osim jelovih pilana, i jedan dio lišćarskih pilana i dalje zadržati klasičan asortiman — neobrubljenu i obrubljenu piljenu građu i popruge. I MJESTO I ULOGA INŽINJERA I TEHNIČARA U NEPOSREDNOJ PROIZVODNJI Inžinjere i tehničare ne izdvajam od ostalih radnih ljudi radi toga što precjenjujem njihovu sadašnju ulogu u proizvodnji i poslovanju, niti zato što želim na neki način umanjiti značaj i ulogu ostalih radnika. Moje je čak mišljenje, da je njihov današnji doprinos proizvodnji nedovoljan i nesrazmjeran njihovom broju. Ističem ih stoga, što inžinjeri i tehničari, zaposleni u pilanskoj preradi, s obzirom na svoju stručnu spremu i potencijalne mogućnosti da utiču na odvijanje proizvodnje, uz uvjet da budu odgovarajuće organizirani i pravilno zaduženi, raspoređeni i usmjereni, mogu najviše doprinijeti unapređenju proizvodnje. Oni mogu prije drugih sagledati ne samo potrebu i opravdanost poboljšanja u procesu rada, već i organizirati sprovedbu tehnoloških, organizacionih i tehničkih promjena u pilanskoj preradi radi prilagođavanja zahtjevima tržišta i ostvarivanja sve boljh poslovnih rezultata. Treba podvući da je rad i djelovanje inžinjera i tehničara od presudnog značaja upravo u neposrednoj proizvodnji. Od uspješnosti poslovanja osnovnih organizacija udruženog rada zavisi u velikoj mjeri i funkcioniranje čitave privrede. Čak ,ako se nadgradnja ponaša rasipnički i neodgovorno, a baza, odnosno OOUR4 ustraju u radu i ponašanju kao dobri gospodari društvenom imovinom, privreda u pravilu ostaje još uvijek stabilna, a društvo sposobno da uspješno riješi sve nastale privredne i društvene teškoće. Ali, ako i baza poprimi rasipničko ponašanje i ako masovno usvoji aljkav i neodgovoran odnos prema radu i društvenoj imovini, onda to sigurno vodi ka sudbonosnim privrednim i društvenim poremećajima koje je teško kontrolirati i prevladati. Stoga je ne samo potrebno već i nužno da svaki OOUR, znači i svaka pilana sređuje prvenstveno vlastito poslovanje i neprestano poboljšava svoj rad, čime će odgovarajuće doprinositi i svom kolektivu i društvu kao cjelini. Potrebaveće angažiranosti inžinjera i tehničara u materijalnoj proizvodnji Za napredak jedne privredne djelatnosti, pa i pilanske, presudni su činilac — ljudi, posebno stručni i vodeći kadrovi. I onda kada je nivo teh 5 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 6 <-- 6 --> PDF |
stručnu ambiciju i znatiželju, a i materijalni interes. Lakše će se snaći i brže doći do rezultata i uspjeha onaj tko bude prethodno upoznat što je na tom području ranije urađeno. Najteže će biti onome tko mora početi ispočetka, »otkrivati« ono što je već ranije bilo uspješno primijenjeno od drugih. Motiv za ovo što pišem je i u tome što su kriteriji o stručnosti, kvaliteti, vrijednosti, produktivnosti, ekonomičnosti i rentabilnosti u pilanskoj preradi, na žalost, dosta izblijedjeli pa i zanemareni. Nužno je da se svim tim elementima proizvodnje i poslovanja prizna i vrati odgovarajući značaj. Stoga je i ovaj materijal o pilanskoj preradi i pisan sa željom da se prošla iskustva i zapažanja o načinu rada i ocjenjivanju poslovnih rezultata prenesu ponajprije na inžinjere i tehničare koji sada rade u pilanskoj preradi, a onda i na one koji će se ubuduće naći na tom poslu, da ta iskustva i saznanja analiziraju i kritički razmotre sa stanovišta korištenja u novim uslovima, da ih dotjeraju i dalje razviju, prilagođavaju ih novoj situaciji i novim zadacima. Nijedno proizvodno dostignuće nije ostvareno izolirano od onog što mu je prethodilo. Nova saznanja i otkrića uvijek su nastajala nadograđivanjem, ispravljanjem i usavršavanjem prošlog i zastarjelog. Jednako tako će i ranija saznanja i iskustva u pilanskoj preradi biti nezamjenjiva polazna osnova za traženje i probijanje novog, za bolji rad i bolje rezultate. Bilo bi, međutim, nedovoljno kad bi se ovaj materijal iznio na način dostupan samo inžinjerima i tehničarima. Glavna bitka za povoljne poslovne rezultate u pilanskoj preradi odigrava se sve više u neposrednoj proizvodnji, na skladištima trupaca, u pilanskim dvoranama, na slagalištima građe, a njeni akteri su u sve većoj mjeri sami radnici. Stoga je taj materijal namijenjen i svim ostalim stručnim radnicima da bi mogli kvalitetnije i uspješnije raditi, voditi posao i bolje odlučivati. Postoji nada da će se time olakšati savladavanje problematike rada i poslovanja i pripomoći da sve širi krug ljudi shvati i usvoji načela, kriterije, pravila i mjere od kojih ovisi napredak pilanske djelatnosti. Ova obrada, posebno dokumentacija, temelji se uglavnom na klasičnoj pilanskoj preradi, s proizvodnjom neobrubljene i obrubljene piljene građe uključujući i izradu popruga. Stoga će među stručnjacima biti onih koji će smatrati taj način proizvodnje zastarjelim i nepotrebnim za daljnje analize i proučavanje. Takva rezoniranja ne samo da nisu točna, već mogu unijeti nepotrebnu zabunu i izazvati štete daljnjem uspješnom razvoju pilanske prerade. Istina je da pilanska prerada lišćara proživljava danas intenzivnu transformaciju — sve se više uvodi dvofazna pilanska prerada s izradom elemenata. Međutim, nijedna ozbiljna preobrazba u proizvodnji se ne ostvaruje preko noći, pa će i klasična pilanska prerada s izradom obrubljene piljene građe i popruga još dugo trajati. Jedan dio radnih organizacija ima, uz pilanu, razvijenu parketarsku proizvodnju. Za njih će proizvodnja popruga i dalje zadržati svoj značaj a time i klasična pilanska prerada. Nadalje, i ubuduće će se naći pilana koje će ocijeniti da je svrsishodno i potrebno zadržati klasičan način prerade, bilo zbog toga što nemaju sredstava za temeljitiju modernizaciju svojih pilana, bilo stoga što ih klasična pilana poslovno zadovoljava i što smatraju, da će uvijek naći dovoljno si |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 5 <-- 5 --> PDF |
UDC: 674.02:331.876:630* šum. list 107 (1983): 3 PILANSKA PRERADA I ODNOSI SA ŠUMARSTVOM (Iskustva, bilješke i zapažanja iz neposredne proizvodnje) Bogomil COP, dipl. ing. Zagreb UVOD Ima više razloga koji su me potakli da obradim i objelodanim svoja iskustva, zapažanja i zaključke prikupljene tokom dugogodišnjeg bavljenja pilanskom preradom. Navest ću samo najvažnije. Kada sam se počeo baviti pilanskom preradom, osjetio sam da mnoga praktična iskustva, stečena ranije u toj djelatnosti, nisu ni zabilježena ni objelodanjena. Nisu prenesena na druge dijelom i zato što ih je netko ljubomorno čuvao za sebe da bi zaštitio svoju poslovnu poziciju, ili zato što ta iskustva nije znao prenijeti na druge. Kao početnik u toj preradi, doživio sam i to: Na moje pitanje kakav raspon pila treba primijeniti u određenom slučaju, jedan vrstan poznavalac pilanske prerade lišćara mi je odgovorio: »To zna bog i ja«. Naravno, da su takve i slične okolnosti donekle usporile moje upoznavanje s pilanskom preradom i sagledavanje njene poslovne problematike. Pogoto moja nastojanja da u svemu tome pravilno sagledam svoju vlastitu ulogu i postanem što je moguće prije aktivni sudionik zbivanja u toj preradi, a ne samo promatrač ili nastavljač Staroga. Bilo je, međutim, još više konstruktivnog ponašanja i primjernog odnosa. Uvijek se rado, s poštovanjem i zahvalnošću, sjetim mnogobrojnih radnika u proizvodnji — predcrtača, gaterista, cirkularista, predradoika, kao i majstora metalne struke, koji nisu krili svoja znanja. Oni su mi mnogo pomogli da relativno brzo prevladam početničku »krizu«, kojoj, vjerojatno, najčešće podliježe svatko tko se počne baviti nekom novom djelatnošću. Pa i kasnije, u poslu, bili su mi uvijek pouzdani, kritični i otvoreni savjetodavci prd donošenju stručnih i poslovnih odluka. Da bi se uznapredovalo u poslu, morala su se prikupljati praktična znanja prvenstveno od radnika iz neposredne proizvodnje, na toj su osnovi onda stvarani vlastiti zaključci i sudovi za praktične postupke. Sve se to odvijalo postepeno i kroz duže razdoblje, pa je stoga bilo i nesnalaženja i pogrešnih ocjena i zahvata, čega bi zacijelo bilo manje da su tome prethodile odgovarajuće stručne rasprave, ili da je o tome bilo više zapisano ili objelodanjeno. Mislim da se u jednakoj ili sličnoj situaciji nalaze mladi stručnjaci i danas. Svaki čovjek ili bar veći dio stručnih ljudi nastoji da doprinese poboljšanju rada i boljem poslovnom rezultatu, te da kroz to zadovolji svoju 3 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Probno su se pilile i oblice i cjepanice, manjim dijelom u dužice, a pretežno u popruge. To je služilo ocjeni, da li je u danoj situaciji bolje prodati ove šumske proizvode ili ih preraditi u pilani. Sve to ukazuje na to, kako se ranije veoma duboko i stručno ulazilo u problematiku proizvodnje kako šumskih tako i pilanskih proizvoda. Neprestano se kombiniralo, računalo i kalkuliralo, tražio način da se osigura što uspješniji nastup na tržištu. Oni koji su vodili preradu, morali su dobro i temeljito poznavati i šumsku proizvodnju, i obratno. Vodeći stručni ljudi pilana bi se od vremena do vremena uključivali u radove u šumi, a stručni ljudi iz eksploatacije šuma su često dolazili na pilane i pratili njihov rad, da bi se jedni upoznali s poslovima drugih i da bi u poslu bili pristupačniji argumentima i zahtjevima svog poslovnog partnera. Na taj način skupljena znanja koristili su onda za poboljšanje prikrajanja, za pravovremenu otpremu oblovine na pilanu, svjesni toga koliko smišljeno u šumi skrojena oblovina i pravovremen dovoz na pilanu, prvenstveno one najvrednije oblovine, može pridonijeti poslovnom rezultatu pilane: većem procentu iskorišćenja i većoj vrijednosti piljenih proizvoda. Takav rad omogućuje da pilana najprije ispili najvredniju i najdeblju oblovinu (ta daje i najdeblju građu) prije napada mušice, dok je još zdrava i prije jakih vrućina. Time se utiče na normalizaciju procesa prirodnog sušenja, izbjegava opasno pucanje deblje, ujedno najvrednije građe, doprinosi poslovnom cilju da najvrednija roba dođe što prije na tržište. Čitav proizvodni proces bio je brižljivo praćen s ekonomske strane — pravovremeno su se sastavljali obračuni koji su služili ocjenjivanju i upoređivanju rezultata rada i poslovanja. Ne samo pilanski pogon u cjelini, već i svaka organizaciona jedinica (stovarište oblovine, pilanska dvorana, pariona, slagalište građe, brusiona i kotlovnica) je svakog mjeseca dobivala obračun utroška materijala i rada, s uporedivim podacima za prošle mjesece i prošlu godinu. Svakog se mjeseca znalo koliko je sati rada utrošeno u pojedinoj organizacionoj jedinici (posebno direktni radnici i posebno režija), koliko je utrošeno materijala i sirovine, koliki je bio učinak po radniku. O rezultatima se raspravljalo konkretno i na osnovu čvrstih pokazatelja za svaku organizacionu jedinicu posebno; kritički su razmatrani promašaji i podbačaji i odmah poduzimane mjere za uklanjanje uskih grla, za štednju i veći učinak. Način na koji se tada gospodarilo sa sredstvima i radom, posebno brižan odnos u postupanju sa sirovinom, zaslužuje odgovarajuću pažnju i danas. Situacija se otada u mnogo čemu promijenila nabolje. Međutim, zahtjevi i životne, društvene i poslovne potrebe kod nas i u svijetu su toliko narasle, da ih se može stizati i zadovoljavati samo pojačanim, sve smišljenijim i boljim radom; većim znanjem, boljom organizacijom, većim učincima i stalnim snižavanjem troškova. Ako tako ne budemo radili i u pilanskoj preradi, očekuju nas daljnje teškoće i slabljenje naših mogućnosti i dostignutih pozicija na tržištu. Kao i svaka druga proizvodnja, i pilanska prerada se temelji na nastojanju, da se uz što manje troškove proizvede što veća vrijednost u piljenim sortimentima, kao i što veći dohodak. Kako je u tom spletu okolnosti ključni 26 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 27 <-- 27 --> PDF |
II ZNAČAJ I POTREBA PRIMJENE KOEFICIJENATA VRIJEDNOSTI U PILANARSTVU 1. Uloga i organizacija izvođenja probnih piljenja Svaki onaj tko se praktično počne baviti pilanskom preradom, mora najprije upoznati svojstva oblovine za piljenje, greške drva i njihov utjecaj na razvrstavanje po dimenzijama i kvaliteti. Zatim treba upoznati piljene Sortimente, njihovu upotrebljivost i vrijednost, način njihova Masiranja, razvrstavanja, mjerenja i manipuliranja. Mora također znati kako i kada treba oblovinu piliti da bi se iz nje dobilo što više i što vrednije građe, kakav raspon pila treba primijeniti, odnosno koje debljine najbolje odgovaraju određenoj debljini i kvaliteti trupca. A treba i što je moguće prije saznati, kakav se sastav piljenih proizvoda može proizvesti iz oblovine određenog promjera i kvalitete i koji procenat iskorišćenja se pri tom može ostvariti. Na sva ta pitanja daju nam najbolje i najsigurnije odgovore rezultati probnih piljenja. Ona su nam nezamjenljivo, a jednostavno sredstvo koje služi obogaćivanju stručnih saznanja, za ocjenjivanje mogućnosti i rezultata proizvodnje i poslovanja i za programiranje buduće proizvodnje. Pomoću njih ocjenjujemo prednost i opravdanost određenog načina piljenja i biramo oblovinu koja nam je potrebna da bi proizveli asortiman građe koji traži kupac ili zahtijeva tržište. A može se, na osnovu izvršenih probnih piljenja trupaca iz jedne sječine, sa velikom sigurnošću predvidjeti sastav piljenih sortimenata i njihovu ukupnu vrijednost u oblovini susjedne sječine, koja će na red za sječu doći za dvije ili tri godine. Bivše velike firme za preradu drva, naročito b. »Našička« d.d., su se redovito služile probnim piljenjem kad je trebalo ocijeniti što u danom času vrijedi drvna masa koju su namjeravali kupiti radi eksploatacije. Ali, i radi kontrole rada procjenjivača, nabavljača sirovine a i same trgovine. Partije trupaca koji su se probno pilili sačinjavale su najčešće količine od 5 do 15 m3 trupaca, zavisno najviše o raznolikosti asortimana građe i trupaca. Bilo je i probno ispiljenih partija trupaca koje su prelazile i 200 i 300 ml Probna piljenja su služila kao i važna kontrola rada: da li je u praksi izvršeno piljenje trupaca određenog kvalitetnog sastava, po asortimanu, količini i vrijednosti piljenih proizvoda, dalo rezultate ravne onima koji proizlaze iz normativa utvrđenih ranije, na osnovu probnih piljenja. To je bila važna osnova za lučenje pogona i ljudi koji su radili uspješnije od onih koji su podbacivali; poduzimale su se mjere za poboljšanje rada, vršila se zamjena manje sposobnih i manje uspješnih. Zahvaljujući probnim piljenjima i brižnoj evidenciji po sječinama o količinama i asortimanu izrađenih šumskih proizvoda, firma je mogla ne samo ocijeniti realnu vrijednost šumskih proizvoda u sječinama čiju je kupnju ugovorila, ili namjeravala ugovoriti, već i sa zadovoljavajućom točnošću programirati svoju buduću proizvodnju piljenih proizvoda za godinu-dvije unaprijed, pravovremeno obraditi tržište, ocijeniti kada koji asortiman treba prodati, a koji treba zadržati na zalihi (za bolja vremena kad cijene budu povoljnije). 25 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 24 <-- 24 --> PDF |
To, međutim, nije sve. Ostvarivanje novih zamisli i prijedloga povezano je u praksi s mnogo teškoća i prepreka. Bojazan od novog, još neispitanog u dnevnoj praksi, svuda je prisutna. Uslijed toga, nerijetko izostane podrška i najperspektivnijim i najkorisnijim projektima. Međutim, kad bi postojala uvedena organizirana poslovna i stručna suradnja između većeg broja pilana, pa kad bi sve one zajednički ocijenile povoljno predloženi projekat, ta bi ocjena imala veću težinu i mogla bi sa svoje strane odlučujuće uticati da se predloženi projekat odobri. To je još jedan razlog više protiv zatvaranja. U pilanskoj preradi, kako u pilanama sa klasičnom proizvodnjom piljene građe, tako i u dvofaznim pilanama s izradom elemenata, susrećemo se s pojavom sve većeg broja sortimenata, ali i sa sve manjim količinama pojedinog sortimenta. To veoma nepovoljno utječe na troškove piljenja, manipulacije i transporta. Pošto je cijena rada sve viša, a cijene goriva i energije rastu nepredvidivo brzo, ta okolnost utječe sve nepovoljnije na poslovni rezultat. Da bi se suprotstavili tom nepovoljnom kretanju, inžinjeri i tehničari se trebaju dublje pozabaviti pitanjem — kako suziti asortiman i povećati količine jednorodnog sortimenta u pilanskoj preradi? To bi se moglo ostvariti odgovarajućim povezivanjem većeg broja pilana i programskim piljenjem, kao i organiziranjem zajedničkih sabirnih skladišta za pripremu i otpremu građe. Time bi se ne samo snizili troškovi manipulacije i transporta, već bi se stvorili i svi potrebni uslovi za sklapanje trajnih aranžmana s velikim kupcima piljenih proizvoda, za pripremu i otpremu većih količina jednorodnog sortimenta s jednog mjesta i u ugovorenom roku. Dok djelujemo zatvoreno, svaki u svom dvorištu, na toj preorijentaciji se može malo uraditi. Ali, ako se na tom programu udruži veliki broj pilana, rezultati mogu biti izvanredni. Kada bi narudžba jednog kupca bila, dogovorom između proizvodađa i trgovinske organizacije, raspodijeljena na više pilana, kada bi neke pilane pilile jedne a neke pilile druge debljine, kada bi se jedne pilane orijentirale na jedan, druge na drugi asortiman, suzio bi se osjetno asortiman pojedine pilane, ne dirajući u cjelini širinu asortimana koju zahtijeva tržište. A usmjeravanjem proizvedene građe iz više pilana na zajedničko sabirno skladište, proizvodnja bi bila prilagodljivija zahtjevima tržišta, pojednostavnila bi se manipulacija i olakšala otprema i izvršenje narudžaba. Iz toga bi onda sasvim prirodno mogla proizaći potreba, a zatim i ulaženje većeg broja pilana u zajedničko investiranje u objekte i opremu, ali i međusobna razmjena i bolji razmještaj i racionalnije korištenje raspoloživih kadrova, poštujući i ourski i zajednički interes. To bi u pravom smislu bilo udruživanje rada i sredstava u pilanskoj preradi. Velika prednost takvog udruživanja bila bi u tome, što je po svojoj stručnoj i poslovnoj problematici blisko, dostupno i razumljivo radnim ljudima i što omogućuje da širi krug ljudi ulazi i sve bolje savladava problematiku upravljanja i poslovanja. Naravno, ovakvo povezivanje i zajedničko programiranje proizvodnje i otpreme piljene građe velikog broja pilana, zahtijeva sa svoje strane iz 22 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 23 <-- 23 --> PDF |
treba biti upozorenje vodećim, stručnim i političkim snagama kolektiva, da trajno poduzimaju odgovarajuće mjere da se dogovoreni odnosi i red održe i već u začetku suzbiju svi pokušaji da se to stanje naruši. Radi očuvanja vlastitih pozicija, inžinjeri i tehničari su obavezni da u tom pravcu i sami djeluju. Ne bi bilo u redu kad bi dozvolili da isključivo neko drugi vodi borbu za red i odnose koji prvenstveno koriste njima samima. Neophodnost šire suradnje s drugim pilanama i većeg izdvajanja za otvaranje novih radnih mjesta Posebno treba istaći, da se djelovanje inžinjera i tehničara ne iscrpljuje niti se može iscrpiti u okviru jedne pilane. Po svojoj prirodi, po svojem znanju i spremi, po svojoj stručnoj orijentaciji i ambicijama njima pripada šire područje aktivnosti. Između ostalog i zbog toga, što svako zatvaranje u granice OOUR-a znači početak stagnacije i zaostajanja, kako u poslovanju tako i u napredovanju i razvoju stručnih kadrova i stvaralaštva općenito, ma koliko bili u određenom času povoljni poslovni rezultati i ma koliko nam izgledala uspješna budućnost. Mnoge koji su se prepustili samozadovoljstvu zbog postignutih nadprosječnih rezultata i prestali da dalje traže nove, još bolje puteve svog privređivanja, pretekli su svojim dostignućima novi kreativni OOUR-i. U današnjoj sve oštrijoj konkurentskoj borbi na domaćem i stranom tržištu ne smije biti poslovnog i stručnog mirovanja. Održati svoje pozicije i napredovati mogu samo oni kreativni, koji stalno teže napretku, čija je produktivnost sve veća, a troškovi po jedinici sve manji. Orijentacija na uklapanje u međunarodnu podjelu rada, znači zapravo poziv da se svaki OOUR osposobi, da po produktivnosti i proizvodnoj cijeni bude konkurentan i onim najnaprednijim proizvođačima s kojima se susreće na tržištu. To što se ne uklapamo u tržne cijene, ili što na izvozu gubimo, samo je dokaz da po produktivnosti, po organiziranosti i po kvaliteti proizvoda nismo ravni drugima koji se bave jednakom djelatnošću. Izlaz, međutim, nije u odustajanju od odgovarajuće proizvodnje ili izvoza, već u upornom poduzimanju mjera da po nivou poslovanja dostignemo one najbolje. Dalje, problematika pilanske prerade ne može se u svojoj kompleksnosti sagledati i svladati samo u okviru i s pozicije jedne pilane. U traženju novih, sve boljih proizvodnih rješenja, prirodno je i nužno stručno i poslovno povezivanje jednog OOUR-a s drugim, organiziranje širih stručnih savjetovanja pilanara, prenošenje dostignuća iz jedne pilane u drugu, organiziranje zajedničkih akcija na unapređenju proizvodnje, kritička analiza stanja i rezultata pilanske prerade, utvrđivanje pravaca rada i razvoja, izbor nove tehnologije i tehnike kojima će se najviše doprinijeti daljnjem napretku. Takav način suradničkog i programskog djelovanja velikog broja pilana, obogatit će s jedne strane kadrove novim idejama i kreacijama, a s druge strane će ubrzati podizanje nivoa znanja i stručnosti ne samo inžinjera i tehničara, već i drugih radnika, a ohrabrit će i poticati sve kreativne ljude na sve nove zahvate za unapređenje proizvodnje. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 22 <-- 22 --> PDF |
na sjednicama radničkog savjeta i upravnog odbora, na sindikalnom i društvenom sastanku svi sudionici imaju jednaka prava, da kritiziraju i predlažu — i direktor, i inžinjer i visokokvalificiran kao i nekvalificiran radnik. Nema nikakve potrebe da se na tim skupovima ljudi dijele po funkcijama i kvalifikacijama. Svi oni jednakopravno odlučuju o planu i planskim zadacima, o raspodjeli, o redu i disciplini, o načinu ponašanja na poslu, o odnosima među ljudima, o vrednovanju radnih mjesta itd. Kvalitet samoupravnih odluka čak pretpostavlja kao uvjet demokratsku atmosferu, drugarski i ravnopravan odnos među radnim ljudima, ne praveći razliku između rukovodilaca i ostalih radnika. Međutim, drugačiji treba biti način ponašanja i odnos sudionika u proizvodnom procesu. Uspješno izvršavanje proizvodnih zadataka je nemoguće ako svaki ne izvršava disciplinirano svoj dio posla na svom radnom mjestu, ako mlađi na poslu ne sluša starijeg, ako radnik ne izvršava naloge svog predradnika ili svog šefa, ako šef, opet, ne sluša naloge i direktive direktora poduzeća. Samoupravljačko pravo i uključuje U sebi obavezu svakog radnika da racionalno gospodari društvenim sredstvima i radom. Sudionici u radu mogu biti dobri drugovi, pa čak i prijatelji, oni se kao takvi, u svoje slobodno vrijeme, mogu naći na zajedničkom izletu, na partiji šaha, na kuglani, na partiji karata. Međutim, ta okolnost ne predstavlja nikakvu smetnju da sutra, na poslu, svaki od njih obavlja disciplinarno i odgovorno svoj posao na radnom mjestu. Poštujući utvrđeni hijerarhijski odnos i kriterije koji su usvojeni od strane kolektiva. Odvijanje proizvodnog procesa ne trpi, da se u pogledu reda i discipline član SK, ili član radničkog savjeta, ili član upravnog odbora ponaša na svom radnom mjestu drugačije od ostalih radnika koji nisu članovi tih organizacija ili foruma. Svako odstupanje od tog reda predstavlja objektivno ometanje proizvodnje, remećenje odnosa među ljudima, slabljenje poslovnog rezultata. Radi podizanja nivoa samoupravljanja u kolektivu, a u cilju donošenja što boljih odluka, vodeće, stručne i društveno-političke snage kolektiva bi se trebale založiti, da se u organe i forume koji odlučuju o stručnim i poslovnim pitanjima uvlače oni koji, zavisno od nivoa odlučivanja, imaju odgovarajuća znanja ili su za to pripremljeni, da bi mogli po predmetu rasprave zauzimati svoja vlastita stajališta i svjesno i odgovorno odlučivati. Za svjesno odlučivanje na nivou radne organizacije, delegati moraju imati šira znanja od onih koji odlučuju na nivou osnovne organizacije udruženog rada. Inače prijeti ozbiljna opasnost da prevlada formalizam i da delegati budu glasačka mašina i da samo dižu ruke, nemoćni da se odgovarajućim argumentima suprotstave raznim manipulacijama. Jasno razgraničenje prava i obaveza radnika samoupravljača od obaveza i prava tog istog radnika na radnom mjestu i usvajanje odgovarajućeg ponašanja od strane svih članova kolektiva, predstavlja ne samo glavni faktor uspješnog upravljanja i poslovanja već i stvaranja zadovoljavajućih odnosa među ljudima. Takvu atmosferu i takvo ponašanje nije lako ostvariti. Uvijek i u svakoj sredini nađu se pojedinci spremni da iskoče iz dogovorenog reda, kako bi za sebe, a na račun drugih, izvukli određenu korist ili privilegiju. To |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Praksa je pokazala da poboljšanju rada i stručnom usavršavanju radnika može mnogo doprinijeti organiziranje odbora i komisija za unapređenje proizvodnje i povećanje produktivnosti rada, kako u osnovnim organizacijama udruženog rada — pilanama, tako i u radnim organizacijama. Ponekad će biti najsvrsishodriije da se osnuju zajednički odbori Mi zajedničke komisije za unapređenje proizvodnje za više pilana iz raznih radnih organizacija Pri tome je neobično važno da se u te odbore i komisije uključi što veći broj boljih radnika iz neposredne proizvodnje i da se njihova prirodna nadarenost, kreativnost i spremnost da na tome rade, kao i njihov stručni ugled, iskoriste za odgovarajući utjecaj na ostale radnike. Značajnu ulogu i utjecaj mogu na tom polju odigrati posebno organizirane grupe sastavljene od samih radnika, kojima se povremeno i prema ukazanoj potrebi daju zadaci, da sprovedu kontrolu rada i poslovanja u susjednom odjeljenju ili u susjednoj pilani; da na licu mjesta upozore na uočene nedostatke i moguća poboljšanja, te da poslije toga, radi poduzimanja daljnjih mjera, svoje nalaze i prijedloge kritički rasprave u odboru ili komisiji za unapređenje proizvodnje. Prednost takve grupne kontrole je u tome, što se pri tom radnici odnose jedan prema drugom otvoreno i ravnopravno, što je njihova kritika konkretna, oštra i istinita, ali u pravilu nikad uvredljiva i ponižavajuća. Osim toga radnici lakše i bolje zapažaju naoko sitne a za poboljšanje posla veoma značajne stvari, koje inače inžinjeri i rukovodioci, zaokupljeni širom problematikom, najčešće i ne zapažaju. Radnici sa slagališta građe imaju uvijek opravdanih i konkretnih zamjerki na rad radnika iz pilanske dvorane: grbavo piljenje, nezadovoljavajuća obrada, krive debljine, premale ili prevelike uadmjere. A pilanski radnici s pravom uvijek prigovaraju, ako po njima s brigom izrađeni sortimenti budu nepravovremeno i nezadovoljavajuće složeni, manipulirani i zaštićeni, pa uslijed toga dođe do pucanja, napada mušice, zagušivanja i pljesnivoće. U sličnom su odnosu radnici na skladištu oblovine, u brusioni ,na održavanju i u transportu. Na toj osnovi proizašli otvoreni i samokritički razgovori, prožeti težnjom da se poslovanje unaprijedi, mogu biti vrlo korisni i podstiču ne samo već angažirane suradnike već i ostale radnike na sve odgovornije ponašanje i sve bolji rad. Proširuje se nivo stručnosti, povezuju se pojedinačni napori u jednu cjelinu, uočava potreba budućih akcija i daljnje dopunske stručne i teoretske izobrazbe od radnika do rukovodioca. O usklađivanju samoupravljačkih prava s efikasnošću rada Na kraju, potrebno je istaći još jedan uvjet od čijeg ispunjenja zavisi u najvećoj mjeri uspješno djelovanje stručnih ljudi u proizvodnji i izvršavane poslovnih zadataka, a može se ostvariti samo odgovarajućim djelovanjem kolektiva ili radne organizacije kao cjeline. To je stvaranje odgovarajuće radne i poslovne atmosfere i jasno utvrđivanje prava, dužnosti i odgovornosti svakog člana kolektiva u upravljanju i odvijanju poslovnog procesa i dosljedno pridržavanje usvojenih pravila o ponašanju. S tim u vezi treba reći, da radnu organizaciju mogu zadesiti velike nedaće ako se u radu i poslovanju pomiješaju funkcija radnika samoupravljača i njegova funkcija u proizvodnom procesu. Na zboru radnih ljudi, 19 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 26 <-- 26 --> PDF |
nili svoju obavezu ni prema svojoj radnoj organizaciji ni prema društvu kao cjelini. A moglo bi podsjetiti i one naše radnice, zaposlene u inozemstvu, da bi i oni svoja vlastita sredstva mogli udruživati sa u tu svrhu izdvojenim sredstvima naših OOUR-a, i zajednički graditi odgovarajuće nove proizvodne kapacitete u našoj zemlji. Sve napred navedene okolnosti i zapažanja vezane za rad inžinjera i tehničara, i drugih stručnjaka u neposrednoj proizvodnji, ukazuju na slijedeće: — da je posao stručnjaka zaposlenih u neposrednoj proizvodnji složen, odgovoran i bremenit teškoćama; — da oni mogu najviše doprinijeti napredovanju radne organizacije i njenom uspješnom razvoju; — da će u zavisnosti od njihova rada i ostvarenih rezultata paralelno rasti u kolektivu i svijest o važnosti stručnjaka, a i spremnost da im se osiguravaju što povoljniji uvjeti za njihov rad i stvaralaštvo; — da u prvom redu od samih stručnjaka, od njihova odnosa prema radu i radnim ljudima, ovisi njihov prihvat u kolektivu i njihov ugled i mogućnost njihova uspješnog djelovanja u toj sredini. Takva situacija obavezuje u prvom redu njih same, da ustraju kako na vlastitoj stručnoj dogradnji, tako i na stalnom usavršavanju i unapređivanju rada i poslovanja u pilanama u kojima rade, pa i šire. Jer, stručnjaci ne pripadaju samo sebi, određenoj pilani ili radnoj organizaciji, već i svojoj struci i čitavom društvu. Stoga je njihova odgovornost višestruka, to veća što su i njihove potencijalne stručne i organizatorske mogućnosti veće. Ova zapažanja o radu inžinjera i tehničara nisu nikakvo popovanje. Ona su zapravo izraz kritičke analize vlastitih lutanja i promašaja, uspjeha i neuspjeha u poslu kojim sam se tako dugo bavio i sažetak saznanja i pouka koje sam iz svega toga izvukao. Osnovna pokretačka misao koja me je zaokupljala bila je: — podstaći inžinjere i tehničare da se posvete, po mom mišljenju najzna čajnijoj i najljepšoj aktivnosti koja čini srž struke i predstavlja uvijek stvaran i opipljiv doprinos napretku — poslovima unapređenja proizvodnje; — podsjetiti dh na to, da je uspjeh i zadovoljavajući rezultat njihove stručne aktivnosti u proizvodnji, zavisan i moguć samo u sprezi i suradnji s ostalim radnicima iz neposredne proizvodnje. Moje, iz vlastite dugogodišnje prakse i rada s ljudima proizašlo uvjerenje jeste: proizvodni radnici u svojoj velikoj većini su dobronamjerni, skloni redu i s razvijenim osjećajem odgovornosti na svom poslu; privrženi j uvijek spremni da podrže korisnu, poštenu i pravednu stvar, da prihvate i da se zauzmu za ono što, po njihovoj ocjeni, doprinosi unapređenju posla i života . Oni iskreno teže da ih vode najsposobniji, najstručniji i najpošteniji i primaju s negodovanjem ako se to ne ostvari. Nijedan stručnjak, koji ozbiljno teži da uspije na konkretnom poslu, ne bj smio to nikad zaboraviti. 24 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 25 <-- 25 --> PDF |
vjesno pomjeranje kadrova, mijenjanje shvaćanja, odnosa i navika, drugačiju širinu radi ocjenjivanja i vaganja zajedničkog u odnosu na pojedinačni interes, posebno veću disciplinu i odgovornost za izvršavanje onog što je dogovoreno i ugovoreno, ali i drugačiji nivo i drugačije ponašanje stručnih i ostalih sudionika proizvodnje. Svjesni prednosti ovakve preorijentacije u radu, inžinjeri i tehničari su najpozvaniji da u svemu tome prednjače i da budu inicijatori za uvođenje i uspješno funkcioniranje odgovarajućih tehnoloških i organizacionih zahvata. Posebno, predmet zanimanja inžinjera i tehničara trebao bi biti: pronaći i iskoristiti one prave motive koji će radnike trajno podsticati da unapređuju svoj rad. Ostvariti što veći dohodak, sam po sebi nije dovoljno poticajan motiv za trajno angažiranje radnika za što bolji i sadržajniji rad i za sve bolje i bolje poslovne rezultate. Kada se ostvari relativno zadovoljavajući osobni dohodak i društveni standard u okviru kolektiva (jaslice, dječji vrtić, dom kulture, odmaralište i dr.) onda najčešće opada interes za daljnje povećanje dohotka. Stoga bi trebalo visinu dohotka uvijek povezivati i s ostatkom čistog dohotka, odnosno izdvajanjem sredstava za proširenu reprodukciju, kako za vlastitu modernizaciju tako i radi stvaranja novih proizvodnih radnih mjesta. U situaciji kad moramo u našoj zemlji ostvariti stotine hiljada novih radnih mjesta, da bi s jedne strane omogućili da se naši radnici iz inozemstva vrate svojim kućama, da bi ubuduće višak svoga rada ostavljali u svojoj zemlji umjesto u tuđini, te da bi s druge strane omogućili zaposlenje mnogim radnicima i omladincima koji ga danas traže, obaveza da se u tu svrhu ostvare odgovarajuća sredstva može postati najznačajniji privredni poticaj za stvaranje što većeg ostatka čistog dohotka i sve bolji rad. Ta radi se o plemenitom cilju, bliskom svakom radniku: osigurati zaposlenje svojim bližnjima, svojim drugovima i svojoj djeci, omogućiti im da riješe svoje najvažnije životno pitanje, pružiti im šansu da se u radu potvrde kao ljudi i stvaraoci. A zna se da se nova (produktivna) radna mjesta ne mogu stvarati nekim dobronamjernim sporazumom, dekretom ili pravnim aktom, već samo iz ostvarene akumulacije, koja je u pravilu to veća što je i produktivnost rada veća. Upravo to koliko tko izdvaja za stvaranje novih proizvodnih radnih mjesta, čime će se uvećati materijalna bogatstva i snaga zemlje, moglo bi postati svojevrsno mjerilo za ocjenjivanje doprinosa društvu svakog pojedinca i svakog OOUR-a, odnosno da li se s društvenim sredstvima gospodarilo na zadovoljavajući način i sa stanovišta uvažavanja šireg društvenog interesa. Takvo »žrtvovanje« za dobro svih moglo bi postati uobičajena radna i moralna obaveza svih radnika bez razlike. I to neovisno od toga da li će izdvojena sredstva ulagati u svojoj ili u drugim privrednim granama. Jer je svaki od nas započeo na radnom mjestu koji su stvorili radni ljudi ranije generacije, pa je prirodna obaveza da i sada zaposleni stvaraju radna mjesta budućim radnicima. To bi sa svoje strane moglo podsjetiti i one kolektive pilana, koji se zadovoljavaju visinom dohotka koji pokriva samo njihove osobne dohotke, da nisu zadvoljavajuće gospodarili društvenim sredstvima i da nisu ispu 23 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 16 <-- 16 --> PDF |
direktni rad radnika u industriji, poljoprivredi, šumarstvu i rudarstvu, a na tome bazira opstanak društva, najmanje vrijedan, možda i nedostojan. Ta elitistička shvatanja imaju određen smisao: one u bijelim ogrtačima treba bolje plaćati nego one koji rade na grubim i prljavim poslovima, treba vrednovati i nagrađivati po diplomama, titulama i položajima bez obzira na stvarni učinak i doprinos privređivanj u i društvu. Naše samoupravno socijalističko društvo je usvojilo i postepeno ostvaruje, mada ne tako lako i suviše sporo, orijentaciju, da se vrijednost svakog rada, i onog u pilanskoj preradi i onoga na proizvodnji električnih uređaja treba vrednovati samo po dohotku koji ostvaruje, po doprinosu koji daje privređivanju i društvu, po kreacijama koje unapređuju privredu i poboljšavaju život. Ovaj stav društva treba da ohrabri stručne ljude u neposrednoj proizvodnji, da usprkos teškoća koje ih još prate, ustraju u aktivnostima na unapređivanju proizvodnje, na traženju sve boljih poslovnih rješenja, na stvaranju većih vrijednosti, na podizanju stručnog nivoa radnika, na građenju novih ljudskih odnosa u proizvodnji. Iz toga će onda izrasti sve bolji poslovni rezultati, a onda neće izostati ni priznanja ni bolji uslovi za rad, ni bolje vrednovanje proizvodnog rada. U poslove unapređenja treba uključiti i problematiku poboljšanja nagrađivanja prema radu i učinku. S obzirom na svoj doprinos materijalnoj proizvodnji, koja je osnova svega, proizvodni radnici su općenito nezadovoljavajuće vrednovani u odnosu na režiju i nadgradnju. To izaziva bježanje iz proizvodnog rada u neproizvodni, pa teret proizvodnog rada postaje sve nepodnošljiviji. Tu se radi o tome, da se s jedne strane, utvrde što objektivnija mjerila koja će unutar OOUR-a i radne organizacije omogućiti bolje vrednovanje onih što više doprinose materijalnoj proizvodnji, a s druge strane utjecati da se režijski rad svede na razumnu veličinu. Kod toga je važno, da se ta mjerila utvrđuju i primjenjuju na bazi jedinstvenih kriterija, dogovorenih između velikog broja pilana ili za privrednu granu kao cjelinu. Opći je zaključak da treba bolje vrednovati i nagrađivati kreativan rad. Ali se usprkos prihvaćanja tog općeg načela, u dnevnoj praksi nerijetko previđa, da kreativan rad nije samo rad projektanta koji kreira nove proizvode, novu tehnologiju, poboljšanja u organizaciji i si., već i rad radnika u neposrednoj proizvodnji, koji na osnovi projekta daje konačan oblik proizvodu koji ga čini upotrebijivijim, za tržište interesantnijim, vrednijim. Tu je potrebna ne samo visoka stručnost, poznavanje proizvoda, kvalitetnih kriterija, cijena i tržnih prilika, već i odgovarajuća sposobnost da ocjenjuje, brzinom koju nameće odvijanje proizvodnog procesa, na koje proizvode ili Sortimente treba iskrojiti određenu sirovinu, ob lovinu ili nedorađenu piljenicu, da bi se iz mnoštva mogućih kombinacija, s obzirom na dimenzije, kvalitet i vrijednost pojedinih sortimenata, odabrao sastav sortimenata koji predstavlja najveću vrijednost na tržištu. Ti radnici odlučujuće utječu i mogu utjecati na poslovne rezultate i istoga ih treba temeljito pripremati za ove poslove, najbolje putem posebnih seminara i doškolovanjem, ali i bolje nagrađivati, zavisno o rezultatima njihova rada. U pilanskoj preradi, takva ključna radna mjesta jesu: poslovođa pilane, majstor na tračnoj pili, predcrtač ili krojač neobrađene građe i škartiraš pi |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 15 <-- 15 --> PDF |
se svakodnevno dokazivati rezultatima kao oni zaposleni u neposrednoj proizvodnji. Proizvodni proces piljene građe počinje nabavkom sirovine, nastavlja se njenom preradom i proizvodnjom piljenih proizvoda, a završava njihovom prodajom i otpremom kupcima. Površnom posmatraču, ili onom tko ne ulazi dublje u cjelokupni proizvodni proces, a još više onom tko taj proces uopće ne poznaje, izgleda da je sve u završnom dijelu — u prodaji. Da o njoj najviše zavisi krajnji poslovni rezultat — uspješan, manje uspješan ili slab. Zato se ponekad uloga trgovine preuveličava u odnosu na proizvodni rad i više vrednuje. I to je jedan od razloga da nam stručni ljudi iz neposredne proizvodnje prelaze u trgovinu ili na neko drugo zaposlenje gdje se lagodnije živi. Previđa se da poslovni rezultat — dohodak i ostatak čistog dohotka ne izražava postignuta cijena, već razlika između prodajne cijene i u proizvodnju uloženog rada i sredstava. Veličina te razlike ne zavisi toliko o trgovini i cijeni, mada je ona i te kako važna, već mnogo više od onih, koji su se od ulaska sirovine pa preko njene daljnje prerade u gotov proizvod, trudili da preradu što bolje organiziraju, da sa sirovinom postupaju kao dobri gospodari i da u njenu preradu unose što racionalnije količine rada i materijala; da učinci, pojedinačno i u cjelini, budu što veći, a proizvod što kvalitetniji i vredniji. Ta spoznaja o značenju i pravom mjestu proizvodnje s jedne i trgovine s druge strane, kao sastavnih dijelova jednog jedinstvenog procesa, može pripomoći da se realno vrednuje i ocjenjuje proizvodni rad, poboljšaju poslovni i ljudski odnosi u kolektivu i potaknu stručnjaci da opstanu u proizvodnji. Općenito se može reći, da se prema stručnim ljudima, koji rade u neposrednoj proizvodnji ili direktno za nju, ne primjenjuju načela o vrednovanju prema radu i učinku onako kako su zacrtana i kako bi odgovaralo stvarnim interesima proizvodnje, te da bi u tom pogledu trebalo štošta mijenjati. Istaknute stručnjake iz proizvodnje, koji su, kako narod kaže, ispekli do kraja svoj zanat i koji daju zadovoljavajuće rezultate, a utiču na rad i rezultate rada čitavog kolektiva, trebalo bi u najmanju ruku nagrađivati kao vodeće ljude. Osim toga, njima bi trebalo omogućiti specijalističko usavršavanje i upoznavanje s dostignućima drugih. To bi dalo poticaj mnogim stručnim ljudima da ustraju u neposrednoj proizvodnji i dalje doprinose unapređenju rada i poslovanja. Nadalje, ne bi trebalo zaboravljati, da 85 do 90°/i> radnih ljudi radi u proizvodnji i da je njihov utjecaj na poslovna zbivanja i rezultate rada odlučujući. Ako oni u proizvodnji zakažu, ako se ne ostvari programirana količina i kvalitet proizvoda, ako cijena koštanja bude viša od prodajne cijene, onda ni trgovci ni vodeći ljudi ne mogu spriječiti gubitke. S druge strane, još se uvijek nasjeda vrednovanju djelatnosti prema stepenu finalizacije i finoći rada, pa se neopravdano precjenjuje jedna djelatnost na račun druge i to mjerilo prenosi onda i na ljude. Proizvodnja piljene građe je tobože društveno manje vrijedna od proizvodnje namještaja, a ta je, opet, društveno manje vrijedna od proizvodnje mašina itd. Ako bi slijedili tu naopaku logiku, onda bi na kraju došli i do toga da je i 3 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Povezanost sa školama i fakultetima, bolje organizirati studentsku praksu i pripravnički staž Količine oblovine namijenjene pilanskoj preradi se nisu smanjile već su porasle. 1962. godine u SRH je proizvedeno približno 1 milion m3 oblo vine za piljenje. Danas su se te količine popele na cea 1,6 mil m3. Paralel no je porasla i količina piljene građe. Količine, znači, nisu mogle biti razlog za opadanje interesa za tu pre radu. Baš naprotiv, normalno bi bilo za očekivati da s povećanjem koli čina poraste i stručan i poslovan interes da se ta proizvodnja svlada i poboljša. Osim toga, potražnja za pilanskim proizvodima je trajna i sve veća, i na domaćem i stranom tržištu. Sve što se proizvede može se bez prave muke prodati. Takvu povoljnu perspektivu treba u toj preradi očekivati i u bu dućnosti. Upravo takvo povećanje proizvodnje i povoljne mogućnosti plasmana piljenih proizvoda zahtijeva i više stručnog rada i nastojanja da se ta prerada unaprijedi, a pruža i dovoljno šanse inžinjerima i tehničarima da se u toj djelatnosti afirmiraju kao stručnjaci i rukovodioci i iskažu rezultatima. Takva situacija nas upućuje na to da uzroke nedovoljnog interesa za tu proizvodnju treba tražiti na drugoj strani. Jedan od uzroka je najvjerojatnije u tome, što mladi ljudi na fakultetima i stručnim školama ne stiču dovoljno praktičnog znanja za uspješno uključivanje u proizvodnju, a ni potrebna saznanja o tome što će zapavo raditi kad dođu u proizvodna poduzeća i što radni ljudi iz proizvodnje zapravo očekuju i traže od njih. Zbog toga se u svom prvom zaposlenju osjete nesigurni i pomalo izgubljeni, pogotovo ako izostane ohrabrujući i usmjeravajući prihvat. Nerijetko budu i razočarani, jer su se u praksi sreli s nečim što ništi očekivali, jer se u proizvodnji radi drugo i drugačije nego što su učili u školi i na fakultetu. Svatko gleda na svoj posao nekako ukalupljeno i izolirano od posla svog susjeda, neshvaćajući dovoljno nužnu međusobnu povezanost svih pojedinačnih poslova u stvaranju proizvoda. Da bi se prevladao taj nesklad između teorije i prakse i da bi se stručno objasnio, osmislio i povezao u proizvodnu cjelinu svaki pojedini posao radnika, .ne bi trebalo štedjeti ni napore ni sredstva. Rježavanje ovih pitanja ne zavisi samo od škole i nastavnih programa, već i od spremnosti privrede da osigura sredstva da se škole i fakulteti odgovarajuće opreme, da se organiziraju češće i programirane posjete studenata proizvodnim organizacijama i da se bolje organizira praktičan rad studenata; da se trajno radi na stručnom osposobljavanju i usavršavanju radnika, organiziraju odgovarajući tečajevi i seminari i da se omogući doškolovanje i specijalizacija sposobnih stručnih radnika, uključujući i inžinjere, koji su se istakli na poslu. Naime, za uspješno praćenje i primjenu najnovijih dostignuća u nauci i tehnici, znanja stečena jednom u redovnim školama su nedovoljna za čitav dugogodišnji radni vijek, pa se moraju nadopunjavati stalnim učenjem i doškolovanjem svih stručnih ljudi, od radnika do inžinjera. Od samih inžinjera i tehničara zavisi u velikoj mjeri kako pravovremena izrada odgovarajućih nastavnih programa tako i njihovo ostvarivanje. 10 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 11 <-- 11 --> PDF |
stalno unapređuju — svaki svoj dio posla kojim je zadužen. Stoga se nivo znanja i stručnosti mora neprestano podizati kod svih zaposlenih bez razlike. Svaki onda ima šansu da doprinosi poboljšanju rada i da na toj osnovi svladava i preuzima sve stručnije i sve odgovornije poslove, da se tokom rada dalje izobražava i školuje — da poene kao radnik a završi kao inžinjer. Promatrajući proizvodni proces u kretanju i kroz duže razdoblje, na taj se način, sa stanovišta unapređivanja rada i mogućnosti napredovanja u poslu, postepeno i sve više smanjuju razlike između umnog i fizičkog rada, čemu, uostalom, i stremi socijalističko društvo. Jer, tada svi doprinose, svaki na svom nivou, unapređenju rada i poslovanja, svi su onda zaslužni i vrijedni poštovanja i svi imaju jednaku šansu da u poslu dostižu i prestižu jedan drugog. Danas smo još uvijek opterećeni do sada neprevladavim shvaćanjem, da inžinjerima i tehničarima pripadaju samo tzv. viši i umniji poslovi: normirca, planera, tehnologa, šefa, direktora itd. Fizička radna mjesta, koja danas obavljaju u proizvodnji kvalificirani i visokokvalificirani radnici, kao da nisu na njihovom nivou. Zbog takvog shvaćanja, čak i u vrijeme velike nezaposlenosti, jedan dio svršenih inžinjera i tehničara rade ostaje i dalje nezaposlen, nego da se prihvaća fizičkog rada u vlastitoj struci. Zaboravljajući da je i taj rad jednako častan kao i svaki drugi, a ujedno dobro došla predpriprema za temeljito ovladavanje poslovima za koje se školovao i koje će sutra preuzeti. Vrijeme je da već sada počnemo u dnevnoj praksi lomiti ovakva shvaćanja. Jednog dana, u daljnjoj budućnosti, većina zaposlenih će imati visoku naobrazbu. Očigledno je da svi oni ne mogu vršiti isključivo administrativne i tehničke postove. To znači da će se u budućnosti sve više školovanih stručnjaka seliti sa administrativnih i vodećih radnih mjesta na radna mjesta u materijalnoj proizvodnji, koja danas zauzimaju kvalificirani radnici, predradnici i poslovođe i da će kroz češće mijenjanje i isprobavanje pojedinih radnih mjesta provjeravati i potvrđivati svoju radnu i poslovnu zrelost. Što se prije i u što većem broju inžinjeri i tehničari odluče da prihvaćaju radničke poslove u materijalnoj proizvodnji, to bolje za proizvodnju i poslovne rezultate. Time će oni podizati prosječni nivo školske i stručne spreme zaposlenih u materijalnoj proizvodnji i vršiti sasvim prirodan i za posao koristan pritisak na mnoge, još danas stručno i poslovno nedorasle izvršioce radnih mjesta: ili da se doškoluju ili da prepuste svoja radna mjesta onima koji znaju više i umiju bolje. Samo na taj način, kao i sve boljim poslovnim rezultatima, mogu inžinjeri i tehničari opravdati svoju sve brojniju zastupljenost u odnosu na ranije stanje kad je u proizvodnji bilo manje školovanih. A i pridonijeti ostvarenju glavnog pravca djelovanja u proizvodnji i poslovanju: podići što više udio konkretnog rada, napose stručnog, a smanjiti na minimum prazne hodove, režiju i rad koji ne doprinosi proizvodnji i rezultatima privređivanja. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 33 <-- 33 --> PDF |
sjeku na osnovu ostvarenih, a dijelom i na osnovu ocijenjenih cijena koje se postižu u izvozu i na domaćem tržištu, uvažujući pri tom ocijenjenupraksom potvrđenu upotrebljivost i procenat iskorišćenja odgovarajućeg piljenog sortimenta u daljnjoj preradi. Tako utvrđeni odnosi cijena su uglavnom stalni. Dovoljno ih je preispitati svakih 10 godina, a ako dođe do značajnih promjena u proizvodnji i prodaji, izvršiti odgovarajuće dopune i korekcije. Razlike u vrijednosti pojedinih sortimenata se iskazuju kao odnos prema cijeni osnovnog sortimenta kojemu se daje index 1. U dosadašnjoj praksi, kao i u ovom radu, prihvaćeni su i primjenjeni kao osnovni sortimenti sa indexom 1: — kod hrastove građe — kladarke A, promjera 40-49 cm, — kod bukove građe — parene samice A, 2 m naviše, — kod jasenove građe — samice A, 2 m naviše, — kod jelove građe — normalna građa II a, dužine 3—6 m. Ako želimo u određenom času, utvrditi dinarsku cijenu nekog sortimenta, dovoljno je, na bazi analize vanjskog i unutarnjeg tržišta, utvrditi cijene osnovnih sortimenata. Cijene ostalih sortimenata se dobiju umnoškom odgovarajućeg koeficijenta vrijednosti sa cijenom osnovnog sortimenta. Kao upotrebljivi i za primjenu pouzdani, utvrđeni su niže navedeni koeficijenti vrijednosti pojedinih sortimenata piljene građe za vrste drva: hrast, bukva, jasen i jela — smreka. Ovi koeficijenti vrijednosti su upotrebljeni kod svih izvršenih probnih piljenja i bili su osnova za odgovarajuća preračunavanja i utvrđivanje prosječnih veličina o vrijednosti oblovine i građe, kao i za stvaranje odgovarajućih zaključaka. KOEFICIJENTI VRIJEDNOSTI PILJENE GRAĐE HRASTA Tablica 1 Sortiment k v a 1 i t e t Kladarke A B 25304050 -29 cm -39 i -49 i i :m zm :m 0,75 0,90 1,00 1,10 0,80 Samice A B C l— 1,90 0,75 0,65 0,52 m 2—2,90 m 0,90 0,75 3 rn 1,00 0,85 < 2 m0,95 0,80 0,65 < Obrubljena građa blistače bočnice B C 8- 8~ 8- 12 -11 12 -11 12 -11 8 cm cm cm cm cm cm cm < < < < 50—95 0,84 0,72 0,77 0.66 0,64 0,56 0,52 100—175 1,02 0,88 0,94 0,80 0,76 0,68 0,62 180 1.20 1,04 1,10 0,95 0,90 0,80 0,70 31 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 34 <-- 34 --> PDF |
loo—i: bjelika rujava 12 cm8—11 cm < 0,55 0,75 0,65 mušica 0,50 Popmge I/II Ili 0,66 0,48 Četvrtaće 50--95 cm 1 m I/II III 0,80 0,55 0,90 0,60 Letve 0,35 Željeznički pragovi 0,48 Skretnička građa 0,60 KOEFICIJENT VRIJEDNOSTI PILJENE GRAĐE BUKVE Parene samice 1—1,90 2 m < 2—2,90 A 0,80 1,00 0,93 B 0,72 0,90 0,83 C 0.60 0,75 N´eparene samice A 0,74 0,93 0,86 B 0,68 0,83 0,80 C 0,55 0,70 Obrubljena parena A 812 cm-U < 50—95 0,78 0,70 100— 0,94 0,84 B 12 cm < 0,70 0,84 8- 11 0,63 0,76 C 8 cm 0,59 0,71 Obrubljena neparena A B 812 cm-11 12 cm < < 0,73 0,65 0,65 0,88 0,78 0,78 8- 11 0,59 0,71 C 8 cm < 0,55 0,66 Popruge I/II III 0,63 0.47 Četvrtače 50—59 1 m < Parene I/II III 0,75 0,53 0,85 0,60 N´eparene I/II 111 0,70 0,50 0,78 0,55 Željeznički pragovi 0,55 Metlenjaci 1 m < 0,70 Sržna građa 0,25 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 35 <-- 35 --> PDF |
KOEFICIJENTI VRIJEDNOSTI PILJENE GRAĐE JASENA Tablica 3 Kladarke AB 25—39 cm40 cm < 25—39 cm40 cm < 0,90 1,00 0,76 0,85 SamiceABC 50—95 0,58 0,50 0,36 1—1,90 0,80 0,68 0,51 2—2,90 0,96 0,80 0,60 3 m < 1,05 0,89 0,70 2 m < 1.0 0,83 0,63 Cetvrtače 50—95 1 m < I/IIIII 0,75 0,50 0,85 0,55 Popruge I/II 0,65 III 0,48 KOEFICIJENTI VRIJEDNOSTI PILJENE GRAĐE JELE I SMREKE Tablica 4 Građa 3-—6 m CPč 1,33 I 1.10 II 1,00 III 0,85 IV 0,72 V 0,61 Građa 1--2,75 I—III 0,76 0,5—0,90 0,42 Gredice 0,82 Letve 1--1,75 0,58 2--2,75 0,79 3 m < 1,00 Specijalna građa 1,05 3. Utvrđivanje učešća sortiinenata, procenti ta iskorišćenja i koeficijenata vrijednosti oblovine i građe, na osnovi probnih piljenja Količina i sastav piljenih proizvoda po dimenzijama i kvaliteti su utvrđeni po debljinskim razredima i klasama trupaca, za vrste drva: hrast, bukvu, jasen i jelu — smreku na osnovi probnih piljenja. Proizvedenu sortimenti građe, iz svake probe posebno, razvrstani su po dimenzijama i kvaliteti, izmjereni i iskubicirani. Nakon toga su proizvedene količine svakog pojedinog sortimenta umnožene s odgovarajućim utvrđenim koeficijentom građe a umnošci zbrojeni. Na taj smo način ustanovili za svaku probu kako količinu proizvedenih sortimenata, odnosno procenat iskorišćenja oblovine, tako i vrijednost tih sortimenata izraženu koeficijentima vrijednosti građe. Pošto je za svaki debljinski razred i klasu trupaca izvršeno više probnih piljenja, kao krajnji rezultat probe — procenat iskorišćenja i koeficijent vrijednosti oblovine — uzete su prosječne veličine. 33 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Na osnovi tih proba, proizvedeni sortimenti su grupirani u glavne grupe piljenih sortimenata i utvrđeno njihovo procentualno učešće u 1 m;l oblovine. Dobijeni podaci o učešću grupa sortimenata u 1 m» oblovine i sastav sortimenata po dimenzijama i kvaliteti unutar grupa, dopunjeni su i korigirani podacima dobijenim u stvarnoj proizvodnji o učešću prosječnih količina sortimenata po kvaliteti i dimenzijama u svakoj pojedinoj grupi: — za lišćare — prosjek sastava sortimenata iz proizvodnje većine pilana u SR Hrvatskoj, — za četinare — prosječni sastav sortimenata ostvaren u Drvno industrijskim poduzećima Delnice, Ogulin i Perušić. Prosječni koeficijenti vrijednosti građe za svaku od tih grupa su utvrđcni umnoškom procentualnog učešća sortimenata po klasama i dimenzijama unutar grupe s odgovarajućim utvrđenim koeficijentima vrijednosti građe svakog pojedinog sortimenta. Grupiranjem sortimenata piljene građe i izračunavanjem prosječnog koeficijenta vrijednosti građe za svaku grupu građe posebno, postigli smo dvoje: — omogućili smo izračunavanje ili pouzdano ocjenjivanje, u sadanjoj ili budućoj proizvodnji, količina glavnih grupa sortimenata koji se mogu proizvesti iz stvarnog ili planiranog sastava oblovine svake pojedine pilane ili svih pilana zajedno, što je važna osnova za programiranje i organiziranje poslova u proizvodnji i trgovini; — pojednostavili smo obračun i olakšali buduće izračunavanje koeficijenata vrijednosti oblovine. U skladu s tim utvrđeno je slijedeće učešće glavnih grupa piljenih sortimenata i veličine prosječnih koeficijenata vrijednosti građe po grupama za vrste drva, promjer i kvalitetu trupaca*): Za pilanske trupce hrasta Hrast — pilanski trupci kvalitete A Promjer oblovine cm 25- 29 30- 34 40 -44 % koef. ´»/« koef. o/o koef. Kladarke Samice Obrubljena građa Popruge Letve i si. A B A B C A B C ost. 18,0 9,5 4,0 3,8 2,7 4,5 23 0,7 0,5 7,0 1,0 0,80 0,75 0,85 0,75 0,65 0.87 0,75 0,64 0,55 0,56 0,40 20,0 9,0 5,8 5,1 3,6 4,2 2,2 0,5 0,4 6,0 1,5 0,90 0,80 0,95 0,80 0,65 0,95 0,77 0,66 0,59 0,564 0,40 22,0 8,5 6,6 5,8 4,1 5,9 2,9 0,7 0,6 5,0 1,3 1,00 0,80 0,80 0.80 0,65 1,00 0,78 0,67 0,60 0.567 0,40 Ukupni °/o iskorišćenj a 54.0 58,3 63,4 *) U tablicama označava postotak učešća građe u oblovini a koef. označava koeficijent vrijednosti građe. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Hrast — pilanski trupci kvalitete A i P.O. Promjer oblovine cm 50--54 60--64 P.O. Sortiment % koef. %, koef. / koef. Kladarke A 24,0 1,10 20,0 1,10 B 8,0 0,80 7,5 0,80 Samice A 7,2 0,95 7,8 0,95 B 6,3 0,80 6,8 0,80 C 4,5 0,65 4,9 0,65 Obrubljena A 7,1 1,05 8,8 1,10 5,2 0,93 građa B C 3.5 0,8 0,79 0,68 4,4 1,0 0,81 0,69 2,7 0,8 0,75 0,63 ost. 0,7 0,61 0,9 0,62 0,6 0,55 Popruge 4,0 0,57 5,0 0,57 6,3 0.57 Letve i si. 0,8 0,40 0,4 0,40 0,2 0,40 Željeznički pragovi 42,2 0,48 Ukupni %> iskorišćenja 66,9 67,5 58,0 Hrast — pilanski trupci kvalitete B Promjer oblovine cm 25- 29 30- 34 40—44 Sortiment % koef. / koef. °/o koef. Kladarke B 3,5 0,75 9,0 0,80 10,0 0,80 Samice A 1,4 0,85 1,6 0,95 3,8 0,95 B 1,3 0.753 1,6 0,80 3,3 0,80 C 1,3 0,65 1,3 0,65 2,4 0,65 Obrubljena građa A B C 9,5 4,8 1,2 0,84 0,75 0,64 9,5 4,8 1.1 0,91 0,76 0,65 10,6 5.3 1,3 0,95 0,77 0,66 ost. 1,0 0,53 1,0 0,57 1,1 0.58 Popruge 15,0 0,565 13,0 0,568 10.5 0,57 Letve i si. 1,5 0,40 1,7 0,40 1,4 0,40 Ukupni °/o iskorišćenja 40,5 44,6 49,7 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Hrast — pilanski trupci kvalitete B Promjer oblovine cm 50—54 Sortimenat »/ koef. »/ Kladarke B 11,0 0,80 10,0 Samice A 4,8 0,95 6,2 B 4,2 0.80 5,4 C 3,0 0,65 3,9 Obrubljena A 11,9 0,98 10,2 građa B 5,9 0,78 5,1 C 1,4 0,67 1,2 ost. 1.3 0,59 1.0 Popruge 8,5 0,572 9,5 Letve i ostalo 1,0 0,40 0,5 UkupniB/o iskorišćenja 53,0 53,0 Hrast — pilanski trupci kvalitete C 60—64 koef. 0,80 0,95 0,80 0,65 1,00 0,80 0,68 0,60 0,574 0,40 Promjer oblovine cm Sortimenat Samice Obrubljena građa Popruge Letve i si. Ukupni */oiskorišćenja A B C A B C ost. 25—29 % koef. 5,5 0,85 2,9 0,71 0,8 0,62 0,6 0,50 17,5 0,568 1,7 0,40 29,0 30--34 »/. koef. 0,6 0,95 0,6 0,80 0,4 0,65 8,0 0,93 4,1 0,75 1,0 0,63 0,8 0,55 15,0 0,57 2,0 0,40 32,5 40—44 *h 0,7 0,6 0,5 11,6 5.8 1,4 1,2 12,5 1,7 36,0 koef. 0,95 0,80 0,65 0,97 0,76 0,64 0,56 0,572 0,40 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Hrast — pilanski trupci kvalitete C Promjer oblovine cm 50—54 Stortimenat /* koef. /. Samice A 0,8 0,95 0,7 B OJ 0.80 0,6 C 0,5 0,65 0,5 Obrubljena A 14,4 1,00 14,1 građa B 7,2 0,77 7,1 C 1,7 0,65 1,7 ost. 1.5 0,57 1,4 Popruge 10,0 0,573 10,5 Letve i ostalo 1,2 0,40 0,6 Ukupni Za pilanske trupce bukve Bukva — pilanski trupci kvalitete A 60—64 koef. 0,95 0,80 0,65 1,02 0,78 0,66 0,58 0,574 0,40 Promjer oblovine cm Sortimenat S?micc Obrubljen građa Popruge Četvrtače Sržnja građa Ukupni / iskorišćenja A B C A B C I/II III 25% 13,3 12,5 12,2 5,6 5,6 2,8 4,6 1,4 58,0 -29 koef. 0,96 0.86 0,75 0,90 0,85 0,73 0,63 0-47 30--34 /. koef. 14,3 0,98 9,5 0,88 8,2 0,75 7,4 0,92 7,4 0,86 3,7 0,74 6,4 0,64 2,1 0,48 1,5 0,75 60,5 40—44 / 15,5 10,5 8,0 7,6 7.6 3,3 5,3 1,7 2,0 1,5 63,0 koef. 1,00 0,90 0,75 0,94 0,88 0,76 0,64 0,48 0,75 0,25 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Pošto se evidentirana vrijednost piljene građe hrasta smanji do časa otpreme za približno 4°/o, zbog popravaka i deklasiranja građe, konačna vrijednost građe, izražena koeficijentima, iznosi: 39165,49 X 0,96 . . . 37.599 Umnoškom sa cijenom osnovnog sortimenta od 25000 din., dobijamo stvarnu vrijednost te proizvodnje od: 37.599 X 25000 din. . . . 939.98 miliona dinara. Dakle, napred navedene pilane proizvele su 1964. godine hrastovu piljenu građu u konačnoj vrijednosti koja je premašila normiranu vrijednost. To znači da su te pilane, jedna više druga manje, uspješno radile. To treba u prvom redu pripisati ujednačenom i stručnom radu tih pilana, koje su i inače važile kao poznati i kvalitetni prerađivači hrastovine. Analiza ostvarene prerade bukove pilanske oblovine u 1964. godini U pilanama, odnosno drvno-industrijskim poduzećima: G. Brestovac, Slavonski Brod, Đurđenovac, Gospić, Karlovac, Novoselec, Ogulin, Pakrac i Tuiopolje, ispiljeno je 1964. godine 206.487 m3 bukove oblovine i iz nje proizvedeno li 1.514 m3 piljene građe. Kvalitetni sastav te oblovine bio je slijedeći: Kvalitet oblovine: A B C P.O. učešće: / 12 38 45 5 Ako to učešće oblovine po kvaliteti izmnožimo sa prosječnim koeficijentima vrijednosti oblovine za pojedine klase trupaca, ustanovljenim na osnovi normiranih veličina prema napred iskazanoj tabeli: Karakteristični pokazatelji za bukovu pilansku oblovinu (III/l — Tab. 10), i debljinskog i kvalitetnog sastava oblovine od 1961. godine, dobijemo prosječni koeficijent vrijednosti oblovine za ukupnu ispiljenu količinu, i to: 0,12 x 0,532 + 0,38 x 0,422 + 0,45 x 0,291 + 0,05 x 0,370 . . . 0,3737 Kada taj prosječni koeficijent vrijednosti oblovine umnožimo s ukupnom količinom ispiljenih trupaca, dobijamo normiranu vrijednost građe koja se trebala dobiti iz te oblovine, tj. 206.487 m3 X 0,3737 . . . 77.164 izraženu u koeficijentu vrijednosti. Ako, sada, tu ukupnu vrijednost izraženu koeficijentima vrijednosti umnožimo sa cijenom osnovnog sortimenta za bukvu (bukove parene samice I/II 2 m naviše), dobijemo ukupnu dinarsku vrijednost. Ako je, primjerice, cijena osnovnog sortimenta bukovine 12.000 din., onda je normirana vrijednost bukove građe iz navedene količine bukove oblovine: 77.164 x 12.000 din. . . . 925,97 miliona dinara. 56 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Ako, dalje, stvarno proizvedenu bukovu građu razvrstamo po glavnim vrstama sortimcnata i njih izmnožimo sa odgovarajućim prethodno utvrđenim prosječnim koeficijentom vrijednosti građe, dobijemo slijedeći rezultat: Sortimenat građe Količina ms Koeficijent vrijednosti građe uVrijednost koeficijentu vrijednosti Samice A B C 6842 7391 13657 0,979 0,876 0,750 6698,3 6474,5 10242,8 Obrubljena građa A B C 16033 19547 8578 0,915 0,854 0,733 14670,2 16693,1 6287,7 Popruge 18354 0,593 10883,9 Četvrtače 1767 0,750 1340,3 Željeznički pragovi 4566 0,55 2511,3 Ostala građa 9759 0,36 3513,2 Sržna građa 5000 0,25 1250,0 Ukupno: 111514 0,724 80565,3 Pošto se evidentirana vrijednost proizvedene piljene građe bukve smanji do časa otpreme za približno 6%, zbog popravaka i deklasiranja građe prilikom otpreme, konačna vrijednost te građe, izražena koeficijentima, iznosi: 80565,3 x 0,94 . . . 75.731,4 Umnoškom sa cijenom osnovnog sortimenta od 12.000 din., dobijemo konačnu stvarnu vrijednost te proizvodnje od: 75.731,4 x 12.000 din. . . . 908,78 miliona dinara To znači da je proizvodnja bukove građe, u odnosu na normiranu vrijednost, podbacila za: 925,97 minus 908,78 . . . 12,2 miliona dinara, odnosno normirana vrijednost je ostvarena sa 98,l"/o. Ovaj podbačaj u proizvedenoj vrijednosti bukove građe je prvenstveno posljedica prekasnog dovoza i prekasnog piljenja jednog dijela bukove oblovine (DIP Gospić). Dijelom prozukla oblovina, koja se pilila čak u srpnju, dala je i neuobičajeno loš sastav građe. Kakve bi se tek negativne razlike u vrijednosti bukove piljene građe, u odnosu na normiranu, ustanovile danas, kada se bukova oblovina ma |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Grafikon procenata iskorišćenja pilanske oblovine hrasta 60 50 4030 H mm: ? $ S * 5 % 8} Ž 3 Q m o m Q io c» 0,700 Grafikon koeficijenata vrijednosti pilanske oblovine hrasta 0,600 0,500 0,w 0,300" 0,200 4-cn eri -* J 0cm * 3-3 s |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Prosječni procenti iskorišćenja i koeficijenti vrijednosti oblovine i građe za hrastovu oblovinu za piljenje Tablica 5 Hrast — pilanski trupci A i B Kvalitet A B Oblovine Debljinski koef. koef. «Vi koef. koef. razred iskoriš-vrijed. vrijed. iskoriš-vrijed. vrijed. cm ćenja oblov. građe ćenja oblov. građe 25—29 54,0 0,402 0,744 40,5 0,276 0,681 30—34 58,3 0,472 0,810 44,6 0,324 0,726 35—39 61,0 0,515 0,844 47,4 0,354 0,747 30—39 59,6 0,493 0,827 46,0 0,339 0,737 40—44 63,4 0,553 0,872 49,7 0,381 0,767 45—49 65,4 0,585 0,894 51,7 0,404 0,781 40—49 64,4 0,569 0,884 50,7 0,392 0,773 50—54 66,9 0,611 0,913 53,0 0,421 0,794 55—59 67,7 0,623 0,920 53,7 0,427 0,795 50—59 67,3 0,617 0,917 53,3 0,424 0,795 60—64 67,5 0,617 0,914 53,0 0,421 0,794 Hrast — pilanski trupci C i P.O. Kvalitet C P.O. oblovine Debljinski koef. koef. koef. razred iskoriš-vrijed. oblov. oblov. građe Ill iskoriš-vrijed. vrijed. ćenja ćenja cm 25—29 29,0 0,182 0,628 30—34 32,5 0,223 0,686 35—39 34,5 0,248 0,719 30—39 33,5 0,235 0,701 40—44 36,0 0,269 0,747 45—49 37,2 0,287 0,772 40—49 36,6 0,278 0,760 50—54 38,0 0,298 0,784 55—59 38,2 0,304 0,796 50—59 38,1 0,301 0,790 60—64 37,2 0,295 0,793 58,0 0,316 0,545 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Grafikon procenata iskorišćenja pilanske oblovine bukve 60 50 W i30 0 C\|Cs|tOc<5´*-4-io»0 Grafikon koeficijenata vrijednosti piianske oblovine bukve 0,600 -A 0,500 B dm- c 0,300 0,200 SL -1 f Ol st 0C/77: & Si "5 i c> tn Ci ´o O tr> Q> O 12 CM Cl 1 1 «> 3-sr-IO >0 *> |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Prosječni procenti iskorišćenja i koeficijenti vrijednosti oblovine i građe za jelovu oblovinu za piljenje Tablica 8 Jela-smreka — pilanski trupci A i B Kvalitet A B Debljinski »/o koef. koef. koef. koef. razred iskorišvrijed. vrijed. iskorišvrijed. vrijed. cm ćenja oblov. građe ćenja oblov. građe 20—24 53,3 0,410 0,769 25—29 69,5 0,630 0,906 61,0 0,478 0,784 30—34 73,0 0,672 0,921 65,5 0,528 0,806 35—39 75,0 0,701 0,934 67,5 0,546 0,809 30—39 74,0 0,686 0,928 66,5 0,537 0,808 40—44 76,5 0,723 0,945 69,2 0,566 0,818 45—49 77,5 0,741 0,956 70,5 0,582 0,826 40—49 77,0 0,732 0,950 69,6 0,574 0,822 50—54 78,3 0,756 0,965 71,7 0,594 0,828 55—59 78,5 0,761 0,969 72,2 0,599 0,829 50—59 78,4 0,759 0,967 72,1 0,596 0,829 60—64 78,3 0,764 0,976 72,0 0,598 0,830 Jela-smreka — pilanski trupci C Debljinski koef. razred iskorišvrijed. cm ćenja građe 20—24 40,8 0,276 0,676 25—29 50,7 0,358 0,706 30—34 56,4 0,410 0,727 35—39 59,3 0,433 0,730 30—39 57,8 0,422 0,729 40—44 61,7 0,452 0,732 45—49 63,6 0,467 0,734 40—49 62,7 0,460 0,733 50—54 65,1 0,479 0,736 55—59 65,3 0,480 0,735 50—59 65,2 0,479 0,735 60—64 65,0 0,478 0,735 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Grafikon procenata ir 80 10 60 4 50 . o on 0cm-. CM 3 SS O.&oo-Grafikon koeficijenata vrijednosti pilanske oblovine jele A 0,700 0,600 0,500 0,wo 0,300 * Cr, -J-Cr. Ol 0i CM * in S3 S) IO U) |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Prosječni procenti iskorišcenja i koeficijenti vrijednosti oblovine i građe za bukovu oblovinu za piljenje Tablica Bukva — pilanski trupci A i B Kvalitet B A oblovine Debljinski razred iskoriš cm 20—24 ćenja koef. vrijed. oblov. Säg koef. koef. iskorišvrijed. vrijed. oblov. građe ćenja 44,0 0,292 0,663 25—29 58,0 0,481 0,829 49,0 0,353 0,720 30—34 60,5 0,507 0,838 52,5 0,396 0,754 35—39 61,9 0,523 0,845 54,5 0,416 0,763 30—39 61,2 0,515 0,841 53,5 0,406 0,758 40—44 63,0 0,534 0.847 56,0 0,429 0,766 45—49 63,6 0,544 0,855 56,8 0,438 0,771 40—49 63,3 0,539 0,851 56,4 0,434 0,769 50—54 64,0 0,548 0,857 57,0 0,443 0,777 55—59 63,6 0,550 0,865 56,4 0,445 0,789 50—59 63,8 0,549 0,861 56,7 0,444 0,783 60—64 63,0 0,542 0,861 55,5 0,436 0,785 Bukva — pilanski trupci C i P.O. Kvalitet P.O. oblovine 20—24 27,0 0,165 0,611 25—29 33,0 0,221 0,669 30—34 37,0 0,265 0,716 35—39 39,8 0,287 0,721 30—39 38,4 0,276 0,718 60,0 0,370 0,617 40-44 42,0 0,304 0,723 45—49 43,8 0,318 0,725 40—49 42,9 0,311 0,724 50—54 45,0 0,327 0,726 55—59 44,4 0,328 0,738 50—59 44,7 0,328 0,732 60—64 43,0 0,321 0,745 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Grafikon procenata iskorištenja pitanske oblovine jasena 80 7060SO 40$ S o 4CO Grafikon koeficijenata vrijednosti pilanske oblov/ne jasena 0,700-j ____ _ j \ 0,6000,? oo 0,4-000,300 Oiioo ,§> 0cm: <* SS oi co c«> -4- -* w-> |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Prosječni procenti iskorišćenja i koeficijenti vrijednosti oblovine i građe za jasenovu oblovinu za piljenje Tablica 7 Jasen — pilanski trupci A i B Kvalitet A B oblovine Debljinski "It koef. koef. »/ koef. koef. razred dskoriš- vrijed. vrijed. iskoriš- vrijed. vrijed. cm ćenja oblov. građe ćenja oblov. građe 20—24 55,0 0,417 0,758 25—29 69,0 0,630 0,906 61,5 0,477 0,775 30—34 72,5 0,663 0,914 65,5 0,511 0,780 35—39 74,2 0,679 0,915 67,1 0,527 0,785 30—39 73,3 0,671 0,915 66,3 0,519 0,783 40—44 75,0 0,687 0,916 68,0 0,535 0,787 45—49 75,6 0,695 0,919 68,3 0,545 0,798 40—49 75,3 0,691 0,918 68,15 0,540 0,792 50—54 75,8 0,697 0,919 68,5 0,547 0,798 Jasen — pilanski trupci C Debljinski »/„ koef. koef. razred iskoriš- vrijed. vrijed. cm ćenja oblov. građe 20—24 42,5 0,225 0,529 25—29 49,6 0,318 0,641 30—34 55,5 0,368 0,662 35—39 58,0 0,389 0,670 30—39 56,7 0,378 0,667 40—44 59,0 0,398 0,674 45—49 59,3 0,402 0,678 40—49 59,15 0,400 0,676 50—54 59,1 0,403 0,682 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 54 <-- 54 --> PDF |
4. Primjena koeficijenata vrijednosti u pilanarstvu Izračunate i naprijed iskazane vrijednosti o normiranim procentima iskorišćenja i koeficijentima vrijednosti oblovine i građe mogu se široko primjenjivati u pilanskoj preradi. Oni se mogu koristiti za uspoređenja unutar jednog OOUR-a — normiranih i ostvarenih vrijednosti u proizvodnji jedne pilane, kao i za odgovarajuća upoređenja rezultata između pojedinih godina. A mogu se, putem koeficijenata vrijednosti, upoređivati rezultati jedne pilane s drugom, sa prosjekom za čitavu djelatnost u cjelini, pa i sa prosjecima ostvarenih rezultata u drugim republikama. Prosječne veličine o normiranim procentima iskorišćenja i koeficijentima vrijednosti oblovine i građe, za svaku klasu oblovine posebno kao i za cjelokupnu oblovinu, predstavljaju približni prosjek za SR Hrvatsku. Ti prosjeci služe prvenstveno za orijentaciju i kao sredstvo za upozorenje na značaj i karakter određenih zbivanja u poslovanju, a i za sagledavanje šire problematike cjelokupnog pilanarstva. Na osnovu normiranih veličina utvrđeni prosjeci po klasama oblovine su u svakom OOURiu pilane međusobno različiti, jer je debljinski i kvalitetni sastav oblovine u svakom OOUR-u drugačiji. A i sastav oblovine se mijenja iz godine u godinu. Koristeći se tim normativima, svaka pilana može izračunati svoje vlastite prosjeke. Njih će onda uspoređivati po godinama i koristiti ih kao upozorenje i poticaj da se ispravi uočeni nezadovoljavajući rad ili stanje u preradi, odnosno da se unesu u proizvodnju potrebna poboljšanja, koja će ubrzati napredak, podići proizvedenu vrijednost i dohodak. Čak i onda kada, u poređenju sa susjednim pogonima, poslujemo relativno uspješno. Posebno, takva upoređenja će nam pomoći, da sagledamo i utvrdimo veličinu šteta koje se nanose OOUR-u pilane nezadovoljavajućim prekrajanjem oblovine, piljenjem prozuklih i zaraženih trupaca, dobavom pilanske oblovine ispod dozvoljenih kriterija za trupce, čije piljenje prouzrokuje poslovne gubitke. Neka od tih pitanja se mogu riješiti aktivnošću i snagama vlastitog kolektiva prerade. Druga će se rješavati zajedno sa šumarijom-dobavljačem oblovine: zajednički raspraviti uzroke odgovarajućih pojava i utvrditi mjere koje treba poduzeti. Ostvareni procenti iskorišćenja i koeficijenti vrijednosti oblovine i građe usporedivi su u potpunosti samo onda ako se uspoređuju pilane jednog načina piljenja, ili ako se zna njihov sastav oblovine po promjeru i kvaliteti. Međutim, dok ne utvrdimo pokusnim piljenjima odgovarajuće normative, te vrijednosti utvrđene za klasičnu preradu mogu poslužiti za ocjenjivanje uspješnosti poslovanja i kod pilana sa drugačijim načinom piljenja, bilo da se radi o dvofaznoj preradi sa izradom elemenata, bilo da se radi o pilani koja forsira tzv. tombante rez. Naravno, u takvim slučajevima treba izvršiti odgovarajuća proračunavanja. To ćemo objasniti primjerom. Podjednake količine hrastovih trupaca debljinskog razreda 30—39 cm i kvalitetnog sastava: A — 15%, B — 40°/o i C — 45°/o pilimo jednom na klasičan način, drugi put, uz građu, izrađujemo i elemente, treći puta forsiramo proizvodnju neob rubi jene građe. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Rezultati su slijedeći: a) klasičan način piljenja, na osnovu normiranihhrast, daje slijedeće normirane vrijednosti: veličina iz tabele za — procent iskorišćenja: 0,15 x 59,6 + 0,40 X 46 + 0,45 X 33,5 . . . 42,42% — koeficijent vrijednosti oblovine: 0,15 X 0,493 + 0,40 x 0,339 + 0,45 x 0,235 . . . 0,3153 — koeficijent vrijednosti građe: 0,3153/0,4242 . . . 0,7433 Ako dobijene koeficijente vrijednosti oblovine i građe umnožimo sa cijenom osnovnog sortimenta (hrastove kladarke I/II, 40—49 cm) koja je, recimo, 25000 din/m3 građe, dobijemo slijedeće vrijednosti: 25000 din x 0,3153 . . . 7883 din/m3 oblov. 25000 din x 0,7433 . . . 18583 din/m3 građe. To znači da bi pažljivim radom trebali iz 1 m3 hrastove oblovine tog sastava proizvesti Sortimente piljene građe ukupne vrijednosti od 7883 din. Ako to ne ostvarimo, znači da s našom proizvodnjom nešto nije u redu. b) Kod piljenja hrastove oblovine jednakog sastava, ali s izradom građe i elemenata, ostvaren je, na primjer, procenat iskorišćenja od 38% Da bi taj način prerade našao svoje opravdanje, smanjeni procenat iskorišćenja u odnosu na klasičnu preradu (38°/i> prema 42,42°/o), mora biti nadoknađen većom vrijednošću svojih proizvoda — građe i elemenata. Znači da bi se tom preradom morao ostvariti koeficijent vrijednosti oblovine najmanje toliki kao i kod klasičnog načina piljenja, odnosno minimalna vrijednost od: 0,3153 X 25000 din . . . 7883 din/m3 oblovine. Ali bi se morao ostvariti i koeficijent vrijednosti proizvedene građe i elemenata koji, zajedno, nije manji od: 0,3153 0,830 0,38 Izraženo dinarski, kod promijenjenog načina prerade moralo bi se, po m8 građe i elemenata zajedno, ostvariti najmanje: 25000 din X 0,830 — 20750 din., prema 18483 din/m3 klasične građe. c) Kod tzv. tombante piljenja je uzmimo ostvaren procenat iskorištenja od 58»/». U skladu s onim što je rečeno u toč. b, tim načinom prerade bi se morao ostvariti prosječni koeficijent vrijednosti građe od minimum 0,3153 — . . . 0,544, odnosno dinarsku vrijednost: 0,58 25000 din X 0,544 . . . 13600 din/m3 građe. 53 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Bukva — pilanski trupci kvalitete A i P. O. Promjer oblovine cm 50--54 60—64 30—39 p.o: Sortimenat % Samice A 16,0 B 11,5 C 8,5 Obrubljen A 7,0 građa B 7.0 C 3,5 Popruge I/II III 4,5 1.5 Četvrtače 2.5 Sržnja građa 2,0 Željeznički pragovi Ukupni °/o iskorišćenja 64,0 Bukva — pilanski trupci kvalitete B Promjer oblovine cm 20Sortimenat % Samice A 0,5 B 1,6 C 1,9 Obrubljena A 2,9 građa B 6,2 C 4,9 Popruge I/II 17,4 III 8,6 Četvrtače Metljenjaci Sržna građa Ukupni /# iskorišćenja 44,0 koef. 1,02 0.91 0,75 0,96 0,90 0,78 0,63 0,47 0,75 0,25 -24 koef. 0,93 0,83 0,75 0.88 0,83 0,71 0,62 0,46 Va 15,0 11,0 8,0 7,77,7 4,6 4,1 1,4 2,0 1,5 , koef. 1,02 0,90 0,75 0,96 0,90 0,78 0,63 0,47 0,75 0,25 63,0 25--29 ´/o koef. 3,2 0.95 3,0 0,85 2,8 0,75 4,8 0,90 8,1 0,84 6,1 0,72 14,1 0,63 6,9 0,47 49,0 V. 0,6 0,7 0,7 3,2 4-8 4,0 3,6 2,4 40,0 60,0 30—34 Vi 4,7 4,2 4,1 8,4 9,6 6,0 8.8 4,2 0.8 0,2 1,5 52,5 koef. 0,96 0,85 0,75 0,90 0,85 0,73 0,63 0,47 0,55 koef. 0,97 0,87 0,75 0,90 0,85 0,73 0,64 0,48 0,75 0,70 0,25 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Bukva — pilanski trupci kvalitete B Promjer oblovine cm 40—44 Sortimenat % koef. Samice A 5,0 1,00 B 4,6 0,90 C 4,4 0,75 Obrubljena A 9,1 0,92 građa B 10,6 0.86 C 6,6 0,74 Popruge I/II 7,3 0,63 III 3,7 0,47 Četvrtače 0,9 0,75 Meti jen jaci 0,3 0,70 Sržna građa 3,5 0,25 Ukupni °/o iskorišćenja 56,0 Bukva — pilanski trupci kvalitete C Promjer oblovine cm 20--24 Sortimenat % koef. Samice A B C Obrubljena A 1,6 0,86 građa B 2,3 0,81 C 2,1 0,70 Popruge I/II 12,6 0,62 III 8,4 0,47 Ukupni % iskorišćenja 27,0 50—54 % koef. 5,3 1,00 5,0 0,90 4,7 0,75 9,6 0,93 11,2 0,87 6,8 0,75 6,0 0,63 3,0 0,47 1,0 0,75 0,4 0,70 4,0 0,25 57,0 25--29 /« koef. 0.5 0,95 0,7 0,85 0,8 0,75 3,3 0,88 4.7 0,83 4,0 0,71 11,4 0,63 7.6 0,47 33,0 60—64 °/o 4,9 4.5 4,1 10,0 11,8 7,2 5,4 2,6 1,1 0,3 3,6 55,5 koef. 1,00 0,90 0,75 0,93 0,87 0,75 0,63 0,47 0,75 0,70 0,25 30—34 °/o 0,7 0,8 1,0 5,2 7,6 6,2 9,3 6,2 37,0 koef. 0,95 0,85 0,75 0,90 0,84 0,72 0,64 0,47 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Bukva — pilanski trupci kvalitete C Promjer oblovine cm 40--44 50--54 60--64 Sortimenat % koef. °/o koef. % koef. Samice A B C 0,8 1,1 1,1 0,97 0,86 0,75 1,0 1,2 1,3 1,00 0,90 0,75 1,2 1,4 1,4 1,00 0,90 0,75 Obrubljena građa A B C 63 9,2 7,5 0,91 0,85 0,73 6,8 10,2 8,5 0,92 0,86 0,73 7,0 10,5 8,5 0,92 0,86 0,74 Popruge I/II III 8,4 5.6 0,64 0,47 7,5 5,0 0,63 0,47 5,8 4,0 0,63 047 Četvrtače 0,3 0,75 0,6 0,75 0,7 0,75 Metlenjaci 0,2 0,70 03 0,70 0,2 0,70 Sržna građa 1,5 0,25 2,6 0,25 2,3 0,25 Ukupni °/o iskorišćenja 42,0 45,0 43,0 Za pilanske trupce jasena Jasen — pilanski trupci A Promjer oblovine cm 30—34 40—44 Sortimenat % koef. % koef. Kladarke A B 38,3 12,2 0,95 0,81 39,7 13,3 0,95 0,81 SamiceFolusamicePopruge A B A B I/II III 11,3 3,7 3,0 1,0 2,3 0,7 1,0 0,83 1,0 0,83 0,65 0,48 12,8 3,2 2,4 0,6 2,4 0,6 1,0 0,83 1,0 0,83 0,65 0,48 Ukupni % iskorišćenja 72,5 75,0 Jasen — pilanski trupci B Promjer oblovine cm 30—34 40—44 Sortimenat % koef. % koef. Kladarke B C 29,5 10,0 0,81 0,63 30,7 10,3 0,81 0,63 Samice A B C 3,2 10,4 2,4 1,0 0,83 0,63 4,5 11,7 1,8 1,0 0,83 0,63 Polusamice A B C 1.8 3,9 0,3 1,0 0,83 0,63 1,8 3,0 0,2 1,0 0,83 0,63 Popruge I/II III 2,6 1,4 0,65 0,48 2,8 1,2 0,65 0,48 Ukupni % iskorišćenja 65,0 68,0 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Jasen — pilanski trupci C Promjer oblovine cm 30—34 40—44 Sortimenat % koef. % koef. Kladarke B 3,0 0,81 C 19,0 0,63 19,0 0,63 Samice B 5.5 0,83 6,0 0,83 C 16.0 0,63 18,0 0,63 Polusamice B 5,4 0,83 5,6 0,83 C 3.6 0,63 2,4 0,63 Popiuge I/II III 3,0 3,0 0,65 0,48 3,0 2.0 0,65 0,48 Ukupni % iskorišćenja 55,5 59,0 Za pilansku oblovinu jele-smreke .1 ela-smreka — pilanski trupci A Promjer oblovine Sortimenat Normalna građa Kratka građa Letve cm čpč T 11 [II IV koef. vrijed. građe 1,33 1,10 1,0 0,85 0,72 0,661 0,742 30—34 7,0 11,0 16,0 14,0 16,5 4,0 4,5 40—44 °/o učešća 9,5 15,0 15,0 13,0 15,5 4,5 4,0 50—54 60—64 u oblovini 12,0 17,4 14,0 12,0 14,4 5,0 3,5 13,0 19,0 13,0 11,3 13,5 5,5 3,0 Ukupni Jela-smreka — pilanski trupci B Promjer oblovine cm koef. 30—34 40—44 50—54 60—64 vriied. Sortimenat građe "/(i učešća u oblovini Normalna građa I II III IV 1,10 1,0 0,85 0,72 8,0 8,0 4,5 36,0 9,0 10,5 5.5 35,2 10,0 12,2 6,5 34,0 10,0 12,5 7,5 33,0 Kratka građa 0,661 5,0 5,5 6,0 6,5 Letve 0,742 4,0 3,5 30 2,5 Ukupni <"« iskorišćenja 65,5 69,2 71,7 72,0 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Jela-smreka — pilanski trupci C Promjer oblovine cm Sortimenat koef. vriied. građe 30—34 40—44 °/o učešća 50—54 60—64 u oblovini Normalna građaKratka građa Letve III IV 0,85 0,72 0,661 0,742 5,0 42,0 6,0 3,4 8,0 44,0 6,5 3,2 10,245.07,02,9 11,0 44,0 7,5 2,5 Ukupni % iskorišćenja 56,4 61,7 65,1 65,0 Probna piljenja jele-smreke izvršena su na tračnoj pili u pilani Ogulin. Prosječni koeficijenti vrijednosti građe za kratku građu i letve predstavljaju prosjek učešća po dimenzijama i kvaliteti ostvaren 1963. u pilanama Delnice i Perušić u ukupnoj proizvodnji tih pilana od 56952 m3 građe jele i smreke. Ako u gornjim tablicama za hrastovu, bukovu, jasenovu i jelovu oblovinu umnožimo procentualno učešće pojedinih grupa sortimenata, po debljinskim razredima i klasama, s odgovarajućim koeficijentima vrijednosti građe, i ako te sve pojedinačne umnožke zbrojimo, dobijemo koeficijente vrijednosti oblovine. Na osnovi toga, iz izvršenih probnih piljenja hrastove, bukove, jasenove i jelove oblovine dobili smo slijedeće vrijednosti o procentima iskorišćenja i koeficijentima vrijednosti oblovine. Za hrastovu pilansku oblovinu Hrast — pilanski trupci A i B Kvalitet oblovine A B Deblj. razred cm iskorišćenja koef. vrijed. oblovine »/o iskorišćenja koef. vriied. oblovine 25—29 54,0 0,402 40,5 0,276 30—34 40--44 50—54 60—64 58,3 63,4 66,9 67,5 0,473 0,548 0,613 0,617 44,6 49,7 53,0 53,0 0,324 0,381 0,421 0,421 Hrast — pilanski trupci C i P.O. Kvalitet oblovine P.O. 25—29 30—34 40—44 50—54 60—64 29,0 32,5 36,0 38,0 37,2 0,182 0,223 0,267 0,298 0,295 58,0 0,316 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Za bukovu pilansku oblovinu Bukva — pilanski trupci A i B Kvalitet oblovine 20—24 25—29 30—34 40—44 50—54 60—64 58,0 60,5 63,0 64,0 63,0 A 0,481 0,507 0,534 0,548 0,542 44,0 49,0 52,5 56,0 57,0 55,5 B 0,292 0,353 0,401 0,429 0,443 0,436 Bukva — pilanski trupci C i P.O. Kvalitet oblovine 20—24 25—29 30—34 40-^4 50—54 60—64 27,0 33,0 37,0 42,0 45,0 43,0 C 0,165 0,221 0,265 0,304 0,327 0,321 60,0 P.O. 0,370 Za jasenovu pilansku oblovinu Jasen — pilanski trupci A, B iC Kvalitet oblovine Debljinski razred iskanšćenja Koef. vri.jed. oblovine iskorišćenja B Koef. vrijed. oblovine iskorišćenja Koef. vrijed. oblovine 30—34 72,5 0,663 65,5 0,511 55,5 0,368 40—44 75,0 0,687 68,0 0,535 59,0 0,398 Za pilansku oblovinu jele-smreke Kvalitet A B C oblovine 30—34 73,0 0,672 65,5 0,528 56,4 0,410 40—44 76,5 0,723 69,2 0,566 61,7 0,452 50—54 78,3 0,756 71,7 0,594 65,1 0,479 60—64 78,3 0,764 72,0 0,598 65,0 0,478 Nanošenjem svih tih vrijednosti na grafikone procenata iskorišćivanja i na grafikone koeficijenata vrijednosti oblovine za vrste drva hrast, bukva, jasen i jela-smreka i otčitavanja veličina za debljinske podrazrede, kao i izračunavanjem prosječnih veličina za debljinske razrede: 30—39, 40—49 i 50—59 cm, dobijemo niže preglede svih veličina. U preglede su također uneseni i normirani koeficijenti vrijednosti građe. Dobijeni su diobom koeficijenata vrijednosti oblovine s odgovarajućim procentom iskorišcenja. 43 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 60 <-- 60 --> PDF |
sovno dovozi prekasno na pilane i kada se masovno pili u ljetnim mjesecima! Obje uporedne analize stvarno ispiljene oblovine i odgovarajuće proizvodnje piljene građe u 1964. godini, najbolje pokazuju kakve i kolike koristi se mogu ostvariti primjenom koeficijenata vrijednosti. One su ujedno dokaz o upotrebljivosti i realnosti normativa utvrđenih na osnovu probnih piljenja. Da bi se koeficijenti vrijednosti mogli uspješno primjenjivati u pilanskoj praksi, potrebno je, po mogućnosti u svim pilanama, zavesti evidenciju i praćenje ispiljenih trupaca po debljinskim razredima i klasama, kao i iskazivanje i praćenje proizvodnje piljene građe po sortimentima, dimenzijama i klasama. Sve smo to već jednom imali, ali se danas, zahvaljujući prodoru nestručnosti, sve manje provodi. Za razliku od drugih područja, na ovom smo polju potpuno zatajili, izuzimajući časne iznimke. Mjesto nap- red, krenuli smo natrag. Kao rak! To praćenje piljenja oblovine i proizvodnje piljene građe nije danas lako riješiti. Ali, taj je zadatak rješiv, a poslovni i stručni razlozi nas upravo tjeraju na to. Kad smo to mogli raditi prije, kad smo u pilanama i u eksploataciji šuma imali premalo inžinjera i tehničara a radnici nam bili nedovoljno pismeni, i kada smo jako oskudijevali na uredskoj tehnici, onda je posve sigurno da to pitanje možemo još Uspješnije riješiti danais, kada se mnogo povećao broj inžinjera i tehničara, kada je neuporedivo porasla školska naobrazba radnika i kada postoje široke mogućnosti za korištenje u te svrhe najsuvremenije uredske tehnike. Preduvjet za širu primjenu koeficijenata vrijednosti jeste prihvaćanje i uvođenje u dnevnu praksu obaveznih jedinstvenih kriterija o razvrstavanju, mjerenju i klasiranju kako oblovine tako i piljene građe. Drvna industrija je općenito zauzimala stajalište, da je to pitanje od ključnog značaja za normalno odvijanje prerade i stvaranje toliko potrebnog reda u proizvodnji i prodaji. U skladu s tim i uvažavajući promjene kcje su se desile u proizvodnji i na tržištu oblovine i građe (pad promjera i kvalitete trupaca, forsiranje proizvodnje neobrubljene građe, preveliki proizvodni kapaciteti i odgovarajuća jagma za trupcima), drvna industrija je pokretala i predlagala donošenje obaveznih kvalitetnih kriterija koji bi mogli zadovoljiti i interese šumarstva i interese prerađivača oblovine. Kao polazna osnova je trebao poslužiti JUS 1955. godine. Na žalost, u tome nije naišla na odgovarajuće razumijevanje i podršku svojih glavnih poslovnih partnera, pa je to važno pitanje ostalo neriješeno sve do danas. Kao nikad dosad, danas postoji goruća potreba da se usvoji i donese odgovarajući standard koji će zadovoljiti kako interese šumsko-jprivrednih tako i drvno-prerađivačkih organizacija. Na tome ima dovoljno ozbiljnih i ne malih prepreka. Međutim, dobra volja, razumijevanje i uvažavanje međusobnih interesa kao i spremnost na suradnju može sve to prevladati i time stvoriti široke mogućnosti za uspješniji rad i eksploatacije šuma i, posebno, pilanske prerade kao najvažnijeg i perspektivnog kupca proizvoda šumarstva. 58 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Nema sumnje, da pri uvođenju koeficijenata vrijednosti u pilansku praksu mogu najviše pridonijeti inžinjeri i tehničari. Svjesno prihvaćanje i ovladavanje problematikom koeficijenata vrijednosti od strane inžinjera i tehničara može dati značajne rezultate, posebno sa stanovišta unapređenja proizvodnje. Koeficijenti vrijednosti, znalački korišteni, mogu postati oružje, kojim će inžinjeri i tehničari, zajedno s drugim naprednim snagama kolektiva, razbijati prepreke napretku i daljnjem napredovanju pilanske prerade. Ali, bavljenje problematikom koeficijenata će se povoljno odraziti i na njih same, na njihov rad, na dubinu ulaženja u pitanja pilanske prerade, na njihovu daljnju stručnu izobrazbu, kao i na njihovu afirmaciju i angažiranost van granica svog OOUR-a. Svaki i najtalentiraniji umjetnik ili potencijalni stvaralac neminovno će zahiriti, ako svoje sposobnosti ne potvrđuje i ne usavršava vježbom ili radom i rezultatima. Tada će društvo ostati lišeno vrijednosti koje su mogle oplemeniti i unaprediti život. Tako se jednako ili slično dešava u neposrednoj proizvodnji, i ne samo u njoj. Ako stručnjaci radom na unapređenju života i proizvodnje ne iscrpljuju svoje stručne i organizatorske sklonosti i sposobnosti, oni će neminovno hiriti i na kraju zahiriti, izgubiti se u sivilu prosječnosti. Tada će kolektiv i radna organzacija ostati prikraćena za iznadprosječne rezultate, koje su oni, s obzirom na njihovu školsku i stručnu spremu, sklonosti i sposobnosti, mogli ostvariti. Da stručni ljudi u pilanskoj preradi ne bi stručno zahirili i »zarđali«, tome može mnogo doprinijeti, između ostalog, i bavljenje koeficijentima vrijednosti, njihovom primjenom i usavršavanjem. Koeficijenti vrijednosti na jedinstven način i pomoću jedinstvene dokumentacije nam osvjetljavaju problematiku proizvodnje i poslovanja, upozoravaju nas na anomalije i negativnosti u radu i, onda, pobuđuju na razmišljanja o tome kako prevladati teškoće, kao i na traganje za novini, boljim putevima i organizacionim formama, koji će popraviti stanje u preradi i unaprijediti struku. Kada jednom stručni ljudi shvate i prihvate kakve sve prednosti za unapređenje proizvodnje nudi primjena koeficijenata vrijednosti, kada jednom osjete stručnu draž bavljenja tom problematikom, onda će doći kraj stručnom mirovanju. Mjesto da se utopi u općoj prosječnosti i da bude zadovoljan s postignutim i dostignutim, stručnjak će postati ono što od njega traži struka, društvo i vrijeme: pobornik i pokretač novog u proizvodnji, nemiran duh koji se me miri s postojećim, već neprestano teži i ostvaruje novo i bolje. Ako inžinjeri i tehničari, zaposleni u neposrednoj proizvodnji, budu u tom pravcu djelovali, onda neće biti razloga strahovanju za budućnost pilanske prerade. A oni sami moći će tada s pravom reći da su svoj stručni vijek ispunili pravim sadržajem. (Nastavak u slijedećem broju) |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 56 <-- 56 --> PDF |
To znači, da bi u odnosu na klasičan način prerade, uvođenje pilanske prerade s izradom elemenata, ili uvođenje piljenja sa forsiranom izradom neobrađene građe, moglo imati opravdanja samo onda ako se promijenjenim načinom piljenja ostvari bar jednaka ili veća vrijednost u građi (i elementima) od one koja se postiže klasičnom preradom. Međutim, pri tom uspoređivanju i ocjenjivanju prednosti određenog načina piljenja treba računati i s troškovima prerade. Ti troškovi po 1 m3 prerađene oblovine kod promijenjenog načina piljenja ne bi smjeli biti veći nego kod klasične prerade. Ako su prosječni troškovi prerade po m3 hrastove građe, primjerice, 5000 din., ili po m3 oblovine sastava danog u primjeru: 5000 din x 0,4242 . . . 2121 din/m» oblovine, onda bi troškovi prerade po 1 m3 građe kod drugih načina piljenja ne bi smjeli prekoračiti: a) Kod dvofazne prerade s izradom elemenata iznos od 2121 din . . . 5582 din/m3 građe i elemenata, 0,38 b) Kod forsiranja neobrubljene građe iznos od 2121 din . . . 3657 din/m3 neobrubljene građe. 0,58 Ako su ti troškovi prerade veći, (kod utvrđivanja cijene Oblovine oni se odbijaju od vrijednosti građe sadržane u trupcu, što je pobliže objašnjeno u glavi III), onda oni indirektno snizuju moguću cijenu trupca fco pilana, ili snizuju dohodak po jedinici ispod razine koja se postiže u klasičnoj preradi. A «vrha promijenjenog načina piljenja bi trebala biti proizvodnja veće vrijednosti po m3 ispiljene oblovine, u nižim troškovima prerade, u povećanju dohotka u odnosu na klasičan način prerade. Inače, investiciona ulaganja u novu proizvodnju gube svoj smisao i opravdanje. Da bi se mogla sagledati korist, opravdanost i upotrebljivost napred iskazanih koeficijenata vrijednosti oblovine i prosječnih koeficijenata vrijednosti građe, utvrđenih po grupama sortimenata, mi ćemo, ilustracije radi, obaviti analitičko upoređenje normiranih i ostvarenih vrijednosti ukupne proizvodnje većeg broja pilana, odnosno drvno-industrijskih poduzeća u SR Hrvatskoj, posebno za hrast i posebno za bukvu, za 1964. godinu, kada su pilane još redovno evidentirale i pratile kako propiljcne trupce po klasama i promjerima, tako i proizvedenu građu po sortinientima, dimenzijama i klasama. Analiza ostvarene prerade hrastove pilanske oblovine 1964. godine Pilane Bjelovar, G. Brestovac, Slavonski Brod, Đurđenovac, Karlovac, Novoselec, Pakrac i Turopolje ispilile su 1964. godine 115.381 m3 hrastove oblovine i proizvele 60.322 m3 građe. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Sastav oblovine bio je slijedeći: Kvalitet oblovine: A B C P.O. Učešće: Vi 13,5 28,0 53,0 5,5 Ako to učešće oblovine po kvaliteti izmnožimo s prosječnim koeficijentom vrijednosti oblovine po klasama trupaca na bazi normiranih veličina iz tabele: Karakteristični pokazatelji za hrastovu pilansku oblovinu (III/l — Tab. 9), i debljinskog i kvalitetnog sastava oblovine iz 1961. godine, dobijemo prosječni koeficijent vrijednosti ispiljene Oblovine, i to: 0,135 x 0,549 + 0,28 X 0,362 + 0,53 x 0,242 + 0,055 x 0,316 . . . 0,3211 Kada taj prosječni koeficijent vrijednosti oblovine izmnožimo sa količinom ispiljene oblovine, dobijemo normiranu vrijednost građe koja se može dobiti iz te oblovine, i to: 115.381 x 0,3211 . . . 37.049 izraženu u koeficijentu vrijednosti. Želimo li ukupnu normiranu vrijednost proizvedene hrastove građe izraziti dinarski, potrebno je ukupnu vrijednost izraženu koeficijentom vrijednosti pomnožiti cijenom osnovnog sortimenta za hrastovu građu — kladarke I/II 40—49 cm. Ako, primjerice, uzmemo u račun cijenu osnovnog sortimenta od 25000 dinara, onda bi ukupna normirana vrijednost proizvodnje bila. 37.049 x 25000 din . . . 926,2 miliona dinara. Ako, pak, stvarno proizvedenu građu, po sortimentima i klasama, umnožimo sa odgovarajućim prosječnim koeficijentima vrijednosti građe po grupama sortimenata- dobijemo slijedeći rezultat: Sortimenat građeKolirinn ´ , Koeficijent vrijednostigrađe Vrijednost u koeficijentu vrijednosti Kladarke A B 3768 5213 0,959 0,792 3613,51 4128,70 Samice A B C 3069 1830 5498 0,933 0,792 0,650 2863,38 1449,36 3573,70 Obrubljena građa A B C 5873 2733 1650 0,902 0,778 0,623 5297,45 2126,27 1027,95 Popruge 11717 0,558 6538,09 Dužica i četvrtače 331 0,753 249,24 Letve, gr. za lamel i si. 12674 0,400 5069,60 Skretnička građa 3038 0,600 1822,80 Željeznički pragovi 2928 0,480 1405,44 Ukupno: 60322 0,647 39165,49 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 62 <-- 62 --> PDF |
B. Čop Sawmill Wood Conversion and Relation to Forestry Summary This is the first part of the paper analysing the themes: »the place and role of engineers and technicians in direct production« (I) and »the significance and need for the application of a value coefficient in sawmill production« (II). Section II/3 analyses the determination of assortment participation, the percentage of utilization of value coefficients for rondwood on the basis of trial sawing runs for oak-wood (hrastovina), beechwood (bukovina), ash wood (jasenovina) and firwood- sprucewood (jelovina-smrekovina) according to the cross sections of foundwood and individual assortiments. In section II/4 the author presents the application of value coefficients in sawmill production by analysing wood conversion of oak and beech roundwood in 1964. In the contiuation of this work, which, will be presented in the next wolume of »šumarski list«, a value coefficient will be presented with a view to improwing relations between forestry and the timber products industry. B COP: PILANSKA PRERADA I ODNOSI SA ŠUMARSTVOM U prvo m (u obom broju S. 1. objavljenom) dijelu obrađeno je: — Potreba veće angažiranosti inženjera i tehničara u materijalnoj proizvodnji (str. 5), — Njegovanje suradničkih odnosa s proizvodnim radnicima (str. 8). — Povezanost sa školama i fakultetima, bolje organizirati studentsku praksu i pripravnički staž (str. 10). — O uvjetima za djelovanje stručnjaka u neposrednoj proizvodnji i vrednovanju njihova rada (str. 12), — Potreba bavljenja ekonomskom stranom proizvodnje i društvenom aktivnošću (str. 17), — 0 usklađivanju samoupravljačkih prava s efikasnošću rada (str. 19), — Neophodnost šire suradnje s drugim pilanama i većeg izdvajanja za otvaranje novih rad nih mjesta (str. 21), — Značaj i potreba primjene koeficijenata vrijednosti u pilanarstvu: Uloga i izvođenje probnih piljenja (str. 25), Prednosti uvođenja koeficijenata vrijednosti u pilanarstvu (str. 29), Utvrđivanje učešća sortimenata. . . (str. 33) i Primjena koeficijenata vrijednosti u pilanarstvu (str. 32). U d rug u m dijelu, koji izlazi u br. 3—4. š. 1. obrađeni su: — Koeficijenti vrijednosti u funkciji unapređivanja odnosa šumarstvo — drvna industrija, (Usporedni pokazatelji pilanske oblovine 1961. i 1977. god. — Utvrđivanje cijena pilanske oblovine pomoću koeficijenata vrijednosti — Zajednička pitanja šumarstva i drvne industrije — Organiziranost i poslovna efikasnost pilanske prerade), — Zaključna razmišljanja. 60 |