DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 56 <-- 56 --> PDF |
To znači, da bi u odnosu na klasičan način prerade, uvođenje pilanske prerade s izradom elemenata, ili uvođenje piljenja sa forsiranom izradom neobrađene građe, moglo imati opravdanja samo onda ako se promijenjenim načinom piljenja ostvari bar jednaka ili veća vrijednost u građi (i elementima) od one koja se postiže klasičnom preradom. Međutim, pri tom uspoređivanju i ocjenjivanju prednosti određenog načina piljenja treba računati i s troškovima prerade. Ti troškovi po 1 m3 prerađene oblovine kod promijenjenog načina piljenja ne bi smjeli biti veći nego kod klasične prerade. Ako su prosječni troškovi prerade po m3 hrastove građe, primjerice, 5000 din., ili po m3 oblovine sastava danog u primjeru: 5000 din x 0,4242 . . . 2121 din/m» oblovine, onda bi troškovi prerade po 1 m3 građe kod drugih načina piljenja ne bi smjeli prekoračiti: a) Kod dvofazne prerade s izradom elemenata iznos od 2121 din . . . 5582 din/m3 građe i elemenata, 0,38 b) Kod forsiranja neobrubljene građe iznos od 2121 din . . . 3657 din/m3 neobrubljene građe. 0,58 Ako su ti troškovi prerade veći, (kod utvrđivanja cijene Oblovine oni se odbijaju od vrijednosti građe sadržane u trupcu, što je pobliže objašnjeno u glavi III), onda oni indirektno snizuju moguću cijenu trupca fco pilana, ili snizuju dohodak po jedinici ispod razine koja se postiže u klasičnoj preradi. A «vrha promijenjenog načina piljenja bi trebala biti proizvodnja veće vrijednosti po m3 ispiljene oblovine, u nižim troškovima prerade, u povećanju dohotka u odnosu na klasičan način prerade. Inače, investiciona ulaganja u novu proizvodnju gube svoj smisao i opravdanje. Da bi se mogla sagledati korist, opravdanost i upotrebljivost napred iskazanih koeficijenata vrijednosti oblovine i prosječnih koeficijenata vrijednosti građe, utvrđenih po grupama sortimenata, mi ćemo, ilustracije radi, obaviti analitičko upoređenje normiranih i ostvarenih vrijednosti ukupne proizvodnje većeg broja pilana, odnosno drvno-industrijskih poduzeća u SR Hrvatskoj, posebno za hrast i posebno za bukvu, za 1964. godinu, kada su pilane još redovno evidentirale i pratile kako propiljcne trupce po klasama i promjerima, tako i proizvedenu građu po sortinientima, dimenzijama i klasama. Analiza ostvarene prerade hrastove pilanske oblovine 1964. godine Pilane Bjelovar, G. Brestovac, Slavonski Brod, Đurđenovac, Karlovac, Novoselec, Pakrac i Turopolje ispilile su 1964. godine 115.381 m3 hrastove oblovine i proizvele 60.322 m3 građe. |