DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 60 <-- 60 --> PDF |
sovno dovozi prekasno na pilane i kada se masovno pili u ljetnim mjesecima! Obje uporedne analize stvarno ispiljene oblovine i odgovarajuće proizvodnje piljene građe u 1964. godini, najbolje pokazuju kakve i kolike koristi se mogu ostvariti primjenom koeficijenata vrijednosti. One su ujedno dokaz o upotrebljivosti i realnosti normativa utvrđenih na osnovu probnih piljenja. Da bi se koeficijenti vrijednosti mogli uspješno primjenjivati u pilanskoj praksi, potrebno je, po mogućnosti u svim pilanama, zavesti evidenciju i praćenje ispiljenih trupaca po debljinskim razredima i klasama, kao i iskazivanje i praćenje proizvodnje piljene građe po sortimentima, dimenzijama i klasama. Sve smo to već jednom imali, ali se danas, zahvaljujući prodoru nestručnosti, sve manje provodi. Za razliku od drugih područja, na ovom smo polju potpuno zatajili, izuzimajući časne iznimke. Mjesto nap- red, krenuli smo natrag. Kao rak! To praćenje piljenja oblovine i proizvodnje piljene građe nije danas lako riješiti. Ali, taj je zadatak rješiv, a poslovni i stručni razlozi nas upravo tjeraju na to. Kad smo to mogli raditi prije, kad smo u pilanama i u eksploataciji šuma imali premalo inžinjera i tehničara a radnici nam bili nedovoljno pismeni, i kada smo jako oskudijevali na uredskoj tehnici, onda je posve sigurno da to pitanje možemo još Uspješnije riješiti danais, kada se mnogo povećao broj inžinjera i tehničara, kada je neuporedivo porasla školska naobrazba radnika i kada postoje široke mogućnosti za korištenje u te svrhe najsuvremenije uredske tehnike. Preduvjet za širu primjenu koeficijenata vrijednosti jeste prihvaćanje i uvođenje u dnevnu praksu obaveznih jedinstvenih kriterija o razvrstavanju, mjerenju i klasiranju kako oblovine tako i piljene građe. Drvna industrija je općenito zauzimala stajalište, da je to pitanje od ključnog značaja za normalno odvijanje prerade i stvaranje toliko potrebnog reda u proizvodnji i prodaji. U skladu s tim i uvažavajući promjene kcje su se desile u proizvodnji i na tržištu oblovine i građe (pad promjera i kvalitete trupaca, forsiranje proizvodnje neobrubljene građe, preveliki proizvodni kapaciteti i odgovarajuća jagma za trupcima), drvna industrija je pokretala i predlagala donošenje obaveznih kvalitetnih kriterija koji bi mogli zadovoljiti i interese šumarstva i interese prerađivača oblovine. Kao polazna osnova je trebao poslužiti JUS 1955. godine. Na žalost, u tome nije naišla na odgovarajuće razumijevanje i podršku svojih glavnih poslovnih partnera, pa je to važno pitanje ostalo neriješeno sve do danas. Kao nikad dosad, danas postoji goruća potreba da se usvoji i donese odgovarajući standard koji će zadovoljiti kako interese šumsko-jprivrednih tako i drvno-prerađivačkih organizacija. Na tome ima dovoljno ozbiljnih i ne malih prepreka. Međutim, dobra volja, razumijevanje i uvažavanje međusobnih interesa kao i spremnost na suradnju može sve to prevladati i time stvoriti široke mogućnosti za uspješniji rad i eksploatacije šuma i, posebno, pilanske prerade kao najvažnijeg i perspektivnog kupca proizvoda šumarstva. 58 |