DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 73 <-- 73 --> PDF |
UDC: 630*97:502.7 (N. P. »Mljet« Sum. list 107 (1983):71 UREĐAJNE OSNOVE ZA ŠUME NACIONALNOG PARKA » M LJ E T « OD 1875. DO 1980.( GODINE Drago MAJER, dipl. inž. šum. Zagreb SAŽETAK. Prva gospodarska osnova za šume Nacionalnogparka »Mljet« izrađena je prije gotovo stotinu godina, a posljednja 1979/80. godine. Rad na gospodarskoj osnovi iz 1979180. autor je iskoristio da sakupi podatke i o prethodnim osnovama i taksacijskim podacima, koje izlaže u ovom članku. UVOD i rpTT=n Otok Mljet pripada južno-dalmatinskoj otočnoj skupini odnosno Dubrovačkom arhipelagu. Dug je 36 km, širok od 2 do 4 km površine 100,41 km2. Dužina obale iznosi 86,5 km što pokazuje, da je razvedenost obale mala. O šumovitosti postoje razni podaci po kojima iznosi između 59 i 75%! Prema elaboratu iz 1956. godine u društvenom vlasništvu nalazi se 68% šuma, pa prema tome na privatne šume otpada 32%. U Nacionalnom parku nalazi se 38% svih šuma otoka a 57% svih društvenih šuma. Prema katastarskim podacima područje Nacionalnog parka »Mljet« zaprema površinu od 3103 ha ili 30% površine otoka. Od ukupne površine 2450 ha ili 79% je društveno vlasništvo. Po vrstama kultura i vlasništvu sastav površina u Nacionalnom parku prikazan je u tabl. 1. I PRIRODNI UVJETI OTOKA MLJETA Glavne klimatske karakteristike Srednja godišnja temperatura iznosi 16,1°C, apsolutni maksimum 35,6°C, apsolutni minimum —1,9°C, amplituda do 37,5°C, minimum nastupa u 1. mj., a maksimum u 7. mj. Insolacija se kreće oko 2500 sunčanih sati godišnje (Dubrovnik 2584 sati, Korčula 2671 sat). Srednja količina godišnjih oborina iznosi 973 mm, maksimum s 1282 mm, a minimum s 770 mm. Magla i snijeg, na otoku su vrlo rijetka pojava. Glavni su vjetrovi: bura (zimi), jugo za vrijeme jeseni, zime i proljeća, te maestral ljeti (iz SZ kvadranata). 71 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 74 <-- 74 --> PDF |
´".´.: * i. A , M-´ «33 i ,.-1 *7 \/ JE : i / -» H 6«*^ %;´- * |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Hidrografski uvjeti Na Mljetu nema površinskih tokova voda, a s izvorima pitke vode otok je vrlo siromašan (poznati izvori su: Vilino vrelo, Vrbovica, Vlaška voda i dr.). Postoji nekoliko slatina i blatina bočate vode čije je dno ispod razine mora sa znatnim kolebanjem razine i do 10 m (ljeto-zima). Oceanografski uvjeti Otok Mljet je sa sjevera opasan mljetskim kanalom, čija je dubina uz obalu 44—89 m, sa zapada Korčulanskim zaljevom (dubine 25—66 m), a s južne strane je otvoreno more dubine 84—98 m, osim Solinskog zaljeva gdje je dubina od 30—65 m. Unutar područja nac. parka, najatraktivniji dio mora čine morska jezera: Veliko jezero od 154 ha s najvećom dubinom od 29 m s atraktivnom ukupnom obalom dužine 12 km. Vegetacija Otok Mljet, pa tako i Nacionalni park, nalazi se u području šume crnike (Orneto — quercetum ilicis H-ić) te su crnika i alepski bor glavne vrste tamošnjih šuma. Dendrosociološke odnošaje državnih šuma na otoku Mljetu obradio je M. ANIĆ (1942). Na cijelom našem području crnikinih šuma državne šume na Mljetu su u najvećem suvislom kompleksu i u relativno dobrom stanju a u režimu Nacionalnog parka razvit će se u sastojine poput onih na Brionima. SI. 3. Krajolik oko Velikog jezera s otočićem Sv. Marija. S desne strane slike uz obalu »Premužićeva staza« |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 76 <-- 76 --> PDF |
SI. 4. Stablo hrasta medunca (Quercus pubscens Willd.) promjera na 1,30 m 80 cm kod lokaliteta »Vlaška voda« POVIJESNI RAZVOJ POSJEDOVNIH ODNOSA I UPRAVLJANJA ŠUMAMA Najstariji naseljenici Otoka bili su Iliri, još u antičko doba, zatim Romani, a nakon invazije Avaro-Slavena doseljavaju na otok Neretljani. Prvi povijesni podatak o šumama otoka Mljeta datira iz 1151. g., a to je darovnica kneza Dese kojom Mljet i šume dariva u isključivi feudalni posjed Benediktinskom samostanu sa sjedištem na otočiću Sv. Marije (danas hotel »Melita«) na Velikom jezeru. Za potrebe stočarstva i poljoprivrede samostan dovodi i naseljava radnike (kolone) Neretljane kao stočare-govedare (otud ime naselju Govedari). Posredovanjem dubrovačkog biskupa 1345. g. opat samostana oslobađa kolone od feudalnih obaveza prema samostanu, a da za zemljište koje uživaju godišnje plaćaju 300 hiperpera. Za provedbu ove od´uke osnovana je |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 77 <-- 77 --> PDF |
mljetska univerzija. Donošenjem mljetskog Statuta godine 1345. vrhovnu, upravnu i zakonodavnu vlast pored opata vrše izabrani prokuratori od Malog vijeća. Preuzimanjem otoka od strane Dubrovačke republike (1333. g.), nastavlja se dvovlašće sve do 1348. g. kad Malo vijeće šalje na Mljet za kneza Mathe de Glosso, koji u ime Dubrovačke republike vlada i upravlja otokom tako da svu svjetovnu vlast vrši knez, a opat ostaje samo crkveni velikodostojnik. Nakon propasti Dubrovačke republike (1808. g.) Mljetom neko vrijeme vladaju Francuzi čije vlasti ukidaju samostan te redovnici napuštaju otok, a tadanji njihov posjed prelazi u državne ruke. Odlaskom Francuza, a okupacijom Austrije bivši posjed samostana i nadalje ostaje u državnom posjedu. Austrijska uprava mljetske šume, kao državni posjed, šumu Paklenica na Velebitu, te šumu Dundo na otoku Rabu, stavlja pod upravu direkcije šuma u Gorici, a za mljetske šume osniva šumsku upravu u zgradi bivšeg samostana sa šumarskim inžinjerom na čelu, koja je tim šumama upravljala sve do završetka I. svjetskog rata i propasti Austro-Ugarske. Po završetku I. svjetskog rata, posjed tih šuma ostaje vlasništvo državnog erara stare Jugoslavije osim poljoprivrednih površina koje su agrarnom reformom dodijeljene stanovnicima naselja Ploče, Govedari, Babine kuće, Soline i Poma na području sadanjeg nac. parka. U prvo vrijeme na Mljetu nije obnovljena šumska uprava, te su brigu o šumama vodila dva lugara pod neposrednim rukovodstvom i nadzorom Direkcije šuma u Sarajevu, a kasnije Direkcije šuma u Mostaru. Direkcija šuma u Mostaru 1938. g. obnavlja šumsku upravu u zgradi bivšeg samostana, u kojoj radi jedan podšumar i tri lugara, a kasnije na čelo te uprave postavljen je šumarski inženjer (Šepić Nikola). Poslije Oslobođenja s mljetskim šumama upravlja Narodnooslobodilački odbor kotara Dubrovnik. Osnivanjem Uprave za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu 1947. godine osniva se na Mljetu Sekcija za pošumljavanje i melioraciju krša kojoj je povjerena i uprava državnih šuma tj. šuma današnjeg Nacionalnog parka. Likvidacijom Uprave za pošumljavanje i melioraciju krša 1950. Sekcija, do osnivanja Šumskog gospodarstva »Dalmacija« (u Splitu u jesen 1950. god.), djeluje kao ustanova Narodnog odbora kotara Dubrovnik. Osnivanjem Nacionalnog parka »Mljet« 1960. osnovana je i posebna Uprava sa sjedištem u Govedarima (Narodne novine br. 49/60). Prvi poznati propisi o gospodarenju šumama Mljeta određeni su »MLJETSKIM STATUTOM« iz 1430. g., kojima su određene kazne za nedozvoljenu sječu, za uništavanje šuma i stvaranje novih lazina požarima, te odredbe o paši sitne stoke, kao i zabrana sječe i utovara u barke strancima (naredba iz 1529. g.), zatim naredba Malog vijeća Dubrovnika iz 1784. g. o zabrani paše. O zaštiti tih šuma i o uređivanju i sprečavanju bujica izdana je 1774. g. posebna odredba vlade u Dubrovniku. UREĐIVANJE ŠUMA NACIONALNOG PARKA »MLJET« Prva gospodarska osnova za šume Nacionalnog parka ili državne izrađenaje 1875. godine. Slijede radovi na uređivanju između dva rata te poslije Oslobođenja, koji su završeni osnovom iz 1979/80. godine. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Gospodarska osnova iz 1875. godine Prva gospodarska osnova za državne šume na Mljetu izrađena je 1875. g. za razdoblje 1877—1886. g. Revizija te osnove izrađena je 1892. g. te kasnije 1913. g., tako da je tora posljednjom revizijom obuhvaćeno razdoblje od 1901. do 1910. i od 1911. do 1920. g. Tom prilikom šume su podijeljene na odjele (38 odjela) i odsjeke i izvedene prosjeke. Tom osnovom propisana je ophodnja za bor sa 80 god., a za makiju 30 god. Za razdoblje 1901—1910. god. etat bora propisan je na površini od 169 ha s drvnom masom od 13757 m3 ili 81 ms/ha; za makiju na površini od 228 ha drvnom masom od 11468 m3 ili50 m3/ha. Za razdoblje 1910—1920. g. propisan je etat bora na površini od 5 ha s drvnom masom od 437 m3 ili 87 m3/ha, a u makiji na površini od 23 ha s masom od 673 m3 ili 29 m3/ha, te za srednju šumu (nadstojna crnika sa makijom) na površini od 49,8 ha s drvnom masom od 2730 m´ ili 55 m3/ha. Detaljni podaci, osim navedenih, o toj gospodarskoj osnovi nisu sačuvani. Sačuvana je samo kopija gospodarske karte iz 1895. g. u M = 1:20000 s talijanskim nazivom »Meleda«. (SI. 2) Prema gospodarskim osnovama gospodarilo se sve do I. svjetskog rata, kada su katastrofalnim požarom te šume znatno stradale. Radovi na uređivanju šuma između dva svjetska rata U razdoblju između dva rata, tek 1939. g., Direkcija šuma u Mostaru pristupa reviziji starog odnosno izradi novog privrednog plana za period 1940—1949. g. Ta osnova izrađena je na poticaj inž. A. Premuiića, koji u svom izvještaju Banskoj vlasti u Zagrebu između ostalog predlaže: — treba pristupiti uređenju šumskog gospodarstva i zavesti kombinirani način intenzivnog gospodarenja u šumama crnike kao nisko-izdanačke šume za proizvodnju goriva i granjevine za palenje vapna, a na odabranim tlima boljeg boniteta preći na visoki uzgojni oblik crnike sa unošenjem čempresa. Alepski bor kao oblik visoke šume treba unijeti samo u manjim sastojinama opkoljenim makijom i šumom crnike radi opasnosti od požara te na prikladnim mjestima pokušati unositi hrast plutnjak (Quercus suber) sjetvom sjemena. — radi spriječavanja neurednog pašarenja i brsta koza u blizini naselja osnovati tzv. »drvene livade« u oplodnji od 4—5 god., od grmlja i drveća uz silažu radi osiguranja stočne hrane. — da se umjesto podšumara za upravitelja šumske uprave, u zgradi bivšeg samostana, namjesti šumarski inžinjer vješt šumsko-uređajnim radovima. — u borovim šumama neposredno prije obnove, uvesti smolarenje na »živo«. — prići iskorištavanju trišlje (Pistacia lentiscus) i dr. ljekovito bilje za proizvodnju tanina, lijekova, ulja i mirisa. Na osnovi ovog izvještaja, direkcija šuma Mostar u sastavu inž. M a 1 j k o sa suradnicima inž. Šandrovčan i inž. Lj. Nežić, izradila je privredni plan za šume državnog posjeda područja sadašnjeg nac. parka. Od tog privrednog plana sačuvao se tamo uređajni zapisnik iz 1940. g. iz kojeg prikazujemo (Tabl. 1 i Tabl. 2): |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 79 <-- 79 --> PDF |
u ;L ß rtH 0 C ~ 0 ft 1) ?. rt 3 rt H rt rt E so I I Oi n (N in 0 ./; ^ rt 0OJ z _o )-´ L 3 >cn rt i3 u o (U ´ 1*1 o z u s 3 rt 0 0 r - I O C O * o o 60 M 3 rt | > 0 ft urt,L :!. o O> rt 050 K; 3 rtS >0ft o > .* o a 2 : ^ rt 0-W U t" *i ^ 2 OT >U rt ft, -3 S -u \ 0 r»l o" 1a 0 ft uc/1 rt g 3 : ~ a-* 35 rt ^ 3 U rt -—i B -u 0 > "*, O o rt -39 c/> O 2L.s e . ~ o? ft fto S -D 60 -^ X aa C/J Ti O rt „o a z u rt T3 r_ 0ft. rt C a p ß c´U oO.S 5 . i ft. ? e Si (TI m 2 « rt n 3L E ^ 5 «u 3 M « C/5 c |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 80 <-- 80 --> PDF |
U neobrasle površine uvrštene su prosjeke i čistine, a u neplodne putevi, morski žal, zgrade i dvorišta, poljoprivredno (20,52 ha) i jezera (179,42 ha). Prema tome, na šumom obrasle površine otpada 87°k, a na sve ostalo 13% Prosječna drvna masa obrasle površine procijenjena je na 60 m3/ha. Troškovi izradbe osnove iznosili su 19546 dinara ili 7,66 din/ha. Gospodarska podjela na odjele zadržana je iz osnove od godine 1892. na karti M = 1 : 20000 time, da je s odjelom br. 1 označen predjel Gonotur itd. Izvršena je tom prilikom djelomična reambulacija međa, a busolom su izmjerena nova izručenja odsjeka. Tada je ispravljena i dopunjena stara karta u M = 1 : 5760, a iz ove pantografiranjem izrađena je karta 1 : 10000 sa slojnicama. Drvna masa sklopljenih borovih sastojina utvrđena je pomoću primjernih pruga (razmaka 50—100 m) oko 10% ukupne površine. Drvna masa bora u sastojinama crnike (makije) grupimične ili pojedinačne smjese utvrđena je izmjerom ovih stabala. SI. 5. Izgled sastojim-u odsjeku 7/b nedaleko Pristaništa |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 81 <-- 81 --> PDF |
U svrhu sastava lokalnih tabela drvnih masa bora oboreno je 212 borovih primjernih stabala 0 10—62 cm, te sekcioniranjem utvrđena je masa deblovine kao i granjevine u prostornim metrima, u izrađenom stanju od 2 cm na više. Nažalost, te lokalne tablice nisu se sačuvale. Drvna masa crnike u makiji utvrđena je dijelom kompariranjem sa podacima stare osnove iz 1901—1910. g., a dijelom ksilometriranjem na pokusnim plohama nakon čiste sječe od 3 cm promjera na više, te su dobiveni ovi podaci: na pokusnim plohama u odjelima 30, 38 i 40 u dobi od 30—40 god. drvna masa utvrđena je s 34 m3/ha; u dobi od 40—50 god. s 107 m;Vha, a u dobi od 50—70 god. s 206 m»/ha. Smjernicama gospodarenja između ostalog bilo je propisano: — u sastojinama crnike (makije) sa nadstojnim borom zadržati visoki uzgojni oblik sa prebornom sječom bora, a u makiji zadržati nisku šumu sa čistom sječom. — u sastojinama crnike u makiji gospodariti kao s niskom šumom ostavljajući bolja stabla crnike kao pričuvke za postepeni prelaz u srednju šumu, a ove u daljnjoj budućnosti prevesti u autohtoni visoki uzgojni oblik. — ophodnja za bor propisana je sa 90 god., a za makiju sa 30 god. kao mnogokratnik ophodnje bora. — obnovu sastojina vršiti u visokim borovim sastojinama prebornom sječom s kratkim pomladnim razdobljem, a sječu voditi protiv smjera najjačeg vjetra, dakle sa sjeverozapadne strane, a vršiti je od 11—1. mj. — požarne površine ukoliko se ne bi dovoljno prirodno zasijale sjemenom vještački popuniti sjetvom sjemena ili sadnjom sadnica. — mlade i srednjodobne sastojine proredom njegovati. Iz estetskih razloga uz puteve i staze i na vjetru izloženim mjestima unositi čempres. — u gustim sastojinama crnike u makiji provoditi njegu čišćenjem i proredama ostavljajući bolje strukove crnike za buduću sastojinu, a grupimično naseljen bor oslobađati od zagušenja makije. Godišnji etat u crniki makije uz 30-god. obračunat je na jednakogodišnje sječine prema: Fmak = 1583 ha, u = 30 god. 1583 E, = = 52,77 ha/god. 30 Em = 52,77 ha x 34 m3/ha = 1794 ms/god. Etat glavnog prihoda u borovim sastojinama nije bio propisan (jer nema sječno-zrelih borovih sastojina), a iz zaštitnih i estetskih razloga stara nadstojna stabla bora u makiji neće se sjeći Kako nisu, osim uređajnog zapisnika, sačuvani ostali dijelovi osnove, to se ne iskazuje propis šumsko-uzgojnih radova niti etat proreda. Po toj osnovi gospodarilo se sve do II. svjetskog rala. Za vrijeme II. svjetskog rata haračenje šuma na Mljetu je nastavljeno (po okupatoru i domaćem pučanstvu) bespravnim sječama i požarima. Opis sastojina iz 1956. i osnova iz 1961. godine 1. Iz godine 1956. sačuvan je opis sastojina za uže i šire područje, a njihova struktura prikazana je u tabl. 4—-6. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 82 <-- 82 --> PDF |
rt rt u O u 3 0 3 a X! 3 rt ii rt Ol H so H H u IH rt ej CM OJ PM > > tu C3 c/} CO > OD C/3 rt i<5 -C rt 0 | 0 o a (5. S rt C cn > rt > ci Ö s SE rt euyod BtJ/Ođ U 13§3AS BS3A§ c* rt I I ´a i 1 rt TS "3 o 5 rt rt rt I« 0 1 li a u rt 11 SS L u i—i f « S3 rt Q B >u a s U3 o a o « a rt o. rt c H C/3 50 i-> > rt 1 C/l | rt li m a I u CO O S § 0) PH Cu c rt s-. a I >W o o rt 3 rt 5 a U s > a, rt C/J rt I ft OJ ´S o o D rt rt a a > o "rt > !H O Q a CH o o XI rt 1— B33AS i2 B83/\S I5S ä c/3 2 rt NO rt a C w N rt rt —t ousou ousou L1 < -opojdaN -OpO|đ3N > o rt ojsBjqo^N CH oiSBjqosjsj C ´« rt 0 ojSEjqo BH oisBjqo |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Pretpostavlja se da ti podaci čine grubu ocjenu drvnih masa, prilikom, inventarizacije tih šuma izvan područja jezera, odnosno sadašnjeg područja Nacionalnog parka, jer o tom nije ništa evidentirano. Propisi o šumsko-uzgojnim radovima i etatima iz 1956. g. nisu sačuvani. Gospodarsko razdjeljenje za područje jezera je zadržano prema onom iz godine 1939/40. Posebna komisija iz 1957. g. izvršila je zoniranje zaštićenog područja jezera, a u smislu Odluke iz 1948. g. — na uže i šire zaštićeno područje, te predložila, da se za zaštićeno područje izradi generalna osnova regiona otoka Mljet u cjelini, a posebno detaljni plan razvoja zaštićenog objekta oko jezera i zaljeva Soline. Na inicijativu Savjeta za krš Jug. akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu i savjetovanja u Dubrovniku od 7. 4. 1958. g. zaključeno je, da se pristupi pripremi za izradbu generalne uređajne osnove otoka Mljet i detaljne osnove predjela mljetskih jezera posebno. Na osnovi Studije o izradbi generalne uređajne osnove za zaštićeno područje Jezera (Konzervatorski zavod i Ekonomski institut NR Hrvatske, autori inž. Alfieri i inž. Kevo), donesen je Zakon Sabora NR Hrvatske (N. N. br. 49/60) o proglašenju područja jezera nacionalnim parkom »Mljet«. Na osnovu tog zakona, rješenjem N. O. Mljet — Babino polje br. 0,1—861/1 — 1961. g. osnovana je uprava nacionalnog parka »Mljet« sa sjedištem u Govedarima. Rješenjem I. V. Sabora N. R. Hrvatske od 3. 10. 1962. (N. N. br. 41/62) utvrđene su granice proglašenog nacionalnog parka »Mljet«. 2. Iz god. 1961. sačuvana je gospodarska osnova za uže područje nacionalnog parka sa svim prilozima osim uređajnog zapisnika, a koji je izradio inž. Stevo Marković. Struktura tih šuma po površini i drvnoj masi iz te osnove prikazana je u tabl. 7, 8 i 9. Prema tome, na obraslu površinu otpada 98,7Vo, a na sve ostalo samo 1,3´%. Cijelo to uže područje podijeljeno je prema staroj podjeli na 20 odjela, tako, da je bivši odjel »11« (Turska straža) prenumeriran u odjel »1«, a bivši odjel »2« (Lenga) u odjel 20. Ovakva podjela vidljiva je iz nacrta 1 : 20000 i 1 : 10000, a odgovara prijedlogu komisije iz 1953. g. i 1957. g. Prosječna starost alepskog bora iznosila je 57 god., a makije 35 g.* Općom osnovom sječa za razdoblje 1963—1972. g., propisan je etat glavnog prihoda na površini od 15,64 ha s drvnom masom alepskog bora do 161 m3/god. Sanitarnom sječom u svim odjelima ocijenjena je sječa s cea 2 m3/ha god. Redovni etat glavnog prihoda odnosi se na sječu borovih stabala na kojima će se smolariti na »mrtvo«. Prorednom osnovom propisan je etat proreda na površini od 313,51 ha s drvnom masom od 1154 ms ili prosječno godišnje 115 m3, od čega otpada na alepski bor 73 ms/god., a na makiju 42 mA´god. Prema tome, etat glavnog i prethodnog prihoda bio je propisan s 161 + 115 = 276 m3/god. * Razlika u obrasloj površini od (653,47 ha — 603,10 ha -— 50,37 ha) odnosi se na odjel I, Turska straža, koji se nalazi pod upravom JNA, dakle van uređivanja. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 84 <-- 84 --> PDF |
rt rt g rt cd i—i a 0 a rt oi o H cti so o> C/3 oo N O N O H SH & I * N U a ci I o OO o" O u> C/3 CN CN NO NO -— 1 d _g >ćo -> ´8 1-3 11 rt M 1 CN rt E 00 t - I N o 2 rt 60 > C/3 o IH o 43 tu rt bD o> C/5 N O t-, o~ rt- Mu O& 01 rtI& § a u V > CN ´S. CN N O NO ~ CS IH 3 &* 1 rt U> C/3 o CN I rtK N rt IH a I * , "i N O O N NO N O CO C/3 rtI 3i o IO -a u CN rt 2 M "S.U rt u -uo o oft 0 PM CO rt oJa o U"! oo" rt rt rt .5 0 O ui> o a li 5 "8si rt "U IH O X3 rt M U ci EM s C/3 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Osnovom postani javan ja za period 1963 1972. god. bilo je propisano: pošumljavanje sječina na površini od 176,70 ha ili prosječno godišnje 17,67 ha; njega sastojina čišćenjem na površini od 65,0 ha ili prosječno godišnje 6,5 ha reducirane površine, s troškom od 23853 din. ili 2385 din. godišnje. Pored toga propisano je čišćenje prosjeka dužine 37,5 km ili 3,75 km godišnje, s troškom od 7335 din. po km time, da se čišćenje prosjeka ima obavljati svake treće godine. Osnovom smolarenja propisano je smoiarenje na površini od 383,61 ha i to na 103878 stabala bora, od čega »na mrtvo« na 7985 stabala, a na »živo« na 21723 stabla ili ukupno na 29708 stabala godišnje što iznosi 28% od svih stabala s godišnjim prinosom 30 700 kg sirove smole. Kod stabala 0 10—20 cm očekivao se prihod smole od 1,0 kg po stablu godišnje, a kod stabala 0 od 21 cm na više oko 3 kg smole godišnje. Sa smolarenjem je početo 1953. g. a prestalo se 1960. g. Nažalost podataka o realizaciji smolarenja nema (nisu se pronašli). Uz osnovu iz 1961. g. priložena je gospodarska karta u M = 1 : 10000 sa slojnicama ekvidistanca od 10 m sa novom gospodarskom podjelom. GRAFIKON! DOBNE STRUKTURE 1961 GODINE ha 200 ALEPSKI BOR ha 200, CRNIKA 1 DR. 100 DOBNI RAZREDI 1 III IV V* J 100 DOBNI RAZREDI 1 - IV /* GRAFIKONI DOBNE STRUKTURE SVIH SASTOJINA 1980 GODINE hc 900CRNIKA 800 . 700 , 600 -i 500 * r00ha <,00 ALEPSKI BOR 300303 200100 DOBNI RAZREDI u li Hi IV vv200 100 ÜOÜNI RAZREDI ,___r: / / / ni IV VI VI -" Grafički prikaz dobne strukture 84 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Uređajna osnova iz 1979/1980. godine Godine 1979/80. izrađena je po autoru, detaljna uređajna osnova za područje koje je proglašeno nacionalnim parkom, u kojoj je obrađeno pored šumskog fonda ´(površine po kulturama, drvna masa, prirast, propis osnove sječa, etat glavnog i prethodnog prihoda, uzgojna osnova sa smjernicama gospodarenja i upravljanja) i prostorni plan s infrastrukturom, zatim zaštita šuma i objekata, te korišćenje Nacionalnog parka (razvoj turizma i rekreacije). U ovom članku obrađen je samo šumarski dio sa šumskim fondomsmjernicama gospodarenja i upravljanja, s propisom etata glavnog i prethodnog prihoda i šumsko-uzgojnih radova. 1) Šumski fond — površine Područje nacionalnog parka »Mljet« obuhvaća površine raznih kultura na području katastralne opčine Govedari u društvenom i privatnom vlasništtvu (vidi tabl. 1). Površina društvenih šuma općenarodne imovine obuhvaća 2450,47 ha ili 79%, a privatnog posjeda 652,59 ha ili 21%> ili ukupno 3103,06 ha što iznosi oko 30% površine otoka. Struktura tih površina prikazana je u taTablica 10. blici 10. Katast. Voćnjaci Pašnjaci Šlj™e Neplodno Svega Opaska Govedari 0,49 62,74 2.183,58 203,66* 2.450,47 ^ ^ 2) Struktura šumskog fonda po drvnoj masi i dobi Prema čl. 5 Pravilnika za uređivanje šuma, sve su šume razvrstane na 5 uređajnih razreda i to: U I uređajni razred uvrštene su sastojine crnike i makije na površini od 238,59 ha ili 11% svih obraslih površina s drvnom masom od 7946 m3 ili 33 m3/ha i prosječnim dobnim prirastom od 191 m» ili 0,80 m;Vha. U II uređajni razred uvrštene su sve sastojine crnike s pojedinačnim ili u malim grupama alepskog bora, na površini od 673,65 ha ili 31´Vo svih obraslih površina i drvnom masom od 38428 m´s ili 57 m3/ha i prosječnim prirastom od 895 m3 ili 1,33 m3 ha, od toga otpada na crniku (makiju) 753 m3, a na alepski bor 142 ms. U III uređajni razred uvrštene su sve sastojine crnike s grupimično rasprostranjenim alepskim borom na površini od 493,69 ha ili 23% svih obraslih površina. Drvna im je masa ocijenjena s 31905 m3 ili prosječno 65 m*/ ha, s prosječnim dobnim prirastom od 632 m3 ili 1,28 m:J ha. * U neplodne površine uvrštene su površine: jezera, (179,42 ha), obale i plaže (1,17 ha), bare, vode, blatine (0,63 ha), spilje (0,03 ha), groblje (0,0036 ha) putevi (7,12 ha) zgrade, dvorišta, zidine (0,94 ha), staje i obori (1,75 ha), gumna (0,14 ha), samostan Sv. Marije, otočić (0,16 ha) i kamenjari (19,45 ha). Prema tome, šume obuhvaćaju 86,17%, a sve ostale površine 13,83l!i>. Iskazane pašnjačke površine danas su uglavnom zašumljene. 85 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 87 <-- 87 --> PDF |
U IV uređajni razred uvrštene su sve sastojine alepskog bora s podstojnom makijom na površini od 730,30 ha ili 34"Vo svih obraslih površina i drvnom masom od 73287 m´ ili 100 m3/ha te dobrim prirastom od 1329 m3 ili 1,82 ms/ha. U V uređajni razred uvrštene su rijetke stare borove sastojine s podstojnom makijom (garigom), to je zona uz jezera ispod šetnice akademika Gušića s površinom od 13,14 ha ili l´%> i drvnom masom od 1285 m3 ili 99 m3/ /ha i dobnim prirastom od 17 m3 ili 1,31 m3/ha. Sveukupna obrasla površina iznosi 2149,37 ha ili 8T´/o ukupne površine s ocijenjenom drvnom masom od 152851 m3 ili prosječno 71 m3/ha, te prosječnim dobnim prirastom od 3064 m3 ili 1,43 m3/ha. Razlika između površine šuma po katastru i one po dobnoj strukturi (2183,58 — 2149,37 ha = — 34,21 ha) odnosi se na bivši odjel 38, Gospodarski gaj, u katastarskoj općini Babino polje koji je izvan područja parka. Dobna struktura svih sastojina je ova: Tablica 11. Vrst DOBNIII III RAZREDI IV V VI Sveukupno ha m3 ha o"č3 Crnika 26,11 425,18 882,11 72,00 7,07 1.412,47 84.191 60 Alepski bor 100,61 333,71 176,09 109,90 16,59 736,90 68,660 93 Svega 26,11 525,79 1215,82 248,09 116,97 16,59 2.149,37 152.851 71 GRAFIKONI POSTOTKA TEČAJNOG PRIRASTA % CRNIKA 9 8 7 6 ALEPSKI BOR 5 4 3 2 1 DEBUINSKI DEBUINSKI 3 tf | STEPEN $TEPEN |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 88 <-- 88 --> PDF |
2) Drvna masa sastojina Drvna masa borovih sastojina utvrđena je u podstojnoj etaži crnike i makije, izmjerom svih borovih stabala godine 1939/40, i to u borovim sastojinama s podstojnom makijom pomoću primjernih pruga razmaka 50—100 m oko 10% od ukupne površine. Drvna masa alepskog bora (u osnovi) za 1979/80. g. utvrđena je na osnovi procjena iz 1961. g. uvećane za 23 — odnosno 18-godišnji dobni prirast (jer u međuvremenu nisu vršene sječe). Drvna masa podstojne crnike (makije) u borovim sastojinama utvrđena je ocjenom. Drvna masa crnike (makije) II i III dobnog razreda utvrđena je na osnovu primjernih ploha (odjeli 30, 38 i 40 iz 1939. g.) na kojima je čistom sječom posječena sva drvna masa od 3 cm na više i ksilometrirana te iznosi u dobi od 30—40 g. starosti s 34 rnsha, u dobi 40—60 g. s 107 m»/ha, a u dobi 60—70 g. s 206 m3/ha. Na osnovi ovih podataka te konkretnog obrasta i omjera smjese ocijenjena je drvna masa crnike (makije). Tečajni prirast nije bio u svim dosadašnjim osnovama niti mjeren niti obračunat, već samo prosječni dobni prirast. 3) Pokusne plohe i obračun tečajnog prirasta U cilju praćenja razvoja dvoetažnih sastojina mlađih borovih sastojina s podstojnom makijom i utvrđivanja optimalnih uvjeta razvoja gornje etaže bora i makije u donjoj etaži, te crnike u makiji osnovanih prirodnim putem, iskolčeno je pet pokusnih ploha i to u odjelima 7 (d, e), 8/a, 9/a i 10/a u borovim sastojinama i jedna u rezervatu crnike u odjelu 41/b, na kojima je mjerenjem utvrđen broj stabala, temeljnica, drvna masa i tečajni prirast po ha i ukupno. Sistematizirani podaci ovih mjerenja nalaze se u tablici 12. Pokusna ploha crnike izdvojena je u rezervatu, odjel 41 b na dobrom tlu, u uvali na dijelu sastojine koja nije stradala od požara 1942. g. te nastala nakon čiste sječe prirodnim putem iz panjeva s više strukova. Vrijeme prelaza kod stabala d 15 cm je 15 godina kod d 16—20 cm je 13—14 god., a kod d 21—25 cm je 13 g. Prosječan tečajni prirast izmjeren je s 8,89 ms/ha, a drvna masa s podstojnom makijom sa 132 m3/ha. Podaci o tečajnom prirastu alepskog bora i crnike, koliko mi je poznato, nisu nigdje u literaturi iskazani. Da bi se na iskolčenim pokusnim plohama mogao pratiti razvoj tih sastojina, utvrđen je postotak tečajnog prirasta u srednjodobnim sastojinama alepskog bora (II i III dobni razred) s podstojnom makijom nastalom prirodnim putem (plohe 1—5), te u sastojini crnike (ploha 6) nastale prirodnim putem nakon čiste sječe. Prirast je utvrđen metodom prof. D. KLEPCA tj. pomoću izvrataka. Podaci o broju izvrtaka (b), vremenu prijelaza (t/god) po debljinskim stepenima (3 s d do 5 cm, 4 s d 6—10 cm, itd.) te postotak prirasta dani su u tablici 13. Kod alepskog bora u 8. (37,5 cm) debljinskom stepenu nastupa druga kulminacija postotka prirasta, a tad opet naglo pada što je očit dokaz da su borova stabla tih dimenzija rasla na osami, nakon požara tih sastojina, kao stabla iz prethodne generacije (služila su kao sjemenjaci u zasijavanju po |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 89 <-- 89 --> PDF |
=0 1— U c a ON-a 6D a O o Is o n u u ^ i-. u Ui m "ON , — si« sä °oo3 II "T?""0 H Jl11 T) " N n II o u TJ o . ON .o">u II NO Q NO a -a irN OJ iri In 0 o W^S O p OS C3 C-> .o diSög ä "> w iL 3s >3s C/3oo rt -otS W S* 2 «J Bw T3 C/3 fi-3 g . rt p. "C ^, a~ rt T3 II i o rt eo fiSm i n -* S —i c o II ° >a -a io gtJ. c^o-ji OT I Ä <-H ai an a u * s ü CO C/3°°C/3NO II o|« , II (U a.2,1 a o a ti « g-a H H Ifl . |-j ft >u ri"a´Z?L §a es l-i o „ S * ii 3i; a ggL mow Sias "yes P30< N rt S-LgE M g " g»-<~ä Sog ö-S | Or t t, CD Oi O PQooOa, t u i tSEJUd lufEaax O~ H ro oo O- H ro (VI in q ^t* O N ´ T OO EJSBJUd «/u ON I"" of EUI BSBUI OG 00\O OOl^! EUAJQ CM oo r~ fO O SUI CM NO_ o r^ to Eamfpurax NO NO CNl" EJBqBJS OO OO o oo SO ( N St* ON CN OO roja oo ns CU t o a PH O o* >« u> oOH t/> -aO rt CS "* 5 I— i o—1 T3 o M U» ^ wa O ft 0 a. ON 0 (X C3 O U rt o |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 90 <-- 90 --> PDF |
žarne površine). Dijelom do tog porasla došlo je radi premalog broja uzoraka (samo 3 izvrtka). Kod crnike linija postotka prirasta s debljinom pada strmom linijom, a to opet dokazuje da je sastojina obnovljena nakon čiste sječe. Nažalost postotak prirasta kod debljih i starijih stabla nismo mogli pratiti (od 25 cm na više), jer takvih sastojina nismo u tim šumama pronašli. Postotak prirasta za alepski bor i crniku na pokusnim plohama. Tablica 13 Deb 1 j ins k i s t e p e n 3 4 5 6 7 8 9 10 Napomene Alepski bor (Pinus halepensis Mili.) b 28 37 23 19 9 3 3 3 tfgod. 27 23 17 14 15 7 10 17 o/o 4,94 3,48 3,36 3,17 2,42 4,40 2,67 1,38 Crnika (Quercus ilex L.) b 5 8 2 t/god. 15 13,5 13 °/o 8,89 5,93 4,40 4) Cilj i smjernice gospodarenja šumama Nacionalnog parka Cilj i smjernice gospodarenja definirane su njihovom namjenom (čl. 17 Zakona o zaštiti prirode, N. N. SRH br. 54/76. g.) Šume Nacionalnog parka u daljoj i bližoj prošlosti doživjele su veća pustošenja (čiste sječe, požari, lazinjanje, ispaša i brst stoke, kresanje lisnika i dr.), te je tako bila poremećena prirodna ravnoteža biljnih zajednica i narušen prirodni pejzaž raznim zahvatima (izgradnja cesta, hotela, infrastrukture, turističkih i urbanih naselja, paljenje vapna i ugljena, smolarenje i si.). Promjenom načina života i privređivanja domaćeg stanovništva preorijentacijom s ekstezivne poljoprivrede i stočarstva na uključivanje u lokalnu privredu i turizam (ugostiteljstvo, trgovina, ribarstvo te dijelom mala industrija,) uz primjenu novih izvora energije (struja, plin, lož ulje i dr.), mljetske su šume posljednjih nekoliko poslijeratnih godina prepuštene prirodnoj regeneraciji s neznatnim utjecajem čovjeka (smolarenje bora je napušteno, a sječa svedena na minimum, ispaša i brst zabranjena, požari u posljednje vrijeme neznatni i dr.). Ovom uređajnom osnovom ne predviđaju se veći zahvati u šumama parka, te je glavna pažnja i djelovanje čovjeka usmjereno na preventivne i represivne mjere zaštite tih šuma od požara, biljnih bolesti i štetnika, zagađenosti jezera i si., te unapređenja turizma. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 91 <-- 91 --> PDF |
Unatoč ovako zacrtanog usmjerenja upravljanja, gospodarenja i zaštite tih šuma predviđaju se ipak neke vrlo ograničene šumsko-uzgojne mjere u svrhu potpomaganja prirodne evolucije narušenih autohtonih biljnih zajednica. Načelne smjernice tih šumsko-uzgojnih zahvata propisane su: — U uređajnom razredu makije s garigom prvo dobno g (I) r a z r e d a. To su površine parka na kojima se prirodno razvila vegetacija gariga i makije, unatrag 20—30 god. i ubuduće se ne predviđaju nikakvi uzgojni radovi, a postojeća vegetacija prepušta se prirodnom razvoju( uz strogu zabranu brsta koza). U sastojinama II i III dobnog razreda osnovni i dugoročni cilj u sastojinama crnike, u kojima prevladava crnika iz SI. 6. Ovako velika stabla alepskog bora nisu rijetkost u Nacionalnom parku »Mljet« |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 92 <-- 92 --> PDF |
panja s više strukova, postepenim uzgojnim zahvatima čišćenja i proreda prevesti sadašnje panjače u srednju šumu, a kad se stvore prirodni uslovi, prirodnim putem iz sjemena, obnoviti te sastojine u daljoj budućnosti u šume crnike visokog uzgoja (zajednica Orno- Quercetum ilicis H-ić). — U šumama crnike (makije) i gariga s pojedinačnim boro m II i III dobnog razreda u kojima alepski bor pridolazi sa 0,1—0,2 u omjeru smjese, rasprostranjen pojedinačno ili u manjim grupicama na Z-SZ-JI-J ekspozicijama, na boljim tlima, na užem području oko jezera, ne predviđaju se nikakvi šumsko-uzgojni radovi, već se vegetacija prepušta prirodnom razvoju uz nužnu preventivu protiv požara. U takvim sastojinama »šireg područja« propisuje se da se u gušćim grupama crnike, na boljim tlima (uvale, sedla, doline), — čišćenjem i proredama u svrhu prodora boljih strukova crnike u gornju etažu oslobodi od gustog grmlja pratećih vrsta ostavljajući 1—3 ponajbolja struka crnike za buduću srednju šumu. Na površinama na kojima se pojavio prirodan borov mladik razdobne strukture treba oslobađati bor od zagušenja makijom. — U šumama crnike grupično prirodno rasprostranjenim borom u gornjoj etaži, na užem području jezera ne predviđaju se nikakvi šumsko-uzgojni zahvati već samo sanitarna sječa (šušci, vjetrolomi i izvale) te preventivna zaštita od požara. U sastojinama »šireg područja« u kojim je mladi bor prirodno zasijan i ugrožen od grmlja makije i gustim grupama crnike propisuje se oslobađanje bora od zagušenja. U gustim lijepim grupama crnike, na boljim tlima čišćenjem i proredama mora se omogućiti boljim strukovima crnike prodor u gornju etažu. — U gustim i pregustim grupama bora II i III dobnog razreda, u kojima je već došlo do stagnacije razvoja bora (uske krošnje, pojava sušaca) proredom umjerenog intenziteta (cea P!o drvne mase ili 1/3 prirasta) treba omogućiti dalji razvoj tih grupa. — U sastojinama IV dobnog razreda dobro formiranih krošnji i statički stabilnih osim sanitarnih sječa ne predviđaju se nikakvi drugi zahvati te ih treba prepustiti prirodnom razvoju. — U sastojinama bora s podstojnom makijom slabog uzrasta i gustoće u smjesi zastupane s 0,1—0,3, naučnim istraživanjem na pokusnim plohama i praćenjem razvoja treba utvrditi optimalne odnose bora u nadstojnoj i crnike (makije) u podstojnoj etaži, te odgovarajućim zahvatima u gornju etažu bora osigurati optimalni razvoj bora u gornjoj i crnike u donjoj etaži, a sve u cilju održavanja uravnoteženog odnosa kao statički i biološki stabilnih sastojina na raznim ekspozicijama, bonitetima i nadmorskoj visini. U tu su svrhu i osnovane pokusne plohe na kojima takav razvoj treba pratiti i usmjeravati. Najljepše takve sastojine na »užem području « nalaze se u predjelu Gradac (odjel 8) zatim Soline (odjel 9 i 10), u kojima se predviđaju prorede u gornjoj etaži bora umjerenog intenziteta. Na 91 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 93 <-- 93 --> PDF |
SI. 7. Specijalni rezervat šumske vegetacije (crnike) u odjelu 41/b »širem području« najljepše i najveće površine šuma bora nalaze se u odjelima 21, 43, 46 i 47, u kojima su predviđene prorede. U starijim s a s t ojinam a IV—VI dobnog razreda koje su slabijeg obrasta, ali prirodno uravnotežene, ne predviđaju se nikakvi uzgojni zahvati osim sanitarne sječe. Sanacija požarnih površina Nakon požara, već prema njegovoj vrsti (podzemni, prizemni i u krošnjama) i intenzitetu oštećenja vegetacije (potpuno izgorjela vegetacija ili samo djelomično opržena) vršit će se i sanacija tih površina. — Kod djelomično upržene vegetacije, oprženu površinu treba očistiti sječom od sveg grmlja, nisko pri zemlji, te svih nadstojnih stabala koja se više neće oporaviti niti održati, a ostavljajući pri tom još živa stabla bora, koja će kao sjemenjaci oprženu površinu zasijati obilno borovim sjemenom (radi topline od požara češeri se masovno otvaraju, a tlo pepelom obogati), dok će se makija i crnika obnoviti iz panjića i žilja. Nakon uspjelog naplodenja borom i obnove treba provoditi njegu oslobođanjem mladika bora. — Na totalno izgorenoj površini sanacija se mora provesti čišćenjem sveg grmlja makije, sječom nisko pri zemlji, zatim sječom svih borovih izgorjelih stabala s odstranjivanjem s površine još korisne drvne mase, a paljenjem granja na odabranim mjestima, u najpogodnije vrijeme (za oblačnog vremena, pred kišu, bez vjetra), uz stalan nadzor i uz poduzete mjere o2 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 94 <-- 94 --> PDF |
predostrožnosti,-treba pripremiti tlo za. prirodnu obnovu iz panjića i´sjemena. Nakon sanacije čišćenjem, te po isteku i—3 god. od požara (či. 47 Pravilnika) već prema stanju i kvaliteti prirodne obnove, mora se vršiti popunjavanje, na nedovoljno zasijanim površinama, sjetvom sjemena krajem ljeta, uz potrebnu obaveznu njegu i zaštitu mladi ka. b) Šumsko-uzgojni radovi propisani osnovom Na osnovi opisanih smjernica gospodarenja sastavljena je šumsko-uzgojna osnova za period 1981 1990. g., prema stvarnim potrebama i financijskim mogućnostima uprave. Sumsko-uzgojni zahvati prikazani su u tablici 14. Tablica 14. Šum. Obrasla Vrst Drvna masa Proreda .. uzgojni radovi Alternativno a a > r. u C3 Bj n ´^ ´-M cl) B > li il U ? 0) cC rC a 0 ß 0 C P* 0 D, C/j 2 O c ha ha aa ha m 3 °/o Mak. — — — — 226,28 134,33 3,0 398 odsjeka Potreba 1.059,96 bor. 76 80.248 — — — 148,25 3,1 454 1,06 u 46 Mogućnost 346.68 bor. 82 28.588 — — 30,50 60,00 4,6 275 1,00 u 16 — Alternativa I — Potreba šumsko-uzgojnih zahvata propisana je na površini od 226,28 ha njege mladih sastojina u 46 odsjeka ukupne površine od 1059,96 ha ili 2l´°/o površine odsjeka, u odnosu na cjelokupnu obraslu površinu samo 10,6%. Propisane prorede na površini od 282,58 ha ili 27% od površine odsjeka, a u odnosu na ukupnu površinu obraslih šuma iznose samo 13,3%. Od ukupne drvne mase proreda od 852 m:´ ili prosječno po ha 3,0 m´ intenziteta l,06Vo otpada na makiju-crniku 398 m» ili 47%, a na bor 454 m3 ili 53BA>. Prosječno godišnje propisuje se: njega sastojina na površini od 22,63 ha, a prorede na površini od 28,26 ha s drvnom masom od 85 m3 od čega bora 45 mä i crnike (makije) 40 m-Vgod. — Alternativa II — Obavezni šumsko-uzgojni radovi prema čl. 60 Pravilnika propisani su: njega sastojina na površini od 30,50 ha ili prosječno god. 3,50 ha što u odnosu na ukupnu obraslu površinu šuma iznosi samo 1,45%, a u odnosu na stvarne potrebe (Alternativa I) 21´%>. Etat proreda propisan je s 275 m3 ili prosječno god. samo 27,5 m3 ili 4,6 m3/ha intenziteta 1´% drvnog fonda, od čega otpada na bor 124 m´ ili 12,4 nr god., a na makiju (crniku) 151 m3 ili 15,1 m3/god. 93 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 95 <-- 95 --> PDF |
Sveukupni obavezni šumsk o-u zgojni radovi propisan i su s 90,50 ha ili god. 9,05 ha, što je od ukupne obrasle površine samo 4,25l0/o ili 17,78% od potrebnih radova (Alternativa I). To je vrlo umjereno te se očekuje da će ih uprava obavezno i realizirati kao minimum potrebnih radova. Obavezni šumsko-uzgojni radovi prihvaćeni su po Savjetu uprave Nacionalnog parka kao mogući i minimalni koje uprava mora realizirati. Uređajnu osnovu za razdoblje 1981—1990. godina prihvatio je Savjet Nacionalnog parka »Mljet« i odobrio nadležni organ, Skupština općine Dubrovnik. LITERATURA Anić, M.: Pogledi na dendrosociološke odnošaje državnih šuma na otoku Mljetu. Glasnik za šumske pokuse br. 8, 1942, str. 307—340. Guši ć B. — Fisković , C: »Otok Mljet, naš novi nacionalni park«, Zagreb 1958. Jedlowski , D. i Piškorić , O.: Tri poslijeratne specijalizirane institucije za pošumljavanje i melioraciju krša. Šumarski list CHI (1979), br. 1—3, str. 89—113. Kevo, R. — Alf i er, D.: »Studija područja mljetskih jezera«. Zagreb 1958. Kev o R.: »Zaštita prirode u Hrvatskoj«. Zagreb 1961. Marković , S.: »Gospodarska osnova šuma nacionalnog parka — uže područje«. Zagreb 1961. Rauš , Đ.: »Šumarska fitocenologija«. Zagreb 1976. Zavod za urbanizam Sveučilišta Zagreb: »Uređajna osnova Nacionalnog parka Mljet« 1963. Ustanova za šumarstvo Dubrovnik: »Problemi zaštite šuma od požara na području općine Dubrovnik«. Dubrovnik 1970. Urbanistički institut SR Hrvatske: »Mljet — globalna koncepcija i program te prostorni plan područja«, Zagreb 1973/74. Urbanistički institut SR Hrvatske: »Prostorni plan područja otoka Mljet — dopuna plana«. Zagreb 1979. Zavod za izgradnju Dubrovnika: »Prometni projekt cesta mljetskih jezera« — Dubrovnik 1979. S. O. Dubrovnik: »Odluka o unutrašnjem redu u Nacionalnom parku« — SI. glasnik općine — Dubrovnik, br. 5/79. Direkcija šuma Mostar: »Uređajni zapisnik gosp. jedinice otoka Mljeta«. Mostar 1940. g. Šumarija Dubrovnik: »Opis sastojina državnih šuma otoka Mljet«. Dubrovnik — 1956. g. Rep. Sekretarijat za poljoprivredu, prehranb. industriju i šumarstvo SR Hrvatske N. N. br. 13/76: »Pravilnik o izradi šum. privrednih osnova, programa za unapređenje šuma«. Zagreb, 1976. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 96 <-- 96 --> PDF |
D. Majer Taxation of Forests for the »Mljet« National Park from 1875 to 1980 Summary The »Mljet« National Park, located on the island of the same name (not far from Dubrovnik), encompasses an area of 3103 ha, of which 2674 ha are covered by forest. The island of Mljet is situated within the forest association of Orneto- Quercetum ilicis H-ić. Evergreen oak stands (Quercus ilex L.) as coppice forest and maquis are spread over an area of approx. 1400 ha, while the remaining area is covered with Aleppo Pine stands (Pinus halepensis Mill.) either pure or mixed with evergreen oak (Quercus ilex L.). The area of the »Mljet« National Park belonged to the Benedictine monastery from the beginning of the 12th century until the beginning of the 19th century (the fall of the Dubrovnik Republic). The monastery was situated on the islet of St. Mary in Veliko jezero (lake) which today incorporates the Melita hotel (Fig. 3). Following the departure of the Benedictines from the island of Mljet their estate, including the forests, became the property of the state, and today exists as an publicly- owned property. This article presents the results of forest taxation from the first management plan in 1875 until the present day, arranged in 1980. Management plans have been worked out only for the state owned forests, amounting to 2225 ha, (besides the forest the area comprises 16.5 ha of forest land without vegetation and 307 (ha of barren land). The average growing stock per 1 ha of evergreen oak stands, including maques, amorts to 34 m»; pur stand of Aleppo Pine amounts to 135 m»; Aleppo Pine with underlying maquis amounts to 93 m», and the stands in which Aleppo Pine is found in groupwise arrangement or individual stams amounts to 26 m*. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 97 <-- 97 --> PDF |
IZ ČASOPISA »LESNOJE Prigodom 165. godišnjice rođenja N. I. Železnova (1816 — 1877) L. h. osvježuje uspomenu na ovog ruskog biologa sa širokim poljem rada. Železnov je jedan od osnivača proučavanja fiziologije rasta u Rusiji, koji se uz to bavio i povrtljarstvom te šumarstvom. Tako je 1858. godine izabran za prvog predsjednika Petrogradskog sveruskog povrt- Ijarskog društva a osnivač je i višeg poljoprivrednog obrazovanja te bio prvi direktor Petrovske poljoprivredne i šumarske akademije. U šumarstvu, uz ostalo, bavio se prenošenjem pojedinih vrsta šumskog drveća iz jednog područja u drugo kao i unošenje egzota. Konstruirao je i stroj za presađivanje odraslih stabala drveća. (Br. 6, str. 63). Mendelejev. sustav kemijski elemenata poznat je i svakome šumaru. Međutim D. I. Mendelev bavio se i šumarstvom! Tako 1892. godine piše da je ;>mnogo šuma tamo, gdje je naroda malo tj. na´ sjevero-istoku (Rusije)... a na jugu, gdje je nužna posebna briga, šuma je do krajnosti malo« i upozorava na potrebu pošumljavanja stepa na jugu kao značajni zahvat za zaštitu gospodarstva. Prigodom izlaska Zakona o zaštiti šuma 1888. godine naglašava da uništavaje šuma može imati za posljedicu uneravnoteženje klime i povećanje pogubnih suša. S velikim interesom zanimao se i za povećanje prirasta u šumama na području srednjeg Urala o čemu je opširno pisao u svojoj knjizi »Industrija željeza na Uralu 1899. eodine«. (Br. 1 str. 70). HOZJANSTVO« 1982. GODINE U SSSR-u ne zanemaruje se ni i s k orišćivanje sporednih šumskih proizvoda. Tako npr. u Saveznoj republici Latviji (Letonskoj) godišnje se koristi jagodastog voća (malina, borovnica, brusnica i dr.) 400 t (vrijednost 1,31 rublja/ha), brezovog soka 1500 t (0,10 r. /ha). Međutim, mogućnosti su mnogo veće, jer se sijena koristi samo 20%> od raspoloživih količina, a ostalog između l*/o (ljekovitog bilja) do 8»/o (jagoda). Divljači se ubije 1690 t (1,76 r./ha) ili 880/o kapaciteta a ribe 20 t ili 50% mogućnosti. Uopće se ne sakuplja med iako bi ga se moglo sakupiti 300 t u vrijednosti od 0,40 rubalja po ha. (Br. 1, str. 66). S i m o n i j e v a ili kineska topol a (Populus Simonii Carr.) vrsta je središnjih dijelova Azije: Koreje, Mongolske, sjeverne Kine, i srednjoazijskog dijela SSSR-a. Kultivirana je od Rige do stepskih predjela Rusije a sađena je i u mnogobrojnim parkovima. Uzrastom se razlikuju dvije forme — s obješenim granama (f. pendula Schneid.) i piramidalna (f. fastigiata Schneid.). Brzina rasta kao i ostalih topola (crne, bijele), a pokazala se vrlo otpornom na sušu i visoke temperature. Tako npr., 1981. godine u Ukrajini nije bilo ni kapi kiše od lipnja od kolovoza a dnevne temperature zraka bile su između 35° i 37° C, ali nije zapaženo ni sušenje ni uvijanje lišća. U Donbaskom bazenu 15-godišnja stabla postigla su prosječnu visinu 13,4 m (najviše 14,8 m) a promjer 24,0 odnosno 29,5 cm uz promjer krošnje 5,2 m. (Br. 10, str. 61). |