DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 97 <-- 97 --> PDF |
IZ ČASOPISA »LESNOJE Prigodom 165. godišnjice rođenja N. I. Železnova (1816 — 1877) L. h. osvježuje uspomenu na ovog ruskog biologa sa širokim poljem rada. Železnov je jedan od osnivača proučavanja fiziologije rasta u Rusiji, koji se uz to bavio i povrtljarstvom te šumarstvom. Tako je 1858. godine izabran za prvog predsjednika Petrogradskog sveruskog povrt- Ijarskog društva a osnivač je i višeg poljoprivrednog obrazovanja te bio prvi direktor Petrovske poljoprivredne i šumarske akademije. U šumarstvu, uz ostalo, bavio se prenošenjem pojedinih vrsta šumskog drveća iz jednog područja u drugo kao i unošenje egzota. Konstruirao je i stroj za presađivanje odraslih stabala drveća. (Br. 6, str. 63). Mendelejev. sustav kemijski elemenata poznat je i svakome šumaru. Međutim D. I. Mendelev bavio se i šumarstvom! Tako 1892. godine piše da je ;>mnogo šuma tamo, gdje je naroda malo tj. na´ sjevero-istoku (Rusije)... a na jugu, gdje je nužna posebna briga, šuma je do krajnosti malo« i upozorava na potrebu pošumljavanja stepa na jugu kao značajni zahvat za zaštitu gospodarstva. Prigodom izlaska Zakona o zaštiti šuma 1888. godine naglašava da uništavaje šuma može imati za posljedicu uneravnoteženje klime i povećanje pogubnih suša. S velikim interesom zanimao se i za povećanje prirasta u šumama na području srednjeg Urala o čemu je opširno pisao u svojoj knjizi »Industrija željeza na Uralu 1899. eodine«. (Br. 1 str. 70). HOZJANSTVO« 1982. GODINE U SSSR-u ne zanemaruje se ni i s k orišćivanje sporednih šumskih proizvoda. Tako npr. u Saveznoj republici Latviji (Letonskoj) godišnje se koristi jagodastog voća (malina, borovnica, brusnica i dr.) 400 t (vrijednost 1,31 rublja/ha), brezovog soka 1500 t (0,10 r. /ha). Međutim, mogućnosti su mnogo veće, jer se sijena koristi samo 20%> od raspoloživih količina, a ostalog između l*/o (ljekovitog bilja) do 8»/o (jagoda). Divljači se ubije 1690 t (1,76 r./ha) ili 880/o kapaciteta a ribe 20 t ili 50% mogućnosti. Uopće se ne sakuplja med iako bi ga se moglo sakupiti 300 t u vrijednosti od 0,40 rubalja po ha. (Br. 1, str. 66). S i m o n i j e v a ili kineska topol a (Populus Simonii Carr.) vrsta je središnjih dijelova Azije: Koreje, Mongolske, sjeverne Kine, i srednjoazijskog dijela SSSR-a. Kultivirana je od Rige do stepskih predjela Rusije a sađena je i u mnogobrojnim parkovima. Uzrastom se razlikuju dvije forme — s obješenim granama (f. pendula Schneid.) i piramidalna (f. fastigiata Schneid.). Brzina rasta kao i ostalih topola (crne, bijele), a pokazala se vrlo otpornom na sušu i visoke temperature. Tako npr., 1981. godine u Ukrajini nije bilo ni kapi kiše od lipnja od kolovoza a dnevne temperature zraka bile su između 35° i 37° C, ali nije zapaženo ni sušenje ni uvijanje lišća. U Donbaskom bazenu 15-godišnja stabla postigla su prosječnu visinu 13,4 m (najviše 14,8 m) a promjer 24,0 odnosno 29,5 cm uz promjer krošnje 5,2 m. (Br. 10, str. 61). |