DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 100     <-- 100 -->        PDF

U NEKOLIKO REDAKA


— Biserka Juretić u časopisu »Hortikultura« (br. 4/1982) saopćila je rezultate
svojih ispitivanja o najpovoljnijem vremenu sakupljanja i sjetve sjemena
Pittosporum tobira. Sjeme treba sakupljati od početka listopada do kraja
siječnja a sijati od prosinca do početka ožujka. Dodajemo i o najpovoljnijem
vremenu presadnje ove vrste. Prema Josipu Kulfaneku (1899—1976), hortikulturnog
stručnjaka u Sušaku — Rijeci, pitosporumu bolje odgovara kasnije nego
ranija presadnja te ga prije travnja ne treba uopće presađivati.
— Prema podacima M. Šimičića (u diplomskom radu »Potkornjaci otoka
Raba«) površina šuma četinjača na otoku Rabu iznosi 792 ha. Od ukupne površine
759 ha su sastojine alepskog bora, 16 ha primorskog bora i 17 ha crnog
bora uz manje grupe pinja i bruoijskog bora. U pojedinim razdobljima pošumljeno
je:
od 1882. do 1945. god.
od 1945. do 1975. god.
od 1965. do 1975. god.
od 1976. do 1980. god.
...
...
...
...
190 ha,
601 ha,
— ha,
1 ha, a u posljednje tri godine godišnje se po


šumi oko 12 ha.


— Prema M. Kovačevu (diplomski rad »Meliorativni zahvati na području Đurđevačkih
pijesaka«) na pokusnoj plohi 0,5 ha u 110. odjelu drvna masa crnoborove
sastojine iznosila je 232,63 m3/ha. Starost sastojine 75 godina, broj stabala po ha
771, srednja visina 16,8 m, srednji prsni promjer 19,6 cm a temeljnica 30,1 m3.
Sastojina je podignuta na nekad živom pijesku.
— Površina Kanade iznosi 9 959 401 km2 od čega 610 410 km2 otpada na unutrašnje
vode. Po površini od Kanade veći je samo SSSR (22,3 mil. km2), a manje
su Kina (9,56 mil. km2), SAD (9,5 mil. km2), Brazil (,8,5 mil. km2), Australija (7,7
mil. km2) itd. Prema inventarizaciji iz 1973. godine površina šumskog zemljišta u
Kanadi iznosi 3,26 milijuna km2. Pod posebnom zaštitom nalazi se 0,155 mil. km2
(15,5 mil. ha). Šumom obrasla površina, bez zaštićenih, iznosi 208,4 mil. ha. Ukupna
drvna masa utvrđena je s oko 22 milijarde wfl od čega 17,6 mlrd ms četinjača.
Godišnji prirast je 333,3 mil. m*, od čega 253,1 mil. m^ četinjača. Eksploatira se ili
je za eksploataciju predviđena površina od 163,8 mil. ha a 44,6 mil. ha je pričuva.
U šumama raste 150 vrsta drveća od čega 30 vrsta četinjača. Od četinjača najviše
je kanadske jele, balzamske smreke, duglazije, čuge, borovca a od listača topole,
breze, hrasta i bukve. Najšumovitija je Britanska Kolumbija, 39,3,,/o cjelokupne površine
šuma (na 948 000 km2) a najmanje Teritoriji Yukon i Sjeverozapadna Kanada,
l,5fl/o na površini od blizu 4 mil. km2. Prihodi od šuma 1967—68. godine iznosili su
60,7 mil. dolara a rashodi oko 8,5 mil. dol. Površina zaštićenih šuma obuhvaća 28
nacionalnih parkova, 265 provincijskih parkova i 230 rezervata šumske vegetacije.
(Lh 10/82)´