DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 111 <-- 111 --> PDF |
UDC 630*.95:64.027 (Fagusrilov, Quereus sess.) Sum. list CVII (1983):217 PRILOG UREĐIVANJU PRIVATNIH LISTOPADNIH ŠUMA BUKVE I HRASTA KITNJAKA* (Preborno grupimično gospodarenje u šumama bukve i hrasta kitnjaka) Prof. dr Dušan KLEPAC (Zagreb) SAŽETAK. Šumama hrasta kitnjaka i bukve gospodarimo na području SR Hrvatske u regularnom obliku, što će reći da su to visoke šume ili sjemenjače koje pomlađujemo uglavnomoplodnom sječom. Ali ima slučajeva kad smo prisiljeni odustati od ovog oblika gospodarenja. To se događa u malenim privatnimšumama (gdje je nemoguće uspostaviti sve dobne razrede), u zaštitnim šumama kao i u šumama Nacionalnih parkova. U tim slučajevima dolazi u obzir primjena srednje šume, tu i tamo eventualno panjača a ponegdje i preborna šuma grupimične strukture koja se sastoji od jednog mozaika jednodobnih sastojina. S obzirom na to da u nas nemamo iskustava o prebornom gruprimičnom gospodarenju u listopadnim šumama, proučene su norme L. SCHAEFFERA (Francuska), BOUDRY-a i GALOUX-a (Belgija) i SU SMELA (Italija). Analizirajući spomenute norme može se reći da bi se optimalna temeljnica (koja omogućuje trajnu regeneraciju šume i koja daje najpovoljniji prihod) trebala kretati u prosjeku oko 20 m2/ha u bukovim a u prosjeku oko 15 m2/ha u šumama hrasta kitnjaka preborne grupimične strukture. UVOD U posljednje vrijeme pristupilo se u SR Hrvatskoj uređivanju privatnih šuma. S obzirom na to da se vrlo često radi o malom šumskom posjedu listopadnih šuma u kojima je gotovo nemoguće imati sve dobne razrede, načela uređivanja visoke regularne šume ne dolaze u obzir. Treba primijeniti druge gospodarske oblike: srednju ili prebornu grupimičnu šumu a tu i tamo panjaču. Slični problemi javljaju se u zaštitnim šumama kao i u šumama Nacionalnih parkova, park-šuma i si. Principi uređivanja srednjih šuma su u Francuskoj detaljno razrađeni kako u teoriji tako i u praksi. U najkraćim crtama to sam opisao u svojoj knjizi »Uređivanje šuma«, Zagreb, 1965, str. 105—106. i 309—311. * Ovaj je rad izrađen u okviru teme »Istraživanje najpovoljnijih oblika gospodarenja u različitim tipovima šuma s obzirom na zadovoljenje višestrukih funkcija šuma«. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 112 <-- 112 --> PDF |
Što se tiče prebornih listopadnih šuma tu se osjeća praznina, izuzevši belgijsku šumarsku teoriju i praksu. Belgijanci su uspješno primijenili preborni grupimični oblik gospodarenja u svojim listopadnim šumama. Zato sam odlučio da prenesem našim šumarskim stručnjacima belgijska iskustva kao putokaz i direktivu za naše gospodarenje imajući pred očima naše ekološke, socijalne i gospodarske prilike. Ističem da je preborna grupimična listopadna šuma u našim ekološkim uvjetima izuzetak, koji dolazi u obzir samo ondje gdje se ne može gospodariti po načelima visoke regularne šume. Takav izuzetak dolazi u obzir u privatnim šumama, kao i u šumama s posebnom namjenom. BUKVA U bukovim šumam Ardena u Belgiji Colett e je preko 30 godina primjenjivao kontrolnu metodu i izgospodario preborne oblike šuma. Za te šume utvrdio je po Susmelovom uzoru (1956) korelacije, koje se odnose na L-iocourtovu krivulju kako slijedi: 4.54 s l/H" Dmax = 2,32 H G = 0,73 H k = koeficijent Lio cour t ove krivulje; Dmax = dimenzija zrelosti izražena u prsnom promjeru (cm); da -K G = temeljnica po hektaru = — / ha 4 H = visina dominantnih stabala (statura po S u s m e 1 u). Evo nekih normi koje je utvrdio C o 11 e 11 e (1930, 1948, 1960) za bukove preborne šume u predjelu Haut-Fays (Ardeni): Colettova norma Broj stabala/ha iznad 20 cm p. p. 234 Temeljnica/ha iznad 20 cm p. p. 22 m2 Drvna masa/ha iznad 20 cm p. p. 213 m* Prsni promjer srednjeg stabla 34 cm Drvna masa srednjeg stabla 0,91 m3 218 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 113 <-- 113 --> PDF |
Struktura broja stabala (N), temeljnice (G) i drvne mase (V): N G V Tanko drvo (20 — 32 cm) Srednje debelo drvo (34 — 50 cm) Debelo drvo (> 50 cm) 67°/o 29»/« 8,D/o 34% 40% 26% 31»/o 28Vo Dimenzija zrelosti je 70 cm, premda bi mogla biti 90 cm. Koeficijent Liocourtove krivulje je 1,46. Prirast iznosi 3 do 6 m3/ha na godinu, što ovisi o bonitetu staništa; prema tome računa se s prosjekom od 4,5 m3/ha krupnog drva (iznad 20 cm), što odgovara otprilike IV bonitetnom razredu po Wiedeman n u. Dakako, da je na boljim staništima prirast veći čak i do 7,0 — 7,6 m3/ha godišnje prema D a g n e 11 e (1960) i to na staništima koja odgovoraju II bonitetu prema Widemannu. Nezavisno od Coiettov e norme možemo sami izračunati normu za bukove preborne šume na temelju korelacije da je D = 20 d, gdje je (D) promjer projekcije bukove krošnje a (d) odgovorajući prsni promjer. Uzmimo dimenziju zrelosti (Dmax) 60 cm prsnog promjera. Na jednom hektaru obrasle površine rezervirajmo za stabla ispod 10 cm prsnog promjera 2.000 m2 a ostatak dodijelimo svakom debljinskom stupnju jednako, tj. 800 m2. Uzimajući u obzir spomenutu korelaciju (D = 20 d), možemo izračunati broj stabala u svakom pojedinom debljinskom stupnju po formuli: 800 N d = iz 4 (20 d)2 1 N, = 2,548 d2 Tablica 1 d cm 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 Ukupno N 113 64 41 28 21 16 13 10 8 7 321 G m2 2,00 2,01 2,01 1,98 2,02 2,01 2,07 1,96 1,90 1,98 19,94 U tablici 1 navedeni isu izračunati podaci o normalnom broju stabala i normalnoj temeljnici po jednom hektaru, koja iznosi oko 20 m^lha. Premda se naprijed navedeni moj obračun može teoretski kritizirati, ipak nam daje praktički dobre rezultate koji su u skladu s Colettovom normom. Ako normalnu temeljnicu od 20 m2/ha pomnožimo srednjom oblikovisinom od 10 metara, dobivamo normalnu drvnu zalihu od 200 m3/ha. To je norma za srednje ekološke prilike. Vrlo je zanimljivo da približno isti |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 114 <-- 114 --> PDF |
rezultat dobivamo ako upotrijebimo podatke iz naših Uputstava za doznaku stabala i određivanje prihoda u prebornim šumama od 1937. godine. Ta »Uputstva« propisuju između ostaloga minimalnu drvnu masu koja mora ostati u prebornilm bukovim šumama poslije sječe. Na srednjim ekološkim prilikama ta minimalna masa za spomenute bukove šume iznosi 190 m3/ha. Normalna drvna zaliha se može lako izračunati; ona iznosi: 190 m» + 190 x x 0,15 = 218,5 ma/ha. Prema tome, čini se, da je za praksu prihvatljiva spomenuta norma, koju sam izveo, jer je u skladu s domaćim i stranim iskustvima: Instrukcije Colette Klepac (Uputstva) od 1937. (šurić) G/ha 22 m2 20 m2 V/ha 213 ms 200 ma 218 ms Ističemo, da su to vrijednosti za srednje ekološke prilike. Na boljim staništima spomenute vrijednosti bit će nešto više, na lošijim nešto niže. HRAST KITNJAK Normu za prebornu grupimionu šumu hrasta kitnjaka izradio je L. Schaeffe r u Francuskoj (1960). Evo ka´ko je on obračunao tu normu. Normala za preborne listopadne i srednje šume može se izvesti po istim pravilima. Razlika leži u tome što je u srednjoj šumi dobar dio površine rezerviran za panjaču, a kod preborne listopadne šume svedeno je to na minimum. U listopadnoj prebornoj šumi računa se da pomladak, mladik i šibljak zauzimaju oko 1/5 površine šume, što će reći oko 2.000 m2 po hektaru. Ako uzmemo dimenziju zrelosti (Dmai) od 7 cm prsnog promjera, onda imamo 12 debljinskih stupnjeva po 5 centimetara počevši od debljinskog stupnja 15. Ako rezoniramo analogno kao u visokoj regularnoj šumi, dolazimo do zaključka da na svaki pojedini debljinski stupanj otpada 667 rn2 (8.000 m2 : 12). Pretpostavimo sada da projekcije krošanja stabala imaju promjer (D), koji se može u hrastovoj prebornoj šumi izraziti kao funkcija prsnog promjera (d) istog stabla ovom jednadžbom: D = 20 d + 1,5 Broj stabala u svakom debljinskom stupnju može se izračunati na ovaj način. 667 Nđ = n (20 d + 1,5)2 4 220 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 115 <-- 115 --> PDF |
Nakon transformacija dobivamo ovaj izraz za broj stabala: 850 Nd (20 d + 1,5)2 Uvrstivši za (d) — u metrima — različite vrijednosti od 15 do 70, dobivamo broj stabala (N) u pojedinim debljinskim stupnjevima kako je nave deno u tablici 2. Tablica 2 dNG 15 42 0,74 20 28 0,88 25 20 0,98 30 15 1,06 35121,15 40 9 1,13 458 1,27 506 1,18 555 1,19 605 4 1,41 654 1,33 70 1,54 2 — 13,8 Iz podataka o broju stabala lako se izračuna temeljnica (G) po jednom hektaru. Ona iznosi 13,86 m2. Koliko mi je poznato u Francuskoj nije ostvaren spomenuti model. Zato ćemo posegnuti za podacima i normama gdje su oni realizirani. To je u Belgiji. MODEL — PO BOUDRY Boudry-model se odnosi na III bonitet po Schwappach u s time da se radi o mješovitoj šumi hrasta kitnjaka s primjesom javora, graba i šumskih voćaka. Taj je model zamišljen za Arđene na zapadu Meusse. Boudry — model {Podaci se odnose na stabla deblja od 20 cm p. p.) Hrast Različite vrste Ukupno N/ha 183 35 218 G/ha 12,9 m2/ha 2,2 ma/ha 143 ms/ha V/ha 122 m3/ha 21 m3/ha 15,1 m2/ha Prsni promjer srednjeg stabla 31 cm 28 cm 30 cm Drvna masa srednjeg stabla 0,67 m» 0,60 m3 0,63 m3 Dimenzija zrelosti: 70 cm Godišnji prirast: 3,2 m3/ha hrasta kitnjaka 0,9 m3/ha ostalo Ukupno: 4,1 ma/ha Liocourtov koeficij«mt: 1,55 Galoux — model Galou x je svoj model postavio na temelju istraživanja u hrastovoj šumi površine 23,13 ha (La fagne de Chimey), gdje je izvršena kompletna inventura 1933, 1946, 1951. i 1974. godine. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 116 <-- 116 --> PDF |
Galoux-ov model N/ha 193 G/ha 16,96 m2/ha V/ha 151 ma/ha Prsni promjer srednjeg stabla 33 cm Drvna masa srednjeg stabla 0,78 ms Dimenzija zrelosti 70 cm Liocourtov koeficijent 1,4 Godišnji prirast 3,0 m3/ha Struktura broja stabala (N) temeljnica (G) i drvne mase (V) Boudry , 1952 N G V 20 — 25 cm 74,7 > 35 cm 3,3% 12,6% 11,8% Galoux , 1953 20 — 30 cm 66,5o/o 34,8% 31,4% 35 — 50 cm 26,5% 39,2% 40,3% > 55 cm 7,0% 26,0% 28,3% Na temelju novijih mjerenja Galou x ipak misli (1974.) da je norma iz 1953. nešto prejaka i da stoga otežava pravilnu prirodnu regeneraciju. Zato predlaže da Liocourto v koeficijent bude 1.45 i da se broj stabala od 195/ha smanji na iznos od 180/ha (misli se na stabla deblja od 20 om p. p.). Tome bi odgovarala temeljnica od 14,9 m2/ha i drvna masa od 132 m3/ha. Smatra se, da Galoux-ova norma koja je postignuta na temelju istraživanja tijekom 3/4 stoljeća, predstavlja jedan reprezentativni primjer za mnogobrojne preborne šume hrasta kitnjaka u Belgiji. Istim problemom bavio se u Italiji S u s m e 1. On je u svojoj najnovijoj studiji (1982.) izrazio norme prebornih šuma hrasta kitnjaka pomoću visine dominantnih stabala (H) ili po njemu nazvane stature što je on ranije (1956.) učinio za jelove prebome šume- Te su norme pokazane u tablici 3. iz koje se vidi da se Susmelove korelacije podudaraju sa Galoux- ovim normama, ako se uzme u račun visina dominantnih stabala od 30 m. To je S u s m e 1 potkrijepio svojim istraživanjima o uređivanju hrastovih šuma stare Republike Venecije. Te hrastove šume bile su raznodobne i uređene tako da su služile za proizvodnju hrastovih sortimenata za brodogradnju i to: savinutih sortimenata u donjoj, rijetkoj etaži, i pravnih sortimenata u gornjoj etaži. Tablica 3 Galoux S: us m e 1 1976 1970—1981 1982 3 3 K 1,45 4,1 : ya = 1.32 4,5 : J/H = 1,45 N/ha G/ha (m2) 180 15 160 — 200 0,5 H = 15 160 — 200 0,5 H = 15 Vn/ha (nH) 132 0,25 H2 = 225 0,15 Ha = 135 Dmax (cm ) 75 2 H = 60 2,5 H = 75 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 118 <-- 118 --> PDF |
le traitement en taillis compose mais quelqueföis il semble preferable adopter la futaie jardinee par bouquets. Jusqu´ä present nous n´avoms pas des experiences das ce domaine-la. C´est pourquoi nous avons etudie les normes du peuplement de L. Schaeffer en France, de Boudry et de Galoux en Belgique et de Susmel en Italie concernant les forets jardinees par bouquets du hetre et du chene rouvre. Voilä, une petite remarque: tous sont d´accord que la surface terriere normale (qui permet une regeneration permanente et qui donne un accroissement favorable) doit etre en moyen environ de 20 m2/ha pour la foret du hetre et en moyen environ de 15 mä/ha pour la foret du hetre et en moyen environ de 15 m^/ha pour le chene rouvre. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 117 <-- 117 --> PDF |
ZAGLAVAK Istraživanja i iskustva o prebornom grupimičnom gospodarenju u šumama lirasta kitnjaka i bukve pokazuju da se optimalna temeljnica kreće oko 15 m2/ha za hrast kitnjak a oko 20 m2/ha za bukvu. Takva temeljnica omogućuje trajnu prirodnu regeneraciju šume i daje penmanetni prihod. Daljna istraživanja će pokazati određene detaljne i eventualne promjene. LITERATURA Colette , L.: Le developpement du Hetre-type en futaie jardioee, Extrait du Buletin de la Societe Royale Forestiere, 1951. Colette , L.: La coupe, intensite et roatation, Bulletin de la Societe Royale Forestiere de Belgique 1952. Colette , L.: Les temps de passage, Bulletin de la Societe Royale Forestiere de Belgique, 1952. Colette , L.: Trerate annees de Contröle an Hetraie jardinee, Station de Recherches des Eaux et Forets Groenendaal-Hoeilaart, Belgique 1960. Galoux , A.: Traitement experimental d´une chenaie en futaie jardinee par bouquets, Station de Recherches des Eaux et Forets, Travaux — Serie B No 4, Belgija, Groenendall — Hoeillaart, 1976. Klepac , D.: Preborno gospodarenje šumama u našoj zemlji i u svijetu, Šumarski list 11—12, Zagreb 1979. Roisin , P.: La foret des loisirs, Gembloux 1975. Roisin , P.: Sylviculture des futaies feuilleues jardinees ou d´allure jardinee en Belgique, Revue forestiere francaise, Nancy, numero special 1981. Schaff e r, L.: Principes d´estimation forestiere Nancy 1960. Susmel , L.: Direttive e Norme di Pianificazione Forestale. Dipartimento Foreste, Servizio per la Pianificazione Forestale, 1978. Susmel , L.: I rovereti ddsetanci ieri e oggi, Economia Montana, No 4, Roma 1982. Contribution ä l´amenagement des petites forets privees feuillus (Traitement des forets du hetre et du chene rouvre en futaie jardiee par bouquets) Prof, dr Dušan Klepac (Zagreb) Resume En Croatie nous traitons en general nos forets du hetre et du chene rouvre en futaie reguliäre, mais il y a des cas quand nous sommas oblige de changer ce mode du traitement — par exemple: dans las petites forets privees, dans les forets de Pares Nationaux, dans les forets de protection etc. On y peut appliquer |