DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 119     <-- 119 -->        PDF

UDC 630*.8:65.017 Sum. list CVII (1983): 225


MJERENJE SORTIMENATA U UVJETIMA DORADE
NA CENTRALNIM MEHANIZIRANIM SKLADIŠTIMA


DT Edvard REBULA, dipl. inž. šum.
Po stoj na


SAŽETAK. U članku je obrađena problematika mjerenja sortimenata
u uslovima dorade na Centralnim mehaniziranim skladištima
s organizacionog (ekonomskog) i s dendrometrijskog stanovišta.
Nabrojeni su moguće načini mjerenja te prikazane njihove
prednosti i mane. Iznijeta je potreba za standardiziranjem
mjerenja mjernim spravama na CMS.


UVOD


Izrada drvnih sortimenata na centralnim mehaniziranim stovarištima
(CMS) zauzima sve veće učešće. To naročito važi za CMS za doradu ili izradu
četinjača. I pored svih poteškoća oko prikupljanja investicijskih sredstava,
šumarstvo samo ili u suradnji s preradom drveta, nastavlja graditi
nova CMS.


Odluka o izgradnji CMS odlučujuća je ne samo zbog velikih investicija,
nego i zbog problematičnosti njene rentabilnosti i njezinog utjecaja na tehnologiju
iskorištavanja šuma: od obaranja stabala pa do prodaje (REBULA
5). Zato svi investitori kod odlučivanja o izgradnji CMS traže što
potpunije informacije, koriste se dosadašnjim iskustvitma iz drugih CMS,
kako bi izbjegli poteškoće i osigurali što efikasniji rad CMS (u smislu
produktivnosti i ekonomike). Kod toga obično koristimo informacije i rješenja
iz SR Njemačke i Austrije, mada se kod njih uvjeti izgradnje i rada
CDS te transporta i prodaje drvnih sortimenata bitno razlikuju od naših.
Razlikuje se i organiziranost gospodarenja šumama, vlasništva i suradnja
sa preradom drveta. Zbog navedenih razlika mnoga uspješna rješenja u njihovim
uvjetima su za nas manje interesantna ili ponekad čak neprihvatljiva.


U SR Sloveniji u pogonu je kod šumskih gospodarstava 8 CMS. Nekoliko
CMS u pogonu je kod prerađivača drvnih sortimenata. Najstarija CMS
(Limbuš) u pogonu su skoro čitavu deceniju. Može se tvrditi, da je u Sloveniji
prva generacija CMS na izmaku i da se novija CMS (Ribnica) po
tehnologiji obrade, mjerenja i krojenja drvnih sortimenata toliko razlikuju,
da predstavljaju drugu generaciji CMS. Iz toga proizlazi, da slovenski
šumari imaju dosta iskustava u izradi sortimenata na CMS. Na žalost malo
je tih iskustava uređenih i još manje publiciranih. Okvir ovog članka i
ograničenja njegovom obimu sprečavaju kompleksnu obradu aktualne pro




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 120     <-- 120 -->        PDF

blematike rada CMS. Zato se ograničavam samo na problem mjerenja duge
oblovme četinjača s koroim (ukratko mjerenje) u uvjetima izrade drvnih
sortimenata na CMS.


Pošto je dorada drvnih sortiimenata na CMS u našim uvjetima samo
karika u lancu proizvodnje istih od panja do prodaje, problem mjerenja
javlja se u svim fazama proizvodnje. Radnici u šumi (sjekači, traktoristi,
vozači) rade u akoridu te primaju osobne dohotke na osnovu učinka. Stoga
je osnova za određivanje zarade i udjela u osobnim dohocima količina izrađenih
(izvučenih, prevezenih) sortimenata. Ta činjenica pokazuje da mjerenje
drvnih sortimenata nije samo tehnički (dendrometrijski) nego i tehnološki,
organizacijski te u nekom vidu čak i socijalni problem. Zbog
toga je mjerenje važnije no što se obično smatra.


Mjerenje drvnih sortitmenat u uvjetima dorade na CMS u daljem izlaganju
obradit ćemo sa dva aspekta:


1.
kao organizacijski problem, u smislu troškova i smetnji što ih mjerenja
prouzrokuju u proizvodnji
2.
kao tehnički (dendrometrijski) problem u smislu točnosti mjerenja duge
oblovine s korom, načina i točnosti mjerenja mehaničkim ´spravama na
CMS te usklađivanja takvog mjerenja sa važećim propisima jugoslavenskog
standarda (JUS) o mjerenju šumskih sortimenata.
1. MJERENJE DRVNIH SORTIMENATA KAO EKONOMSKI
I ORGANIZACIONI PROBLEM
Šumari mjere svoje proizvode više puta u toku procesa pridobivanja sortimenata
(iskorišćivanja šume). Prvi put ih obavezno mjerimo kod doznake.
Drugi put nakon sječe, kod »primanja« od strane sjekača. Takvo se mjerenje
obavlja praktični svuda, često mjerimo Sortimente po treći put kod izvlačenja
na šumskoj cesti. Ponovo ih redovno mjerimo (treći ili četvrti put)
pri utovaru u ´kamion. To mjerenje često je i mjerenje za prodaju. Ako sortimenti
idu u prodaju preko nekog stovarišta, bilo da je to CMS ili neko
drugo (uz željeznicu i slično) "sortimenti se kod prodaje ponovo (po peti ili
četvrti put) mjere. Dakle, četiri ili pet puta mjerimo Sortimente, a zbog toga
niti su bolji niti ih ima više.


Svako mjerenje je precizan, mukotrpan rad, koji prouzrokuje troškove
u vezi sa samim izvođenjem mjerenja i prekid radnog procesa.


Mjerenje predstavlja smetnju u toku odvijanja rada. Prouzrokuje prekid
radnih operacija (npr. u toku sječe ili to varenja) ili sprečava početak iduće
faze dok mjerenje nije obavljeno (npr. sortimenti nakon sječe prije izvlačenja).
Ti prekidi i smetnje ponovno prouzrokuju štete i troškove.


Troškovi pojedinih mjerenja obično su nam nepoznati. Vjerojatno zbog
toga jer je to »režija«. Izučavanje tih troškova otkriva nam činjenice koje
nas zađučuđuju. Tako troškovi mjerenja i »primanja« sortimenata u sječini
iznose (zavisno od sortimenata i načina izrade), od 15 pa čak do 250/o tro




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 121     <-- 121 -->        PDF

\


škova sječe. Ti troškovi u okviru pojedinih šumsko-privrednih organizacija
rastu na nekoliko milijuna (stotinu mälijuna starih) dinara. 0 troškovima
drugih mjerenja, pored primanja u sječirii, možemo tek da nagađamo.


Za praksu i propise obavezna (i nužna su dva mjerenje:


1. kod doznake
2. kod prodaje.
Da bismo izbjegli sva ostala mjerenja, rezultate mjerenja nastoji se kod
doznake ili prodaje upotrijebiti i za druge svrhe. Tako je REBULA (2, 3)
ustanovio, da se može normirati sječu i izradu lišćara i četinara na osnovu
prsnih promjera stabala, a jedinica obračuna zarade (ličnih dohodaka) nije


m:i (ili prm) izrađenih sortimenata, nego stablo, određeno prsnim promjerom.
Taj način normiranja i nagrađivanja sječe kod »Gozdnog gospodarstva
Postojna« upotrebljavamo već čitavu deceniju, a uvela su ga i neka druga
šumska gospodarstva u Sloveniji. Takav način normiranja i nagrađivanje
ne zahtijeva više »primanje« sortimenata kod panja, mjerenje je suvišno,
a izrađeni sortimenti mogu se izvlačiti a da se ne čeka na prijem.
Mjerenje kod doznake i na njezinoj osnovi izračunata količina sortimenata
može se upotrijebiti i na obračun izvlačenja. Uvjet za to su točne
tablice (tarife) za obračun doznačenih stabala. S obzirom na nisu često točne
za obračun izvlačenja koristimo kombinaciju mjerenja kod doznake i prodaje.
Pretpostavka je, da su tablice za čitavu sječinu (radilišta) jednako pogrešne
(netočne). Tu grešku ustanovljavamo usporedbom podataka mjerenja
kod doznake i prodaje. Podatke izračunate na osnovu doznake korigiramo
ustanovljenom greškom.


Uvjet za takav način obračuna je da ustanovimo ukupno prodanu (posječenu,
izvezenu) masu sortimenata za čitavu sječinu (radilište). To je lakše
nego ustanoviti isto za svakog radnika. Obično to ustanovimo kod predaje
na CMS ili prodaje.


Taj način je kod nas u praksi već desetak godina i do sada nije ´bilo zbog
toga nikakvih poteškoća.


Drugi način dobivanja potrebnih podataka o količini sortimenata za
potrebe sječe i izvlačenja je, da podatke ulaznih mjerenja na CMS »vučemo«
natrag do sjekača. To je moguće jedino tako da stalnom brigom, pažnjom,
velikom disciplinom i pedantnošću osiguramo praćenje sortimenata kroz
sve faze od sječe do prodaje. Za to moramo koristiti posebne oznake sortimenata
i pod svaku cijenu osigurati da se sortimenti u čitavom procesu (od
panja do prodaje) ne pomiješaju s drugima. To teoretski lijepo izgleda, ali
je u praksi, naročito našoj, potpuno besmisleno očekivati uspjeh od takvog
rada. U slučaju da ispunimo sve uvjete i ograničenja, uložili bi smo toliko
rada i prouzrokovali toliko troškova da bi se postavilo pitanje opravdanosti
i ekonomike takvog postupka. Zato se na taj način ne koristi nigdje u Sloveniji.


Posebno je pitanje ustanovljavanja obima izvršenog rada i dostignutih
učinaka vozača i sredstava za prijevoz i tovarenje. Ta pitanja riješili smo
u »GG Postojna« vrlo jednostavno.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 122     <-- 122 -->        PDF

Na sva CMS ugradili smo vage i sve Sortimente važemo. To je osnova
za obračun šofera i troškova (usluga) prijevoza te istovarivanja. Sve se obračunava
u tonama.


Ustanovili smo i prosječne volumne težine (gustoće) sortimenata. Tako
iz mase odmah izračunamo i kubaturu.


Vaganje, koje je ulazno na CMS, daje nam tako potrebne i dovoljne
(zadovoljavajuće točne) informacije o količini drvnih sortimenata. Te podatke
»vučemo« natrag do sječine (radilišta, linije) i u kombinaciji s izmjerom
kod doznake izračunamo sve potrebne podatke.
Možemo zaključiti slijedeće:



od svih mjerenja ostala su samo dva:



kod doznake
— kod prodaje.
Prvo mjerenje je ručno, a drugo mehaničko.

organizacionim mjerama i metodama može se izbjeći trošenje vremena
i sredstava za mjerenje koja nisu potrebna


— istim mjerama i metodama mogu se osigurati sve potrebne i dovoljno
točne informacije za potrebe vođenja i obračunavanja proizvodnje te izračunavanja
zarada i osobnih dohodaka

takvim načinom mogu se uštedjeti prilično velika sredstva.
2.
MJERENJE SORTIMENATA U UVJETIMA IZRADE NA CMS KAO
DENDROMETRIJSKI PROBLEM
Na CMS dolazi oblovina četinjača s korom i u velikim dužinama. U Sloveniji
te dužine ne prelaze 12 m zbog kapaciteta transportera na CMS i ograničenja
u javnom prometu. Pretežni dio sortimenata (trupaca) dolazi na CMS
u dužinama 8 m.


Debla i njihovi dijelovi su nepravilnih oblika. Čak i najljepša debla su
»geometrijski« nepravilnih oblika. Zbog toga je uvijek bio problem izračunavanja
njihove zapremine. Iz dendrometrije poznajemo mnogo formula
za računanje zapremine sortimenata. Svaka od njih ima svoje prednosti,
mane i ograničenja. Svaka izlazi iz pretpostavke o sličnosti sortimenata nekom
geometrijskom tijelu. Što se oblik sortimenta više razlikuje od geometrijskog
tijela to je greška računanja veća. Kolike su te greške, moguće utvrditi samo
provjeravanjem svakog primjera posebno.


Našim propisima o mjerenju šumskih sortimenata posredno je određena
upotreba Huberove formule, koja izlazi iz pretpostavke da je kubatura
sortimenata jednaka kubaturi valjka s promjerom jednakim promjeru sortimenata
na sredini dužine. Ta formula je, ne računajući određeno zaokruživanjem,
opterećena velikom greškom od + 4,45 do — 25a/o pa i više (6). Greška
je obično negativna, to znači da su rezultati manji od stvarne mase. Greška
brzo raste s dužinom sortimenata. Kakve su to greške kod mjerenja sortimenta
s korom i u našim uvjetima, kad manipulant mjeri u blatu, ispod dizalice
i jedva dostiže tempo rovarenja, osobito kod sitnih sortimenata, to nitko
ne zna, već se samo naslućuje da su veće no što mislimo.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 123     <-- 123 -->        PDF

Od poznatih načina mjerenja u uvjetima dorade sortimenata na CMS u
praksi se upotrebljavaju tri načina:


1.
ručno promjerkom
2.
vaganje i računanjem kubature pomoću gustoće (volumen teže)
3.
mjerenjem mehaničkim uređajima na CMS.
Prva dva načina upotrebljavaju se za mjerenje sortimenata s korom,
a na treći način (na CMS) mjerimo okorane a često i već potpuno izrađene
Sortimente.


2.1 Ručno mjerenje duge ob lovine četinara s korom
Ručno mjerenje izrađenih sortimenata (okoranih i obično dužine 4 m)
upotrebljava se oduvijek. Taj način preuzeli smo i kod mjerenja dugih sortimenata
s korom s tim, da smo debljinu kore ocjenjivali i oduzimali od
izmjerenog promjera. Pri tome nismo mnogo razmišljali o posljedicama i
točnosti takvog postupka. Razlike u zalihama na CMS, koje smo ustanovili
prigodom inventure, pokazale su nedostatke.


Kolika je točnost takvog mjerenja ne znamo. Možemo samo tvrditi da nije
dovoljna. Osnovu za takvu konstataciju daju nam iskustva i jedno kontrolno
mjerenje.


Kontrolno mjerenje smo izvršili na lijepoj šumi, sa dugim i pravilnim
deblima- Drvnu masu smo prvi put izmjerili u šumi s korom. Na račun kore
smo oduzimali od promjera 1 cm. Nakon dovoza na CMS i obrade (koranja
i prerezivanja) tu istu masu smo izmjerili još na tri načina:


— po važećim propisima (JUS);

po sekcijama dužne 1 m. Promjer smo tu mjerili unakrsno na 1 mm
točno. Promjere nismo zaokruživali;
— mehaničkim uređajima na CMS,
Sumarni rezultati tih četiri mjerenja jesu:


Mjerenje: U šumi JUS Sekcija Sprava
Kubatura m3: 100.17 87.94 94.95 98.26
Griješka%
m3: + 5.22
+ 5.50
—7.01
—7.38
+3.31
+ 3.49


Razlike su i sumarno velike. Najveće su između mjerenja u šumi (drvo
s korom) i mjerenja po »JUS«. Treba napomenuti, da su razlike kod pojedinih
komada mnogo veće, preko 20% i to u oba smjera, u plus i minus.
Te razlike su najveće kod mjerenja s korom.


Jedan jedini pokušaj provjeren točnosti mjerenja ne inože biti osnova
vrijednih konstatacija, ali nam pokazuje da greške računom mjerenja sortimenata
s korom mogu biti dosta velike, veće no što se misli.


2.2 Mjerenje vaganjem
Način mjerenja već smo objasnili. Tu ćemo iznijeti njegovu svrsishodnost
i dosadašnja iskustva.


229




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 124     <-- 124 -->        PDF

Mjerenje oblovine četinjača vaganjem nikad nismo smatrali kao moguće,
samostalno i dovoljno točno mjerenje, koje bi moglo odgovorati svim
zahtjevima mjerenja. Njima smo htjeli izbjeći teško, skupo, opasno i na kraju
netočno ručno mjerenje oblovine s korom kod tovarenja u kamione (na pomoćnom
stovarištu) i mjerenje sitnih šumskih sortimenata kod prodaje.
Mjerenje vaganjem oblovine četinjača je uvijek u kombinaciji s mehaničkim
mjerenjem mjernim uređajima na CMS. Definitivno je uvijek mjerenje
spravama. Vaganjem određujemo drvnu masu privremeno, u nekom smislu
približno. Sve razlike između količine drvnih sortimenata ustanovljene vaganjem
i mjerenjem spravama obračunavaju se povremeno (kod inventure).


Točnost mjerenja vaganjem obradio je REBULA (4). Na osnovi inventurnih
razlika dvaju CMS u više godina, te kontrolnih mjerenja uzoraka možemo
konstatirati slijedeće:


Prosječna gustoća (volumna težina) duge oblovine četinjača za veća razdoblja
i količine, a uz ravnomjernu i stalnu isporuku dosta je sigurna i točna.
Mjerenjem smo ustanovili prosječnu grešku ±1.39%.


Gustoće se mijenjaju tokom godine i razlikuju se po područjima. Razlike
nastaju uglavnom zbog različite suhoće drva. Ekstremi gustoće kamionskog
tereta (oko 24 m3) kreću se u intervalu od 892 do 1179 kg/m3. U zimskom
periodu je prosječna gustoća 961 kg/m3, a u ljetnom 926 kg/m3.


Ustanovljeni prosjeci ne mogu važiti za duga razdoblja. Za to ih moramo
povremeno (svake godine) provjeriti. To možemo postići malim (3—5%)
uzorkom.


Brigom za postupke, koji mane mjerenja sortimenata vaganjem otklanjaju
ili barem ublažuju, omogućujemo da mjerenje duge neokorane oblovine
vaganjem bude dovoljno točno. Takvo mjerenje je prikladno i potpuno
svrsishodno za namjene za koga ga upotrebljavamo.


Mjerenje duge neokorane oblovine vaganjem nije samo praktičnije, brže
i jeftinije, nego je i točnije te pouzanije od ručnog mjerenja promjerkom.


Takvo mjerenje upotrebljivo je samo tamo gdje je isporuka sukcesivna
i ravnomjerna čitavu godinu i gdje se drvo dosta brzo izvozi iz šume. U
uvjetima, gdje drvo leži dugo u šumi, gdje isporuka nije ravnomjerna,
upotreba mjerenja vaganjem je problematična.


Mjerenje vaganjem nije upotrebljivo za pojedine male količine.


2.3 Mjerenje mehaničkim uređajima na CMS
Mehaničkim uređajima za mjerenje u kombinaciji sa odgovarajućom
elektronikom i kompjuterom možemo mjeriti praktično točno koliko želimo.
Tehnički nema ograničenja. Ograničenja su racionalne i ekonomske naravi.


Noviji se uređaji za mjerenje sortimenata mjere po sekcijama dužine
10 do 25 cm. Za svaku sekciju izmjere elemente i izračunaju kubaturu. Kubature
sekcija kompjuter zbraja i tako izračunava točnu kubaturu sortimenata
(debla ili njegovog dijela), bez obzira kakvog oblika je taj Sortiment.


Rezultati tih mjerenja obično služe i krojenju (programiranom, optimalnom)
i sortiranju (KULUŠIČ 1).


Da bismo mogli prilagoditi mjerenja uređajima važećim propisima (JUS),
imaju sprave ugrađene korekcijske uređaje s kojima možemo za nekoliko
postotaka korigirati mjerenja. Na taj način možemo eliminirati (parirati)


230




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 125     <-- 125 -->        PDF

utjecaj različitih oblika debala (sortimenata) i postići u prosjeku zadovoljavajuću
točnost.


Problem izgleda jednostavan, ali izvođenje u praksi nije tako jednostavno.
Čak kod razboritih i savjesnih ljudi pojavljuju se poteškoće, dok
kod malo svojeglavih i upornih ljudi nastaju poteškoće, koje su već dovele
u situaciju, da se je pored dobre i skupe mjerne sprave mjerilo ručno sa
dva manipulanta — od svakog partnera po jedan! Uzrok za to je bila »slaba
i netočna« ´mjerna sprava!


Problem je u tome, što nije određen postupak rektificiranja (baždarenja)
mjernih uređaja i što sva kontrolna mjerenja pokazuju odstupanja. Mogućnost
egzaktne rektifikacije (baždarenja) sprave je samo na osnovi jednog
dosta velikog tijela čiju znamio točno kubaturu. Jednostavnije je, ako je to
tijelo pravilnog geometrijskog oblika (cijev — valjak). Posljedica takvog
rektificiranja je da kubature sortimenata izmjerenih spravom redovno odstupaju
od kubatura izmjerenih i obračunatih ručno (po JUS). A razlog je
nepravilni oblik sortimenata i greška formule.


Drugi način rektificiranja uređaja je na osnovi uzoraka. Postupak je
složen, dugotrajan i mukotrpan. Razlog je u tome što se uzorci međusobno
razlikuju (slučajne greške) pa se rezultati uzoraka razlikuju. To dovodi ljude
koji su zaboravili što su naučili u dendrometriji i nisu potkovani u statistici,
do dilema, koje mogu dovesti do zaključaka o neupotrebljivosti sprava. Pošto


o tome još nemamo odgovarajućih propisa (standarda) dovoljno je, da se
samo jedan od partnera ne slaže s rezultatima mjerenja pomoću sprava.
Kad nema propisa (dogovora) nitko ne može presuditi i zbog toga mora drugi
partner odstupiti.
Rješenje ovog problema je u dogovoru o rektifikaciji uređaja u kojem
bi trebalo precizirati postupak rektifikacije i kontrole. Takvi dogovori zahtijevaju
puno truda, veliku mjeru povjerenja i znanja, uvjeravanja i pregovaranja.
Zato bi bilo najbolje, da se o tome pitanju donesu odgovarajući propisi.
U tim propisima trebalo bi odrediti (standardizirati) način (srednjeg
promjera, jedan ili unakrsno dugih sekcija i dr.) i točnost mjerenja (promjera,
dužine, zaokruživanje itd.). Dalje bi trebalo odrediti nadležnost i odgovornost
za takvo mjerenje i rokove te načine kontrole i rektifikacije mjerilnih
sprava. Mislim, da je taj problem aktualan i zreo za rješavanje naročito
zbog toga, što se već javljaju domaći proizvođači te opreme, što možemo
samo pozdraviti.


3. ZAKLJUČAK
Na osnovi izloženog možemo zaključiti:


1. U proizvodnji šumskih sortimenata, Sortimente obično mjerimo više
puta. Svako mjerenje je skupo i smeta toku radnih procesa. Rezultati mjerenja
su osnova za računanje visine osobnih dohodaka. Zato je mjerenje
organizacioni, tehnološki, ekonomski i socijalna problem.
2. Odgovorajućim organizacionim mjerama možemo postići, da određena
mjerenja nisu potrebna ili da mjerenja u jednoj fazi koristimo i u drugoj.
Razvijene i u praksi su već isprobane metode normiranja rada sječe
i izvlačenja na osnovi podataka mjerenja kod doznake.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 126     <-- 126 -->        PDF

3. Dugu neokoranu oblovinu četinjača mjerimo u praksi na tri načina:

ručno s promjerkorn

vaganjem

mehaničkim uređajima CMS.
4. Ručno mjerenje duge neokorane oblovine četinjača je u praksi zbog
dužine sortimenata, nejednake debljine kore te uvjeta rada obično dosta netočno.
Greške takvog mjerenja i neprikladnost te cijena rada čine ručno
mjerenje neprikladnim.
5. Mjerenje vaganjem je jeftino, brzo i jednostavno. Takvo mjerenje je
u određenim, uslovima dovoljno točno i prikladno za mjerenje sortimenata.
Ono je točnije i prikladnije od ručnog mjerenja u praiksi.
Mjerenje vaganjem je upotrebljivo u uvjetima ravnomjerne i stalne isporuke
te ako su sortimenti dosta homogeni.


6. Mjerenje mehanizacijskim uređajima u kombinaciji s odgovarajućom
elektronikom je potpuno točno. Njegovu primjenu u praksi ograničava činjenica,
da kod nas takvo mjerenje još nije standardizirano. Zato bi trebalo
što prije izraditi propise o mjerenju mehaničkim spravama. To je nužno i
stoga što se takva oprema već proizvodi u zemlji.
LITERATURA


1.
Kulušič , B.: Tehnologija izrade drvnih sortimenata na centralnim mehaniziranim
stovarištima. Sarajevo 1980.
2.
Rebula , E.: Ugotavljanje osnov potrebnega časa za sečnjo in izdelavo jelovine
in smrekovine v postojnskem gozdnogospodarskem območju. Ljubljana
1977.
3.
Rebula , E.: Odvisnost učinka sečenje in izdelave listavcev od prsnega premera
drevesa. Ljubljana 1977.
4.
Rebula , E.: Ugotovljanje količine sortimentov s pomočjo mase in gostote.
Gozdni gospodar, Postojna 1980.
5.
Rebula , E.: Pridobivanje sortimentov pri popolno mehaniziraneni spravilu
in dodelavi sortimentov na centralnih mehaniziranih skladiščih. Portorož 1981.
6.
— Šumarska enciklopedija II. dio, Zagreb 1963.
1981. Referat na savjetovanju.
Measuring Assortments in Conditions of Wood Conversion at
Central Mechanized Warehouses


Summary


The article deals with the mesauring of wood assortments in conditions of
wood conversion at central mechanized warehouses from an organizational (economic)
and dendrometrical standpoint. Possible ways of mesauring are given together
with their adventages and disadvantages (drawbackes). The need for standardization
of measuring by measuring instrument at central mechanized warehouses
was put forward.