DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 87 <-- 87 --> PDF |
UDC 630*:631.53.03 : 631.8.001/2 Šum. list CVII (1983): 193 ISTRAŽIVANJE UTJECAJA SJETVENIH SUPSTRATA I MINERALNIH GNOJIVA NA RAST I ISHRANU NEKIH VRSTA DRVEĆA I GRMLJA Nikola KOMLENOVIĆ,* Đuro MARKOJA,** Petar RASTOVSKI* SAŽETAK. Istraživan je utjecaj sjetvenih supstrata i NPK- gnojiva na rast i ishranu biljaka alepskog bora (Pinus halepensisMili.), bagrema (Robinia pseudoacacia L.) i brnistre (Spartium junceum L.). Kao osnovni supstrat poslužio je treset iz Bos. Grahova. Rezultati istraživanja pokazuju da se primjenom mineralnih gnojiva i drugih supstrata može značajno utjecati na kvalitet sadnica proučavanih vrsta. Plitki paperpot kontejneri (6 x 7,5 cm) pokazali su se nepodesnim za uzgoj biljaka bagrema. UVOD Uzgoj šumskih biljaka s obloženim korijenovim sistemom poprima kod nas posljednjih godina obilježja masovne proizvodnje. Razloga za to ima više, ali je društvena akcija posumljavanja svakako najvažniji razlog. Sve veće teškoće vezane za uvoz stranog treseta i kontejnera zahtijevaju hitno rješavanje niza problema vezanih za traženje vlastitih rješenja. Pronalaženje odgovarajućih sjetvenih supstrata i najpovoljnije ishrane ima pri tome posebno značenje. O važnosti ove problematike za naše šumarstvo govori sve veći broj radova koje susrećemo u našim znanstvenim i stručnim glasilima (Pintarić 1966, Komlenović 1967, 1969, Dokuš 1969, Antić i Mančić 1973, 1978 a, 1978 b, Arsovski 1977, Popovski i LeVkova 1977, Komlenović i Nedović 1979, Komlenović, Rastovski i Markoja 1980, Rastovski 1981, Komlenović i Rastovski 1982. i dr.). Rezultati ovih istraživanja osobito su zanimljivi jer se sa njima obuhvaćaju vrste drveća i grmlja koje su s toga aspekta do sada malo istraživane. MATERIJAL I METODE RADA Svi pokusi izvedeni su u rasadniku »Šumarije Buje« u Frančeskiji. Kao osnovni sjetveni supstrat za uzgoj sve tri istraživane vrste upotrebljen je treset iz Bos. Grahova. Pokus alepskog bora postavljen je sredinom mjeseca ožujka 1982. godine. On je imao ova tretiranja: O (kontrola), PK (fosfor i kalij), NPK (dušik. * Šumarski institut, Jastrebarsko * Tekts na str. 2 gore ** Šumarija Buje |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 88 <-- 88 --> PDF |
fosfor i kalij), O+četinjak, PK+četinjak i NPK+četinjak. Ovaj je pokus postavljen s četiri ponavljanja. Kod uzgoja biljaka primjenjeni su paperpot kontejneri tipa Fh 608 (6x7,5 cm). Četinjak je sakupljen u kulturi alepskog bora u Kanegri, a njegovo učešće u sjetvenom supstratu iznosilo je 10%. Utvrđivanje rasta i uzimanje uzoraka za laboratorijsku obradu vršeno je početkom mjeseca prosinca 1982. godine. Sjeme bagrema zasijano je istovremeno sa sjetvom alepskog bora. Pokus je imao ova tretiranja O, PK, NPK, NPK + les, NPK + CaCOs, NPK + CaC03 + + četinjak, a izveden je samo s dva ponavljanja. Za uzgoj bagrema uzeti su paperpot kontejneri, tip Fh 815 (8 x 15 cm), ali su sa kontejnerima tipa Fh 608 postavljena još dva dodatna tretiranja (kontrola i NPK-tretiranje). Završna obrada pokusa provedena je u mjesecu kolovozu 1982. godine. Sjeme brnistre zasijano je u drugoj polovini mjeseca rujna 1981. godine. Kao sjetveni supstrat upotrebljen je i u ovom slučaju treset iz Bosanskog Grahova s kojim su punjeni paperpotkontejneri tipa Ph 608 (6x7,5 cm). Pored kontrole pokus je imao PK-tretiranje (fosfor i kalij) i postavljen je s šest ponavljanja. Registracija rasta i uzimanje uzoraka supstrata i biljnog materijala za laboratorijska istraživanja provedena je sredinom mjeseca ožujka 1982. godine. Kod svih su pokusa primjenjivana ista gnojiva. Fosforno gnojivo (superfosfat) aplicirano je kod pripreme supstrata (1 kg/m3). Dušik je primjemjen kroz tri prihranjivanja u obliku amonijeva nitrata (40 g/m2 ukupno). Polovina kalija (0,25 kg kalijeva sulfata /m3 treseta unesena je kod pripreme supstrata, a preostali dio kroz dva do tri prihranjivanja. Cjelokupna količina kalcijskog karbonata ( 4 g/litra supstrata) aplicirana je prije sjetve. Lesom iz Savudrije unesena je ista količina CaCC>3. Laboratorijske analize provedene su prema postupcima opisanim u našim ranijim radovima (KOMLENOVIĆ i sur. 1980. i dr.). REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA Alepski bor (PINUS halepensis Mili.) Osnovni elementi rasta alepskog bora izneseni su u tabeli 1. i prikazani na slikama 1 i 2. Tab. 1. Prosječne visine i promjeri alepskog bora Tretiranje Visine Promjeri cm mm 0 11,53 1,22 PK 20,44 1,87 NPK 20,47 1,98 0 + četnjak PK + četinjak NPK + četinjak 18,73 19,91 20.14 1,66 1,88 1,81 LSD 5 °/o LSD IV* 1,099 1,522 0,096 0,133 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 89 <-- 89 --> PDF |
RELATIVNI ODNOSI VISINA I PROMJERA ALEPSKOG BORA |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Za ove se podatke ukratko može reći da je kako gnojidbom tako i primjenom cetinjka polučen značajan učinak s obzirom na rast biljaka ove vrste. Pozitivno djelovanje mora se međutim, prvenstveno pripisati gnojidbi fosforom i kalijem, a u znatno manjoj mjeri gnojidbi dušikom. Rezultati 1 Korijen [JI Nadumni dio TEŽINA H Čilava biljki 9/10 biljaka BEZ CETINJKA SA ČETINJKOM NPK 8 PK NPK Gnojidba SI 2 SADRŽAJ SUHE TVARI ALtPSKCG BORA naših ranijih istraživanja (KOMLENOVIĆ i NEDOVIĆ 1979, KOMLENOVIĆ i sur. 1980.) su pokazali da je utjecaj fosfora posebno značajan. Nakon primjene četimjaka djelovanje dušika praktički izostaje. Unošenje četinjaka u sjetveni supstrat može se u velikoj mjeri nadomjestiti vršenu mineralnu gnojidbu. Rezultati naših najnovijih istraživanja pokazuju da korisni efekt četinjaka rezultira prvenstveno iz njegovog povoljnog utjecaja na biološka svojstva supstrata (zbog mikrobiološke aktivnosti i iniciranja mikorize), a u manjoj mjeri zbog njegovih kemijskih svojstava kao izvora deficitarnih hraniva U prilog tome govore i podaci o relativno malim promjenama kemijskih svojstava supstrata nakon unošenja četinjaka (Tab. 2). Gnojidba fosforom i kalijem, međutim, snažno je utjecala na porast sadržaja odgovarajućih hraniva u sjetvenom supstratu. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 91 <-- 91 --> PDF |
Tab. 2. Kemijska svojstva supstrata u pokusu s alepskim borom pH AL-Ukupni Tretiranje K20 N P2O5 H2 0 n-KCl o/o mj g/100 g O 5,9 5,6 19.0 19,5 2.29 PK 6,1 5,7 59.0 137,0 2.48 NPK 5,6 5,4 69.0 146.0 2.34 0 + četinjak 6,0 5,7 26,0 22,2 2,30 PK + četinjai 5,9 5,7 75,0 130.0 2,28 NPK + četinjak 5,4 5,2 75.0 146,0 2,24 Tab.: !. Koncentracije hraniva u igli čama alepskog bora Sadržaj Tretiranje N P K Ca Mg Fe Mn Zn fh suhe tvari pprn 0 2,23 0,164 1.19 0,90 0.130 140 46 100 PK 2,22 0.187 1.66 0.89 0.140 160 26 70 NPK 2.22 0.193 1.56 0.89 1.110 120 54 50 0 + četinjak 2.39 0.270 1.17 0.96 0.130 150 26 180 PK + 2.28 0.251 1.46 0.96 0.110 220 36 190 NPK + „ 2.74 0.289 1.76 0.92 0.120 120 36 160 To je imalo za posljedicu i njihove više koncentracije u iglicama (Tab. 3). Gnojidba dušikom, što je i razumljivo, nije značajnije utjecala na sadržaj ukupnog dušika u supstratu, već se je ona rezultirala u njegovoj nižoj reakciji. Unošenje četinjaka u osnovni sjetveni supstrat povoljno je utjecalo na ishranu dušikom, fosforom i cinkom. Bagrem (Robinia pseudoacacia L.) U tabeli 4 i na slikama 3 i 4 prikazan je utjecaj provedenih tretmana na rast bagrema. Tab. 4. Prosječne visine i promjeri bagrema Tretiranje Broj uzgojenih biljaka (relat.) Visina cm Promjer mm Fh 815 — 0 100 38.8 2.5 PK 104 66.9 4.4 NPK 72 77.0 5.4 NPK + les 72 51.7 4.1 NPK + Ca C03 82 57.0 3.7 NPK + CaC03 + četinjak Fh 608 — 0 70 100 78.2 37.6 5,4 2.6 NPK 86 50.1 3.9 197 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Predočeni podaci jasno pokazuju da između pojedinih tretiranja postoje velike razlike. Gnojidba fosforom i kalijem snažno je utjecala na rast bagrema. Dodatna primjena dušika imala je za posljedicu daljnji porast biljaka. Međutim, ovdje moramo imati u vidu činjenicu da je prihranjivanje dušičnim gnojivom osjetno utjecalo na smanjenje broja uzgojenih biljaka. Preostale biljke zbog manje konkurencije imale su povoljnije uvjete za svoj rast, pa je to i osnovni razlog što su na NPK-tretiranju proizvedene veće biljke nego na PK-tretiranju. Ove su biljke, međutim, imale relativno slabije Relativni Visi» odnos D NPK + NPK + NPK + NPK Les CaCO, CaCOa + Četinjak Fh—815 Fh - 60B St, 3 RELATIVNI ODNOSI VISINA I PROMJERA BAGREMA razvijen korijenov sistem, bile su manje odrvenjene i općenito su ukazivale na simptome prekomjerne ishrane dušikom. Za razliku od kontrole i PK- tretiranja na korijenu biljaka s N-tretiranjima nisu se razvile kvržice Rhizobium sp., koje u simbiozi s bagremom vrše fiksaciju atmosferskog N. Ova pojava općenito je poznata a utvrdili smo je i u našim ranijim istraživanjima (RASTOVSKI 1981). Na osnovu svega iznesenog proizlazi da se kod uzgoja biljaka bagrema na tresetu iz Bos. Grahova preporuča izostavljanje gnojidbe dušikom. Primjena fosfora i kalija ne utječe na smanjenje broja biljaka, a njihov kvalitet je dobar. Unošenje kalcijevog karbonata i lesa u sjetveni supstrat |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 93 <-- 93 --> PDF |
imalo je za posljedicu osjetnu redukciju rasta bagrema i pojavu lagane kloroze lišća. Reakcija supstrata je praktički neutralizirana (Tab. 5), a sadržaj svih analiziranih hraniva u lišću izuzev kalcija smanjen. Unošenjem četinjka stanje ishrane biljaka sa gotovo svim analiziranim hranivima se poboljšava Tab. 6—8). To je imalo za posljedicu i brži rast biljaka pa je na taj način nepovoljno djelovanje CaC03 praktički otklonjeno. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Kako smo već napomenuli kod alepskog bora razloženi četinjaik ima prvenstveno povoljan učinak na biološka svojstva supstrata, a što je od velikog značaja za pristupačnost hraniva. Pored toga CHEVALIER i sur. (1976) navode da je tolerantnost pojedinih šumskih vrsta prema CaC03 relativna, jer je ona u velikoj mjeri uvjetovana prisutnošću mikorize. Primjena mineralnih gnojiva nije utjecaja samo na povećanje fiziološki aktivnog fosfora i kalija u supstratu već i na porast odgovorajućih hraniva u svim analiziranim organima. Tebf. 5. Kemijska svojstva supstrata u pokusu s bagremom pH AL-Ukupni Tretiranje H2 0 n-KCl P2 05 mg/100 K2 0 g N Fh — 815 0 6,2 5,8 8,6 9,0 2.02 PK 5,9 5,7 47.0 128.0 2.00 NPK 5,8 5,7 46.0 127.0 1.83 NPK+Les 6.6 6.4 68.0 138.0 1.98 NPK+CaC03 6.8 6.7 70.0 156.0 1.89 NPK+CaC03+čet. 6.8 6.7 76.0 152.0 2.08 Fh — 608 0 6.5 6.1 13.0 14.0 1.89 NPK 5.8 5.6 52.0 93.0 2.14 Iz podataka o visinskom i debljinskom rastu a posebno podataka o proizvedenoj biomasi, proizlazi da su sadnice bagrema uzgojene u plićim kontejnerima zaostajale s obzirom na rast iza sadnica uzgojenih u dubljim kontejnerima. Ta je razlika došla do jačeg izražaja kod NPK-tretiranja. Kod sadnica u plićim kontejnerima, osobito na tretiranju s mineralnim gnojivima, korijenov sistem bio je relativno slabije nenormalno razvijen. Tab. 6. Koncentracija hraniva u lišću bagrema Sadržaj Tretiranje N P K Ca Mg Fe Mn Zn "U suhe tvari ppm Fh-8150 2.62 0.146 0,83 3,08 0.404 160 16 180 PK 2.34 0.209 2,09 3,52 0,210 210 52 150 NPK 2.86 0,192 1,92 3,60 0.270 190 52 150 NPK+Les 2.77 0.174 1.89 4.08 0.254 160 35 110 NPK+CaC03 2.49 0.181 1,84 4,16 0.190 180 50 0 NPK+CaC03+čet. 3.02 0.209 2.19 4,18 0.290 160 52 150 Eh-6080 2.27 0.167 1.12 3.43 0.404 180 26 160 NPK 2.73 0.157 2.14 4.03 0.276 460 52 180 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 95 <-- 95 --> PDF |
Tab. 7. Koncentracija hraniva u stablu bagrema Sadržaj Tretiranja N P K Ca Mg Fe Mn Zn /« suhe tvari ppm Fh — 815 0 1.73 0.157 0.73 1.53 0.090 50 2 50 PK 0.92 0.220 1.13 1.22 0.060 70 2 50 NPK 1.89 0.209 1.21 1.42 0.082 70 3 40 NPK+Les 1.90 0.174 1.33 1.50 0.087 60 2 40 NPK+CaC03 1.80 0.081 1.61 1.53 0.090 60 4 60 NPK+CaC03+čet. 1.92 0.227 1.59 1.40 0.090 70 4 60 Fh — 608 0 1.37 0.157 0.80 1.72 0.150 60 2 80 NPK 1.90 0.209 1.39 1.60 0.097 60 4 80 Relat ivm os a Visine 150 Promjeri 100 51 0 * PK Tie ti raoje SL.5 RELATIVNI ODNOSI VISINA I PROMJERA BRNISTRE |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 96 <-- 96 --> PDF |
Tab. 8. Koncentracija hraniva u korijenu bagrema Sadržaj Tretiranje N P K Ca Mg Fe Mn Zn Va suhe tvari ppm Fh-815 0 1.98 0.216 0.78 1.36 0.150 470 16 70 PK 1.86 0.279 1.59 1.33 0.120 600 12 40 NPK 2.55 0.244 0.90 1.33 0.126 560 12 40 NPK+Les 2.56 0.202 1.36 1.29 0.142 620 12 40 NPK+CaC03 2.57 0.209 1.99 1.43 0.120 370 12 40 NPK+CaCOg+čet. 3.25 0.460 2.88 1.63 0.240 340 16 60 Fh — 608 0 2.52 0.192 0.76 1.36 0.142 400 16 80 NPK 3.02 0.349 1.89 1.63 0.200 420 12 50 Brnistra (Spartium junceum L.) U tabeli 9 i slici 5 prikazani su podaci o visinama i promjerima brnistre. Tab. 9. Prosječne visine i promjeri brnistre Tretiranje Visina Promjer cm mm O 13,80 1.47 PK 21,12 2,15 LSD 5 »/a 1.284 0.187 LSD l»/o 1.802 0.263 Odavde proizlazi da je gnojidba fosforom i kalijem snažno pozitivno utjecala na rast uzgajanih biljaka. Visine i promjeri, međutim, ne daju pravu sliku o postignutom efektu. Biljke tretirane mineralnim gnojivima nisu bile samo više i deblje već su one imale i značajno veći broj postranih izbojaka i pokazivale intenzivnije zelenu boju u odnosu na kontrolne biljke. Primijenjena gnojidba pozitivno je utjecala na promjene kemijskog sastava supstrata u prvom redu u obliku povećanja sadržaja deficitarnih hraniva (Tab. 10). Tab. 10. Kemijska svojstva supstrata u pokusu brnistre pH ALN Org. tvar Tretiranje H2 0 n-KCl P2 05 K2 0 mg/100 g / O 6,5 6,3 29 17 2,2 69 PK 6.9 6,6 97 170 2,1 67 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 97 <-- 97 --> PDF |
Jako je povećan i sadržaj fosfora i kalija u biljnoj tvari (Tab. 11). Kod biljaka tretiranih mineralnim gnojivima utvrđene su i više koncentracije dušika, iako on nije unašan gnojidbom. Primjenjeno fosforno i kalijevo gnojivo moglo je pozitivno utjecati na mineral izaći ju treseta i time bolju opskrbljenost supstrata pristupačnim oblicima dušika. Snažnije biljke na PK-tretiranju, međutim, u stanju su bolje koristiti raspoloživ dušik u supstratu i iintezivnije fiksirati atmosferski N. na simbiotski način s Rhziobium sp. Tab. 11. Koncentracija hraniva u Ušću brnlstre S adržaj Tretiranje N P K Ca Mg Fe Zn Mn °/o suhe tvari ppm 0 2.90 0.171 1.96 1.52 0.255 140 140 68 PK 3.03 0.994 3.82 1.94 0.235 140 199 68 ZAKLJUČCI Na osnovu rezultata postignutih u ovim istraživanjima kao i diskusije mogu se donijeti ovi zaključci: 1. Sadnice istraživanih vrsta mogu se uz odgovarajuću ishranu uspješno proizvoditi na tresetu iz Bos. Grahova. 2. Kod uzgoja biljaka alepskog bora na ovome tresetu veće djelovanje pokazala je gnojidba fosforom i kalijem od gnojidbe dušikom. Nakon davanja cetinjka djelovanje dušika praktički je izostalo. 3. Kod uzgoja biljaka bagrema i brnistre na tresetu iz Bos. Grahova ne preporuča se primjena dušičnih gnojiva. 4. Primjena cetinjka pozitivno je utjecala na rast i ishranu alepskog bora i bagrema. 5. Neutralizacija supstrata kalcijskim karbonatom imala je za posljedicu stagnaciju u rastu i laganu klorozu bagrema. Dodavanjem cetinjka nepovoljno djelovanje CaC03 praktički je otklonjeno. 6. Paperpot kontejneri Fh (6 x 7,5 cm) pokazali su se nepodesnim za proizvodnju sadnica bagrema.* LITERATURA Antić, M., Mančić, A. (1973): Savremene metode proizvodnje i školovanja šumskih sadnica na bazi treseta, Beograd. Antić, M., Mančić, A. (1978a): Uporedne karakteristike treseta i drugih supstrata značajnih za kontejnersku proizvodnju šumskih sadnica. Jugoslavenski poljoprivredno šumarski centar, Beograd. * Ova istraživanja financirao je SIZ—IV za znanost, Opće udruženje šumarstva, industrije drva i prometa SR Hrvatske, OPV — Rijeka i Šumsko gospodarstvo Buzet. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 99 <-- 99 --> PDF |
Our investigations show that the peat from Bosansko Grahovo (Bosnia and Herzegovina) is a convenient substratum for the cultivation of the above mentioned species provided adequate nutrition is given. PK-fertilization of Finus halepensis Mill, has shown a significantly higher effect than N-fertilization. After the aplication of dead coniferous needles to the substratum the influence of nitrogen on the growth was not significant. It was found out that N-fertilization for the cultivation of Robinia pseudoacacia L. and Spartium juncem L. on the peat from Bosansko Grahovo should be avoided. N-fertilizer reduced the number and quality of sedlings. Root nodules of Rhizoblum sp. were poorly developed by N-treatment. Simbiotic nitrogen fixation must have been reduced. This is a well-known effect of N-fertilization The application of CaC03 resulted in the growth reduction and a slight cholorosis of Robinia pseudoacacia L. Adding confierous needles considerably reduced the negative effect of CaCOj Fh — 608 (6x7,5 cm) papertpot containers are not convenient for the production of Robinia pseudoacacia L. seedlings. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 98 <-- 98 --> PDF |
Antić , M., Manči ć A. (1987b): Savremeni sistemi ishrane i prihranjivanje šumskih sadnica pri kontejnerskom načinu proizvodnje. Jugoslavenski poljoprivredno šumarski centar, Beograd. Arsovsk i (1977): Proizvodnja šumskih sadnica u novom tipu kasete »Jukosad« Kumanovo. Jugoslavenski poljoprivredno šumski centar, Beograd. Chevalier, G., Clement, A., Garb aye, J., Let aeon, P., Mousian D.. (1967): Calcium carbonate tolerance in coniferous trees: Influence of ectomycorhizae on nitrogen metabolism and cationic nutrition. XVI IUFRO World Congres. Division II Norway. Dokus. A. (1969): Uzgoj biljaka četinjača na iglicama obične smreke. Radovi br. 2. Jugoslavenskog instituta za četinjače. Jastrebarsko. Hoffmann , G. (1961): Die Stickstoffbindung der Robinie (Robinia pseudoacacia L.). Allgem. Forstzeitschrift, 10, 4—6. Komlenović , M. (1967): Istraživanje utjecaja mineralnih gnojiva na rast biljaka običnog bora (Pinus silvestris). Treći kongres JDPZ, Zadar. Komlenović, N., Nedović, V. (1979): Uspijevanje biljaka običnog bora (Pinus silvestris L.) i obične smreke (Picea abies Karst.) s obzirom na neka svojstva supstrata. Drugi kongres ekologa Jugoslavije, Zagreb. Komlenović, N., Rastovski, P. (1982): Mogućnost unapređenja proizvodnje sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), kitnjaka (Quercus petraea Matt./ Liebl.) i crnike (Quercus ilex L.) primjenom mineralnog gnojiva, Agrohemija, 5—6. Pmtarić , K. (1966): Uzgoj šumskih sadnica na gredicama četina. Narodni šumar XX, No 1—2. Popovski , P., Levkova , P. (1977): Rezultati četverogodišnje proizvodnje i pošumljenja paperpot sadnica u SR Makedoniji 1974—77. Jugoslavenski poljoprivredno šumarski centar, Beograd. Rastovski , P. (1981): Rast sadnica bagrema (Robinia pseudoacacia L.) na antropogenom tlu i posebnom supstratu. Pčela 4, Zagreb. Vrd oljak, Ž, (1963): Žuka (brnistra, Spartium Junceum L.) Šumarska enciklopedija, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb. Investigation of the Influence of Sowing Substrata and Mineral Fertilizers on the Growth of Some Forest Trees and Shrubs Summary In the past few years production of forest containerized seedlings in our country has been in cosiderable progress. The most important reason for this are the great plans for afforestation which are now being carried out. Difficulties with the import of foreign peat and containers ask for our own solutions. Adequate sowing substrata and optimal nutrition are of special interest. Our investigations include the following species: Pinus halepensis Mill, Robinia pseudoacacia L., and Spartium juncem L. The data about these species and in connection with substrata and nutrition are few in literature. |