DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Predočeni podaci jasno pokazuju da između pojedinih tretiranja postoje velike razlike. Gnojidba fosforom i kalijem snažno je utjecala na rast bagrema. Dodatna primjena dušika imala je za posljedicu daljnji porast biljaka. Međutim, ovdje moramo imati u vidu činjenicu da je prihranjivanje dušičnim gnojivom osjetno utjecalo na smanjenje broja uzgojenih biljaka. Preostale biljke zbog manje konkurencije imale su povoljnije uvjete za svoj rast, pa je to i osnovni razlog što su na NPK-tretiranju proizvedene veće biljke nego na PK-tretiranju. Ove su biljke, međutim, imale relativno slabije Relativni Visi» odnos D NPK + NPK + NPK + NPK Les CaCO, CaCOa + Četinjak Fh—815 Fh - 60B St, 3 RELATIVNI ODNOSI VISINA I PROMJERA BAGREMA razvijen korijenov sistem, bile su manje odrvenjene i općenito su ukazivale na simptome prekomjerne ishrane dušikom. Za razliku od kontrole i PK- tretiranja na korijenu biljaka s N-tretiranjima nisu se razvile kvržice Rhizobium sp., koje u simbiozi s bagremom vrše fiksaciju atmosferskog N. Ova pojava općenito je poznata a utvrdili smo je i u našim ranijim istraživanjima (RASTOVSKI 1981). Na osnovu svega iznesenog proizlazi da se kod uzgoja biljaka bagrema na tresetu iz Bos. Grahova preporuča izostavljanje gnojidbe dušikom. Primjena fosfora i kalija ne utječe na smanjenje broja biljaka, a njihov kvalitet je dobar. Unošenje kalcijevog karbonata i lesa u sjetveni supstrat |