DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 97     <-- 97 -->        PDF

Jako je povećan i sadržaj fosfora i kalija u biljnoj tvari (Tab. 11). Kod
biljaka tretiranih mineralnim gnojivima utvrđene su i više koncentracije dušika,
iako on nije unašan gnojidbom. Primjenjeno fosforno i kalijevo gnojivo
moglo je pozitivno utjecati na mineral izaći ju treseta i time bolju opskrbljenost
supstrata pristupačnim oblicima dušika. Snažnije biljke na PK-tretiranju,
međutim, u stanju su bolje koristiti raspoloživ dušik u supstratu i iintezivnije
fiksirati atmosferski N. na simbiotski način s Rhziobium sp.


Tab. 11. Koncentracija hraniva u Ušću brnlstre


S adržaj


Tretiranje N P K Ca Mg Fe Zn Mn
°/o suhe tvari ppm
0 2.90 0.171 1.96 1.52 0.255 140 140 68
PK 3.03 0.994 3.82 1.94 0.235 140 199 68


ZAKLJUČCI


Na osnovu rezultata postignutih u ovim istraživanjima kao i diskusije
mogu se donijeti ovi zaključci:


1.
Sadnice istraživanih vrsta mogu se uz odgovarajuću ishranu uspješno proizvoditi
na tresetu iz Bos. Grahova.
2.
Kod uzgoja biljaka alepskog bora na ovome tresetu veće djelovanje pokazala
je gnojidba fosforom i kalijem od gnojidbe dušikom. Nakon davanja
cetinjka djelovanje dušika praktički je izostalo.
3.
Kod uzgoja biljaka bagrema i brnistre na tresetu iz Bos. Grahova ne preporuča
se primjena dušičnih gnojiva.
4.
Primjena cetinjka pozitivno je utjecala na rast i ishranu alepskog bora i
bagrema.
5.
Neutralizacija supstrata kalcijskim karbonatom imala je za posljedicu
stagnaciju u rastu i laganu klorozu bagrema. Dodavanjem cetinjka nepovoljno
djelovanje CaC03 praktički je otklonjeno.
6.
Paperpot kontejneri Fh (6 x 7,5 cm) pokazali su se nepodesnim za proizvodnju
sadnica bagrema.*
LITERATURA


Antić, M., Mančić, A. (1973): Savremene metode proizvodnje i školovanja šumskih
sadnica na bazi treseta, Beograd.


Antić, M., Mančić, A. (1978a): Uporedne karakteristike treseta i drugih supstrata
značajnih za kontejnersku proizvodnju šumskih sadnica. Jugoslavenski
poljoprivredno šumarski centar, Beograd.


* Ova istraživanja financirao je SIZ—IV za znanost, Opće udruženje šumarstva,
industrije drva i prometa SR Hrvatske, OPV — Rijeka i Šumsko gospodarstvo
Buzet.