DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 50 <-- 50 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI UNASYLVA Internacionalni časopis za šumarstvo i šumsku industriju; FAO (Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda), Vol 34 (1982. g.). Unasylva izlazi tromjesečno i u 1982. godini su izašla 4 broja (135, 136, 137 i 138). Donosimo prikaz dotičnih brojeva. Broj 135 posvećen je šumarstvu u aridnim zonama. M. M. Mohamed: Portret jedne suhe regije. Konzervacija, uređenje i razvoj prirodnih resursa u zemlja Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za zapadnu Aziju; U članku je dan prikaz problema te regije, koja obuhvaća slijedeće zemlje: Bahrein, Egipat, Irak, Jordan, Kuvajt, Libanon, Oman, Katar, Saudijsku Arabiju, Ujedinjene arapske emirate i oba Jemena. Cijelo to područje zaprema površinu od cea 4,557.350 km2 od koje površine na šume i šumska zemljišta otpada samo 78.390 km2, poljoprivredna zemljišta i oskudne pašnjake 1,505.580 ikm2 a na ostalo 3,331.370 km2 (pustinje). Od cjelokupne te površine navodnjava se samo 538.800 km2. B. B. S a 1 e m — T. M. E r e n: Šumarstvo u svijetu pijeska. Na području gore navedenih zemalja živi 90,775.000 stanovnika. Unatoč tome što šumarstvo u navedenim zemljama, zaprema samo l,70/o površine, njegova uloga je znatna za regulaciju vode, poboljšanje klime i stabilizaciju tla. U tim aridnim regijama umjesto da se obavlja pošumljavanje sa vrstama visokog drveća, bo lje je podizati niskorastuće grmlje, koje stabilizira pijesak i stvara prirodnu zaštitu tla te sprečava eroziju vjetra i pješčane dine, a može poslužiti za dobivanje tzv. sporednih produkata kao što su med, farmaceutski ekstrakti i stočna hrana. K. Imamura: Ljudski resursi u japanskom šumarstvu. Svatko tko je vezan uz šumarstvo svjestan je značenja što ga imaju prikladan odgoj i trening zaposlenih. U članku je prikazano japansko šumarstvo i drvna industrija, kao i šumarska izobrazba. (Radi zanimljivosti u jednom od brojeva Š. L. ćemo donijeti opširniji izvod iz toga članka). B. Kyrklund: Novinski papir za zemlje u razvoju. U članku je obrađena mogućnost investiranja u podizanje tvornica papira. * * * : Budžet i program rada Odjela za šumarstvo FAO za 1982/83. Planovi akcija su: razvoj i uređivanje šuma u 76 tropskih zemalja, poboljšanje drveća i plantaža, konzervacija i divljač, a iz programa drvne industrije i trgovine: razvoj industrije, trgovina i marketing, iskorišćivanje šuma i transport. Program šumske investicije i institucije obuhvaća ove akcije: izobrazbu i institucije, planiranje investicija i statistiku, šumarsku politiku i informacije; Program Šumarstvo za razvoj sela dbuhvaće akcije: komunalno šumarstvo, poljoprivredno- šumarsko-pašnjački razvoj, ogrijevno drvo. Za sve ove programe i upravu programa predviđeno je za 1982/83. 14,701.000 US $. Da kraju broja donose se kratke vijesti iz svjetskog šumarstva. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Broj 136. D. U. Okal i (Afrika): Istraživanja za očuvanje okoline. Obrađuje se problematika očuvanja i značenje upravljanja ekosistemima, da se spriječi degradacija. L. Worou — Tran Van Nao: Orijentacija šumarstva prema potrebama pučanstva. Kako se to provodi po projektu UNDP/FAO u Beninu; Glavni problem u Beninu je osigurati ogrijevno drvo. B. Fry km an: Individualni radnik u šumarstvu. U članku je obrađen problem radnika invalida u šumarstvu te način toga rješavanja u Švedskoj. H. M. Heybroek: Pravo drvo na pravom mjestu. U članku se govori o internacionalnoj kooperaciji u rješavanju tih problema i značenju organizacije IUFRO kod toga. J. Laamanen: Upotreba »Scanin^« elektronskog mikroskopa. Obrađeno je značenje toga mikroskopa u manjim organizacijama i laboratorijima, koji se bave proizvodnjom celuloze i papira. Svijet šumarstva: PASOH, istraživački centar Malezije, dobio internacionalno priznanje za proučavanje tropskih kišnih šuma; Sri Lanka zaštićuje domaće bilje i drveće prije nego nestanu; Ivory Coast (Obala slonovače) izgubila u 20 godina 70°/o svojih šuma itd. Broj 137. H. J. S t e i n 1 i n : Pregled svjetskih tropskih šuma. Godišnje nestaje oko 4 miliona ha otvorenih tropskih šuma kao i neprimjet na degradacija ostalih otvorenih šuma što je rezultat ekstenzivne sječe drva za ogrjev i prekomjernog pašarenja. Destrukcija tropskih šuma prouzrokuje nestanak šuma, poplave, eroziju i propadanje biljaka i životinja. Samo mali dio godišnjeg nestanka tropskih šuma nadomješta se novim plantažama. Godišnje se predviđa za period od 1981. do 1985. 1,1 milijun ha i to 55 J. Spears: Sačuvati vodozaštitni okoliš. U članku se govori o ovome problemu u Indoneziji, Filipin´ma, Indija, Nepalu i Sjevernom Tajlandu. Ukupni troškovi izrade projekata za vodozaštitu u ovim zemljama iznose 154 mil. US $; G. P o u 1 s e n : Nedrvni produkti afričkih šuma. Krmivo od šumske vegetacije služi za ishranu divljači i domaće stoke, koja podmiruje ljudske potrebe na mesu, mlijeku, koži, jajima i si. Šumsko krmivo predstavlja prizemno rašće i drveće. U sušnim predjelima važnost ima krma kao produkt drveća, te je zadatak šumara do o tome vode računa. Jedno od takvih drveća je sadnja vrste Desmodium. Šumska vlakna daju palme i vrste Calamus. Naročitu važnost tu ima lišće Raphia palmi. Izvor kvalitetnih vlakana daje kora baobaba, čije Skidanje ne utiče na život drveta. Šuma u tropima je i izvor ljudske hrane. Zbog toga treba proučavati potencijal produkcije tih proizvoda i njihovu uporabnu vrijednost. U Kongu se provodi selekcija šumske puzavice Gneum africanum, čije lišće se naširoko koristi kao varivo. Postoji još čitav niz šumskih proizvoda podesnih za ljudsku ishranu (gljive i drugo). Ljekovito bilje i biljni ekstrakti su nadaleko poznati (Rauwolfia sp., Maytenus sp., Solanum marginatum, Dioscoria bulbibera, Acacia nilotica i dr.). |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 52 <-- 52 --> PDF |
A. J .Leslie: Prije svega industrija treba managere. Rasprave o značenju menedžera u drvnoj industri. Iz svjetskog šumarstva. Broj 138. F. C. H u m m e 1: U šumama EEZ (Evropske ekonomske zajednice). Evropsku ekonomsku zajednicu sačinjavaju Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luxemburg, Nizozemska, SR Njemačka i Vel. Britanija. Po procentu šumovitosti vodi Luxemburg sa 32°/o, a na začelju je Irska sa 4%. Po površini šuma po glavi stanovnika vodi Francuska sa 0,28 ha, a na začelju je Nizozemska sa 0,02 ha. Godišnje se siječe u zemljama zajednice 84,8 miliona m3 ili 2,5 m3 drvne mase po ha. Na četinjače otpada 45,6 a na listače 39,2 mil. m3 drveta. Na proizvodnju pilana i tvornica šper-i panelploča otpalo je 1980. g. 45 mil. m3, na celulozu 14, na ploče vlaknatice 8, stupove 3, rud. drvo 1, ost. ind. drvo 2 i na ogr. drvo i drv. ugalj 12 mil. m3; J. P. Bruce: Etika i zaštita okoliša. U članku se govori o opasnostima što ih u šumama čine tzv. kisela kiša kao posljedica sumpornog dioksida iz dimnih plinova, te duš. oksida iz automobila i kamiona. G. Siren: Šumarstvo za energiju. U članku se govori o intenzivnoj proizvodnji drveta za energetske potrebe, što je naročito važno u afričkim zemljama. D. M. Griffin: Značenje visokoškolskih studija za šumarstvo. Autor razmatra značenje studija za zemlje u razvoju. D. M. L a n t i c a n i R. A. d e 1 C a s t i11 o : Šumarska nastava u Jugoistočnoj Aziji. Vodeće šumarske škole na području su: Šumarski fakultet filipinskog sveučilišta u Los Banos-u, Šumarski fakultet sveučilišta Kasetsart u Thailandu; Šumarski fakultet Instituta Pertanian Bogor u Indoneziji, Šumarski fakultet Gađa Mada sveučilišta u Yogyakarta (Indonezija) Šumarski fakultet sveučilišta Pertanian Malezija. R. Benić LESNICKE PRACE, LI (1982), br. 1—6. U br. 1. nalaze se članci: B a 1 c a r, V.: Značenje uzgoja smrekovih sastojina u imisiranim područjima. (str. 11—14) U jednoj smrekovoj sastojini na području s osrednjim imisionim opterećenjem, u kojem je inače uzgoj smreke rentabilan, tijekom 11 godina izvršene su po tri prorede slabog, srednjeg i jakog intenziteta. Uz dobro zdravstveno stanje sastojina u sastojini sa najjačim intenzitetom proređivanja proizvodnja i vrijednost drvne mase bila je najveća. Skoupy, J.: Utjecaj veličine sjetvenih tuba na rast kultura podignutih iz tih sadnica (str. 15—19) S biološkog i ekonomskog stanovišta za sadnju kultura obične smreke (Picea abies Kasrt.) najbolje se pokazale tube za uzgoj sadnica dimenzija 4,5 X 7,5 cm i paperpot FH 408 do 508. Šatora, M.: Genofond Beskida (str. 19—26) U području Moravsko-šleskih Beskida bilo je izdvojeno 12 480 ha šuma kao priznatih sjemenskih sastojina. No to je područje znatno izvrgnuto imisiji te se godišnje smanjuje sjemenska sastojina za cea 2,2%>, a osobito brzo nestaje jela. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Stoga se brižno prati stanje tih sastojina nastojeći da se jelove sjemenske sastojine koncentriraju na odgovarajuća staništa a smrekove sjemenske plantaže os.avljenim cjepljenjem i ekotipova smreke otporne na imisije. U br. 2. nalaze se članci: Dušek , V.: Proizvodnja sadnica u omotima i njezini problemi (str. 66—73) Ekonomska vrijednost sjetve u omote ne ovisi samo o svladavanju tehničkih, radnoorganizatorskih i ekonomskih problema u cijelom procesu po cijeni pristupačnih sadnica u omotima, nego i o transportu i sadnji. Ukazano je na potrebu radnog stroja, koji je namijenjen i za punjenje omota s biljkama većih dimenzija i na potrebu proizvodnje namjenskih pakovanja i efektivndjeg transporta. Navedeni su osnovni zahtjevi za opremanje šumskih rasadnika pogonskim uređajima kao proizvodne hale, pripremanje substrata, površine donjegovanja sadnica. Opisane su mjere, koje vode ograničenju stvaranja deformiranog korijenja i rezultati sa sadnjom sadnica u omotima većih dimenzija sa strojevima za pošumljavanje RZS-1 tuzemne proizvodnje. Adamek, I.: Dugoročna priprema proizvodnje za perspektivne sječno transportne i građevne tehnologije (str. 74—82) Priprema proizvodnje drva za perspektivne tehnologije privlačenja i transporta i netradicionalne tehnologije izgradnje šumske transportne mreže oslanja se na optimalizaciju prostorno i vremenski centraliziranih unapređivanja u proizvodnim blokovima s poznatim redoslijedom sječe drva i predsječne produkcije. Okvir centralizacije, koja se provodi u optimalnim uslovima, predstavlja šumsko okružje (odjel). Iskustvo respektira prosječni procenat slučajne proizvodnje. Kategorizacija proizvodnih blokova respektira pre težne nagibe terena, iskonski tip, klimatsku zonu i strukturu vrsta drva sastojina. Trasirane zone gradnje i asanacije čine optimalne uslove za građevnu djelatnost i uređenje mjesta rada poslije proizvodnje. Iskustvo se nadovezuje na obnovu gospodarskih planova. U r o š e v i ć, B.: Nekroze raka šumskog drveća (str. 83—94) U posljednjim godinama raste značenje nekroza raka lisnatog drveća, prije svega hrasta, bukve, topole i breze. Radi se općenito o dosada novim i u svjetskom mjerilu malo istraženim bolestima. Prema provedenim istraživanjima na brezi, bukvi, topoli i drugom drveću nastaju principu do analogne patogene promjene i masovno propadanje staničja određenog tkiva biljke (najviše kore, lika i kambija) još za života biljke. Odumrli dijelovi biljaka su zapravo nekroze koje mogu bujati i stapati se s konačnom posljedicom sušenja grana pa i pojedinih stabala. Karakterističan znak nekroze je vlaženje, koje je često praćeno i isticanjem sluzi. U suzbijanju širenja nekroza obavljaju se pokusi i unakrsnim infekcijama izolata s jedne strane na drugu kao npr. s bukve na topolu, s topole na brezu, s breze na topolu i dr. a dobiveni rezultati dopuštaju, da se stvore zaključci o karakteru bolesti. U br. 3. čitamo: Po leno, Z.; Krčmer, V.: Stanje naših šuma i njihove funkcije (str. 99—109) U studiji se analizira osnovna pojava sadanjeg šumskog gospodarstva — razvijanje i uređenje gospodarskih ciljeva u šumskom gospodarstvu. Pored porasta važnosti produkcije biomase nastupaju izvan produktivne funkcije u mnogim područjima i aktivni faktori, koji izrazito utječu na načine gospodarenja. Istodobno se uvodi industrijalizacija šum, ske proizvodnje; ona omogućuje, da se |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 54 <-- 54 --> PDF |
potrebna proizvodnja rada poveća, ali ona zahtijeva također ne samo prilagođavanje tehnike i tehnologije biološke baze proizvodnih funkcija šuma, nego i novim zadacima na području izvan produikcionih funkcija. Autori zaključuju, da dosadanji trend povećanja produkcije drva kao glavne produkcione funkcije šume ne ugrožava nivo planiranog unapređenja, nego šumski imisioni kalamitetj na prostranim površinama. Autori navode neka mišljenja za gospodarenje u uslovima ekonomsko imisiionog kalamiteta. Pastucha, L.: Sastanak šumara zemanja članica SEV-a na Kubi (str. 113— 116) U vrijeme od 26. 9. — 7. 10. 1981. na Kubi je održan X sastanak vodećih predstavnika organa za šumsko gospodarstvo zemalja članica SEV-a i 19. sjednica sekcije za suradnju na području gospodarenja šumama u zemljama članicama SEV- a. Čehoslovačku delegaciju je vodio ministar za šumsko i vodno gospodarstvo ČSR. Vodeći predstavnici su raspravljali o glavnim problemima iskorišćenja drvne sirovine i drugih produkata u zemljama članicama SEV-a, o mjerama, koje se primjenjuju u pojedinim zemljama kod rješavanja i o mogućnostima daljnjeg produbljivanja suradnje na ovom području. To je bio prvi takav sastanak na Kubi. Martinek, V. i S r o t, M. Prognoze gradacija šumskih štetnika — žderača lišća i zaštita protiv njih (str. 116—122) Evidencija šumskih štetnika i bolesti se u ČSR provodi jednom godišnje ispunjavanjem tiskanih obrazaca škodljivih elemenata. Institut za šumarstvo i lovstvo Ministarstva za šumsko i vodno gospodarstvo ČSR, odjel evidencija i prognoza obrađuje statističke dojave svih šumskih područja u Republici. Kod najvažnijih štetnika posvećuje Institut paž nju izradi točnih prognoza o prenamnožavanju i daje šumarskim pogonima preporuke o nužnosti da se primijene zaštitni zahvati. Prognoza prenamnožavanja prema tome nije slučajni akt. Ona je zasnovana na osnovnom poznavanju bicnomije i tokova gradacije štetnika. Uzimaju se u obzir i potrebe gospodarstva, kada je nužno štititi na pr. u sjemenskim sastojinama hrasta cvjetne pupove. U ČSR se ulazi isključivo samo onda u kemijski zahvat, kada se dostiže tzv. kritični broj štetnika. Kritični brojevi štetnika su sadržani u instrukciji za zaštitu šuma Mnistarstva za šumsko i vodno gospodarstvo ČSR (1978) i u državnim i stručnim normama za zaštitu šuma. Na osnovi pregleda kritičnih brojeva se u radu navodi, koji će se štetnici u 1982. godini u ČSR više prenamnožiti, odnosno protiv kojih će biti nužno kemijski zahvatiti. Br. 4. sadrži: Š i n d e 1 a r, J.: Vrijednost i praktična upotrebivost sjemena iz plantaža (str. 150 —157) U ČSR je do sada osnovano više od 60 ha sjemenskih plantaža sudetskog ariša (Larix decidua var. sudetica). Plantaže cvatu razmjerno često ali je žetva češera pretežno slaba uslijed šteta, koje na cvjetnim organima nanose kasniji mrazovi. Na osnovi analize problema u članku je formulirana preporuka, kako treba manipulirati i u praksi iskorititi sjeme iz sjemenskih plantaža ariša prije svega iz slabih žetvi. Materna, J. J a n č a r i k, V.: Novi i manje poznati simptomi oštećenja šumskog drveća (str. 163—167) Promjene uslova rasta u posljednja dva desetljeća izazivaju specifične reakcije šumskog drveća, koje se očituju u promjenama intenziteta rasta, odstupanjima u razvoju, izgledu, morfologiji i boji asi |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 55 <-- 55 --> PDF |
milacionih organa i naposljetku u manjoj otpornosti protiv štetnika. Odlučujući faktor, koji u ovim vremenima utječe na šume, je onečišćavanje atmosfere. 0sim izravnog utjecaja plinovitih spojeva na šumske sastojine dolaze do izražaja toksični elementi iz atmosfere u kiši. Kisele otpadne vode zakiseljuju tlo i tako retroaktivno utječu opet na šumsko drveće i sastojine. Sumporni oksid je pretežni sastavni dio onečišćavanja atmosfere i to kako po količini tako i po štetnosti. Oštećenja mogu biti akutna, kronična i latentna tj. bez vanjskih simptoma. Uz štete od sumpornog oksida navedene su i štete od klorida (posipanja soli po cestama) zatim sušenje i propadanje dijelova krošanja stabala listača pa i propadanje šikara u brdskim područjima. Pelišek, J.: Odumiranje šumskih sastojina od škodljivih bioekshalata (str. 176—178) U posljednje vrijeme na području Moravske odumiru smrekove sastojine u blizini velikih svinjogojstava. Autor je na zahtjev odštećenih bio pozvan na vještačenje. U izvršavanju zadatka analizom uzoraka tla iz sondi ispod odumrlih i zdravih sastojina i igličja s napadnutih i zdravih stabala se pokazalo, da utvrđeni terenski i laboratorijski rezultati jednoznačno pokazuju, da su glavnim uzrokom odumiranja tamošnjih šumskih sastojina plinoviti oblici škodljivih spojeva sumpora i fluora kao bioekshalata, koji se stvaraju biokemijskim procesima iz organskih tvari u susjednom velikom svinjogojstvu i vjetrom su odnošeni na susjedne šumske sastojin,e zbog čega ove odumiru. To je u ČSR prvo znanstveno utvrđivanje škodljivih učinaka ovih bioeksahalata iz velikih svinjogoj stava na odumiranje šumskih sastojina. U br. 5. nalazi se: Jela je kao visoko produktivna vrsta faktor stabilnosti mješovitih sa stojina bila uvijek u središtu interesa čeških šumara. Obzirom na to njezino nestajanje iz šuma, koje se u posljednje vrijeme znatno ubrzalo, uredništvo lista je ovaj broj u cijelosti (7 članaka) posvjetio ovoj problematici i pitanjima, koja se javljaju s tim u vezi. Donosimo stoga sadržaje triju važnijih članaka. Pliva, K.: Kako dalje s jelom? (str. 197—205) Jela (Abies alba) je naše (češko) iskonsko drvo osobitog značenja. Ona strši u proizvodnji drvne mase, kao i u mnogim drugim gospodarskim i biološkim svojstvima, zbog kojih čini vrijednu jedinicu naših šuma. Problem odumiranja jele je problem cijele Evrope. U posljednjem stoljeću je jela znatno nestajala iz naših šuma i odumire masovno. S problemom odumiranja jele bavilo se niz institucija i stručnjaka kod nas i u inozemstvu. Autor u svom prilogu ocjenjuje nazore nekih šumara o uzrocima nestajanja jele i upoređujc ih s rezultatima konferencije o jeli, koja je održana u 1980. godini u Kclheimu (SR Njemačka). Na kraju članka on razmatra neke mogućnosti, kako barem jelu održati u našim šumama.* Materna , J.: Utjecaj onečišćavanja atmosfere na jelu (Str. 208—211) Kao jedan od uzrdka uzmicanja jele navodi se onečišćavanje atmosfere. Obzirom na rastući opseg i intenzitet opterećenja imisljama raste očito i značenje ovoga faktora. Ali sada ima veoma mnogo konkretnih podataka o utjecaju onečišćavanje atmosfere na jelu. U članku su navedeni rezultati dugoročnog pokusa s usmjerenom primjenom S02 na sadnice jele i analiza nekih rezultata, koji su dobiveni poslije istraživanja stanja jele u području šumskog pogona Velke Karlo vice. U oba slučaja je utvrđeno, da je jela veoma osjetljiva na utjecaj SOa u atmosferi. Stoga je poželjno, da se za |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 56 <-- 56 --> PDF |
obnavljanje jele odabiru takva područja, gdje je opterećenje onečišćavanja atmosfere najviše do 20 mg po 1 m´. Mälek , J.: Problemi biologije i odumiranja jele (str. 233—237) U biološkim svojstvima jele zapaža se niz proturječnih i zagonetnih pojava. U prošlosti se radilo o veoma otpornoj vrsti, s općenito izvanrednim svojstvima. Danas imaju njezine biološke pojave (pomlađivanje, otpornost protiv štetnika, snaga regeneracije) odgovarajući tok u toplim položajima na donjoj granici njezina prostiranja, ali u starosti stabla ovdje masovno odumiru. Suprotno tome u optimalnim uslovima u višim položajima je intenzitet odumiranja u starostu stabla niži, dok u mladosti ona gotovo gubi vitalnost. Stoga se može 5. jelovo-bukovi stepen kao iskonski (historijski) optimum i 3. hrastovo-bukovi stepen označiti kao sekundarni (labilni) optimum. Pažnje je vrijedan i općenito dobar prosperitet sadnje jele izvan njezinog prirodnog areala. U br. 6. dva su članka: Šindelar, J.: Aktualna pitanja osnivanju sjemenskih plantaža (str. 250— 254) U programima osnivanja sjemenskih plantaža potrebno je računati liz genetskih, biotehničkih i ekonomskih osnova s većom površinom, u pravilu 5 ha i više. Za plantaže je potrebno odabirati relativno velik broj klonova, kod velikih plantaža u pravilu ne manje od 100. Odabrana stabla za plantaže potrebno je potražiti u većem broju sastojina pripadajućih regionalnih populacija. Nije svojstveno, da se u plantaže uvrštava klonsko potomstvo takvih stabala, koja su lokalizirana u sastojinama u blizini s obzirom na to, da nije isključeno njihovo genetsko srodstvo. Novak , V.: Japansko šumarstvo i drvna industrija (str. 264—271) Japan spada među države najveće šumotitosti šume pokrivaju cea 68°/o (377 619 km-) itla. Površina šuma 0,2 ha na jednog stanovnika pak predstavlja samo dvije petine svjetskog prosjeka, jer je Japan gusto naseljen. Autor obrađuje pregledno u svom članku organizaciju šumskog gospodarstva, šumarsko školstvo i istraživanje te šumska vegetaciona područja, izmjeru šumskog zemljišta i mase drvne sirovine, njegu i proizvodnu djelatnost te također drvnu industriju i trgovinu drvom. Ing. Bernard Hruška |