DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Broj 136. D. U. Okal i (Afrika): Istraživanja za očuvanje okoline. Obrađuje se problematika očuvanja i značenje upravljanja ekosistemima, da se spriječi degradacija. L. Worou — Tran Van Nao: Orijentacija šumarstva prema potrebama pučanstva. Kako se to provodi po projektu UNDP/FAO u Beninu; Glavni problem u Beninu je osigurati ogrijevno drvo. B. Fry km an: Individualni radnik u šumarstvu. U članku je obrađen problem radnika invalida u šumarstvu te način toga rješavanja u Švedskoj. H. M. Heybroek: Pravo drvo na pravom mjestu. U članku se govori o internacionalnoj kooperaciji u rješavanju tih problema i značenju organizacije IUFRO kod toga. J. Laamanen: Upotreba »Scanin^« elektronskog mikroskopa. Obrađeno je značenje toga mikroskopa u manjim organizacijama i laboratorijima, koji se bave proizvodnjom celuloze i papira. Svijet šumarstva: PASOH, istraživački centar Malezije, dobio internacionalno priznanje za proučavanje tropskih kišnih šuma; Sri Lanka zaštićuje domaće bilje i drveće prije nego nestanu; Ivory Coast (Obala slonovače) izgubila u 20 godina 70°/o svojih šuma itd. Broj 137. H. J. S t e i n 1 i n : Pregled svjetskih tropskih šuma. Godišnje nestaje oko 4 miliona ha otvorenih tropskih šuma kao i neprimjet na degradacija ostalih otvorenih šuma što je rezultat ekstenzivne sječe drva za ogrjev i prekomjernog pašarenja. Destrukcija tropskih šuma prouzrokuje nestanak šuma, poplave, eroziju i propadanje biljaka i životinja. Samo mali dio godišnjeg nestanka tropskih šuma nadomješta se novim plantažama. Godišnje se predviđa za period od 1981. do 1985. 1,1 milijun ha i to 55 J. Spears: Sačuvati vodozaštitni okoliš. U članku se govori o ovome problemu u Indoneziji, Filipin´ma, Indija, Nepalu i Sjevernom Tajlandu. Ukupni troškovi izrade projekata za vodozaštitu u ovim zemljama iznose 154 mil. US $; G. P o u 1 s e n : Nedrvni produkti afričkih šuma. Krmivo od šumske vegetacije služi za ishranu divljači i domaće stoke, koja podmiruje ljudske potrebe na mesu, mlijeku, koži, jajima i si. Šumsko krmivo predstavlja prizemno rašće i drveće. U sušnim predjelima važnost ima krma kao produkt drveća, te je zadatak šumara do o tome vode računa. Jedno od takvih drveća je sadnja vrste Desmodium. Šumska vlakna daju palme i vrste Calamus. Naročitu važnost tu ima lišće Raphia palmi. Izvor kvalitetnih vlakana daje kora baobaba, čije Skidanje ne utiče na život drveta. Šuma u tropima je i izvor ljudske hrane. Zbog toga treba proučavati potencijal produkcije tih proizvoda i njihovu uporabnu vrijednost. U Kongu se provodi selekcija šumske puzavice Gneum africanum, čije lišće se naširoko koristi kao varivo. Postoji još čitav niz šumskih proizvoda podesnih za ljudsku ishranu (gljive i drugo). Ljekovito bilje i biljni ekstrakti su nadaleko poznati (Rauwolfia sp., Maytenus sp., Solanum marginatum, Dioscoria bulbibera, Acacia nilotica i dr.). |