DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 52 <-- 52 --> PDF |
A. J .Leslie: Prije svega industrija treba managere. Rasprave o značenju menedžera u drvnoj industri. Iz svjetskog šumarstva. Broj 138. F. C. H u m m e 1: U šumama EEZ (Evropske ekonomske zajednice). Evropsku ekonomsku zajednicu sačinjavaju Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luxemburg, Nizozemska, SR Njemačka i Vel. Britanija. Po procentu šumovitosti vodi Luxemburg sa 32°/o, a na začelju je Irska sa 4%. Po površini šuma po glavi stanovnika vodi Francuska sa 0,28 ha, a na začelju je Nizozemska sa 0,02 ha. Godišnje se siječe u zemljama zajednice 84,8 miliona m3 ili 2,5 m3 drvne mase po ha. Na četinjače otpada 45,6 a na listače 39,2 mil. m3 drveta. Na proizvodnju pilana i tvornica šper-i panelploča otpalo je 1980. g. 45 mil. m3, na celulozu 14, na ploče vlaknatice 8, stupove 3, rud. drvo 1, ost. ind. drvo 2 i na ogr. drvo i drv. ugalj 12 mil. m3; J. P. Bruce: Etika i zaštita okoliša. U članku se govori o opasnostima što ih u šumama čine tzv. kisela kiša kao posljedica sumpornog dioksida iz dimnih plinova, te duš. oksida iz automobila i kamiona. G. Siren: Šumarstvo za energiju. U članku se govori o intenzivnoj proizvodnji drveta za energetske potrebe, što je naročito važno u afričkim zemljama. D. M. Griffin: Značenje visokoškolskih studija za šumarstvo. Autor razmatra značenje studija za zemlje u razvoju. D. M. L a n t i c a n i R. A. d e 1 C a s t i11 o : Šumarska nastava u Jugoistočnoj Aziji. Vodeće šumarske škole na području su: Šumarski fakultet filipinskog sveučilišta u Los Banos-u, Šumarski fakultet sveučilišta Kasetsart u Thailandu; Šumarski fakultet Instituta Pertanian Bogor u Indoneziji, Šumarski fakultet Gađa Mada sveučilišta u Yogyakarta (Indonezija) Šumarski fakultet sveučilišta Pertanian Malezija. R. Benić LESNICKE PRACE, LI (1982), br. 1—6. U br. 1. nalaze se članci: B a 1 c a r, V.: Značenje uzgoja smrekovih sastojina u imisiranim područjima. (str. 11—14) U jednoj smrekovoj sastojini na području s osrednjim imisionim opterećenjem, u kojem je inače uzgoj smreke rentabilan, tijekom 11 godina izvršene su po tri prorede slabog, srednjeg i jakog intenziteta. Uz dobro zdravstveno stanje sastojina u sastojini sa najjačim intenzitetom proređivanja proizvodnja i vrijednost drvne mase bila je najveća. Skoupy, J.: Utjecaj veličine sjetvenih tuba na rast kultura podignutih iz tih sadnica (str. 15—19) S biološkog i ekonomskog stanovišta za sadnju kultura obične smreke (Picea abies Kasrt.) najbolje se pokazale tube za uzgoj sadnica dimenzija 4,5 X 7,5 cm i paperpot FH 408 do 508. Šatora, M.: Genofond Beskida (str. 19—26) U području Moravsko-šleskih Beskida bilo je izdvojeno 12 480 ha šuma kao priznatih sjemenskih sastojina. No to je područje znatno izvrgnuto imisiji te se godišnje smanjuje sjemenska sastojina za cea 2,2%>, a osobito brzo nestaje jela. |