DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Stoga se brižno prati stanje tih sastojina nastojeći da se jelove sjemenske sastojine koncentriraju na odgovarajuća staništa a smrekove sjemenske plantaže os.avljenim cjepljenjem i ekotipova smreke otporne na imisije. U br. 2. nalaze se članci: Dušek , V.: Proizvodnja sadnica u omotima i njezini problemi (str. 66—73) Ekonomska vrijednost sjetve u omote ne ovisi samo o svladavanju tehničkih, radnoorganizatorskih i ekonomskih problema u cijelom procesu po cijeni pristupačnih sadnica u omotima, nego i o transportu i sadnji. Ukazano je na potrebu radnog stroja, koji je namijenjen i za punjenje omota s biljkama većih dimenzija i na potrebu proizvodnje namjenskih pakovanja i efektivndjeg transporta. Navedeni su osnovni zahtjevi za opremanje šumskih rasadnika pogonskim uređajima kao proizvodne hale, pripremanje substrata, površine donjegovanja sadnica. Opisane su mjere, koje vode ograničenju stvaranja deformiranog korijenja i rezultati sa sadnjom sadnica u omotima većih dimenzija sa strojevima za pošumljavanje RZS-1 tuzemne proizvodnje. Adamek, I.: Dugoročna priprema proizvodnje za perspektivne sječno transportne i građevne tehnologije (str. 74—82) Priprema proizvodnje drva za perspektivne tehnologije privlačenja i transporta i netradicionalne tehnologije izgradnje šumske transportne mreže oslanja se na optimalizaciju prostorno i vremenski centraliziranih unapređivanja u proizvodnim blokovima s poznatim redoslijedom sječe drva i predsječne produkcije. Okvir centralizacije, koja se provodi u optimalnim uslovima, predstavlja šumsko okružje (odjel). Iskustvo respektira prosječni procenat slučajne proizvodnje. Kategorizacija proizvodnih blokova respektira pre težne nagibe terena, iskonski tip, klimatsku zonu i strukturu vrsta drva sastojina. Trasirane zone gradnje i asanacije čine optimalne uslove za građevnu djelatnost i uređenje mjesta rada poslije proizvodnje. Iskustvo se nadovezuje na obnovu gospodarskih planova. U r o š e v i ć, B.: Nekroze raka šumskog drveća (str. 83—94) U posljednjim godinama raste značenje nekroza raka lisnatog drveća, prije svega hrasta, bukve, topole i breze. Radi se općenito o dosada novim i u svjetskom mjerilu malo istraženim bolestima. Prema provedenim istraživanjima na brezi, bukvi, topoli i drugom drveću nastaju principu do analogne patogene promjene i masovno propadanje staničja određenog tkiva biljke (najviše kore, lika i kambija) još za života biljke. Odumrli dijelovi biljaka su zapravo nekroze koje mogu bujati i stapati se s konačnom posljedicom sušenja grana pa i pojedinih stabala. Karakterističan znak nekroze je vlaženje, koje je često praćeno i isticanjem sluzi. U suzbijanju širenja nekroza obavljaju se pokusi i unakrsnim infekcijama izolata s jedne strane na drugu kao npr. s bukve na topolu, s topole na brezu, s breze na topolu i dr. a dobiveni rezultati dopuštaju, da se stvore zaključci o karakteru bolesti. U br. 3. čitamo: Po leno, Z.; Krčmer, V.: Stanje naših šuma i njihove funkcije (str. 99—109) U studiji se analizira osnovna pojava sadanjeg šumskog gospodarstva — razvijanje i uređenje gospodarskih ciljeva u šumskom gospodarstvu. Pored porasta važnosti produkcije biomase nastupaju izvan produktivne funkcije u mnogim područjima i aktivni faktori, koji izrazito utječu na načine gospodarenja. Istodobno se uvodi industrijalizacija šum, ske proizvodnje; ona omogućuje, da se |