DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 55 <-- 55 --> PDF |
milacionih organa i naposljetku u manjoj otpornosti protiv štetnika. Odlučujući faktor, koji u ovim vremenima utječe na šume, je onečišćavanje atmosfere. 0sim izravnog utjecaja plinovitih spojeva na šumske sastojine dolaze do izražaja toksični elementi iz atmosfere u kiši. Kisele otpadne vode zakiseljuju tlo i tako retroaktivno utječu opet na šumsko drveće i sastojine. Sumporni oksid je pretežni sastavni dio onečišćavanja atmosfere i to kako po količini tako i po štetnosti. Oštećenja mogu biti akutna, kronična i latentna tj. bez vanjskih simptoma. Uz štete od sumpornog oksida navedene su i štete od klorida (posipanja soli po cestama) zatim sušenje i propadanje dijelova krošanja stabala listača pa i propadanje šikara u brdskim područjima. Pelišek, J.: Odumiranje šumskih sastojina od škodljivih bioekshalata (str. 176—178) U posljednje vrijeme na području Moravske odumiru smrekove sastojine u blizini velikih svinjogojstava. Autor je na zahtjev odštećenih bio pozvan na vještačenje. U izvršavanju zadatka analizom uzoraka tla iz sondi ispod odumrlih i zdravih sastojina i igličja s napadnutih i zdravih stabala se pokazalo, da utvrđeni terenski i laboratorijski rezultati jednoznačno pokazuju, da su glavnim uzrokom odumiranja tamošnjih šumskih sastojina plinoviti oblici škodljivih spojeva sumpora i fluora kao bioekshalata, koji se stvaraju biokemijskim procesima iz organskih tvari u susjednom velikom svinjogojstvu i vjetrom su odnošeni na susjedne šumske sastojin,e zbog čega ove odumiru. To je u ČSR prvo znanstveno utvrđivanje škodljivih učinaka ovih bioeksahalata iz velikih svinjogoj stava na odumiranje šumskih sastojina. U br. 5. nalazi se: Jela je kao visoko produktivna vrsta faktor stabilnosti mješovitih sa stojina bila uvijek u središtu interesa čeških šumara. Obzirom na to njezino nestajanje iz šuma, koje se u posljednje vrijeme znatno ubrzalo, uredništvo lista je ovaj broj u cijelosti (7 članaka) posvjetio ovoj problematici i pitanjima, koja se javljaju s tim u vezi. Donosimo stoga sadržaje triju važnijih članaka. Pliva, K.: Kako dalje s jelom? (str. 197—205) Jela (Abies alba) je naše (češko) iskonsko drvo osobitog značenja. Ona strši u proizvodnji drvne mase, kao i u mnogim drugim gospodarskim i biološkim svojstvima, zbog kojih čini vrijednu jedinicu naših šuma. Problem odumiranja jele je problem cijele Evrope. U posljednjem stoljeću je jela znatno nestajala iz naših šuma i odumire masovno. S problemom odumiranja jele bavilo se niz institucija i stručnjaka kod nas i u inozemstvu. Autor u svom prilogu ocjenjuje nazore nekih šumara o uzrocima nestajanja jele i upoređujc ih s rezultatima konferencije o jeli, koja je održana u 1980. godini u Kclheimu (SR Njemačka). Na kraju članka on razmatra neke mogućnosti, kako barem jelu održati u našim šumama.* Materna , J.: Utjecaj onečišćavanja atmosfere na jelu (Str. 208—211) Kao jedan od uzrdka uzmicanja jele navodi se onečišćavanje atmosfere. Obzirom na rastući opseg i intenzitet opterećenja imisljama raste očito i značenje ovoga faktora. Ali sada ima veoma mnogo konkretnih podataka o utjecaju onečišćavanje atmosfere na jelu. U članku su navedeni rezultati dugoročnog pokusa s usmjerenom primjenom S02 na sadnice jele i analiza nekih rezultata, koji su dobiveni poslije istraživanja stanja jele u području šumskog pogona Velke Karlo vice. U oba slučaja je utvrđeno, da je jela veoma osjetljiva na utjecaj SOa u atmosferi. Stoga je poželjno, da se za |