DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 56 <-- 56 --> PDF |
obnavljanje jele odabiru takva područja, gdje je opterećenje onečišćavanja atmosfere najviše do 20 mg po 1 m´. Mälek , J.: Problemi biologije i odumiranja jele (str. 233—237) U biološkim svojstvima jele zapaža se niz proturječnih i zagonetnih pojava. U prošlosti se radilo o veoma otpornoj vrsti, s općenito izvanrednim svojstvima. Danas imaju njezine biološke pojave (pomlađivanje, otpornost protiv štetnika, snaga regeneracije) odgovarajući tok u toplim položajima na donjoj granici njezina prostiranja, ali u starosti stabla ovdje masovno odumiru. Suprotno tome u optimalnim uslovima u višim položajima je intenzitet odumiranja u starostu stabla niži, dok u mladosti ona gotovo gubi vitalnost. Stoga se može 5. jelovo-bukovi stepen kao iskonski (historijski) optimum i 3. hrastovo-bukovi stepen označiti kao sekundarni (labilni) optimum. Pažnje je vrijedan i općenito dobar prosperitet sadnje jele izvan njezinog prirodnog areala. U br. 6. dva su članka: Šindelar, J.: Aktualna pitanja osnivanju sjemenskih plantaža (str. 250— 254) U programima osnivanja sjemenskih plantaža potrebno je računati liz genetskih, biotehničkih i ekonomskih osnova s većom površinom, u pravilu 5 ha i više. Za plantaže je potrebno odabirati relativno velik broj klonova, kod velikih plantaža u pravilu ne manje od 100. Odabrana stabla za plantaže potrebno je potražiti u većem broju sastojina pripadajućih regionalnih populacija. Nije svojstveno, da se u plantaže uvrštava klonsko potomstvo takvih stabala, koja su lokalizirana u sastojinama u blizini s obzirom na to, da nije isključeno njihovo genetsko srodstvo. Novak , V.: Japansko šumarstvo i drvna industrija (str. 264—271) Japan spada među države najveće šumotitosti šume pokrivaju cea 68°/o (377 619 km-) itla. Površina šuma 0,2 ha na jednog stanovnika pak predstavlja samo dvije petine svjetskog prosjeka, jer je Japan gusto naseljen. Autor obrađuje pregledno u svom članku organizaciju šumskog gospodarstva, šumarsko školstvo i istraživanje te šumska vegetaciona područja, izmjeru šumskog zemljišta i mase drvne sirovine, njegu i proizvodnu djelatnost te također drvnu industriju i trgovinu drvom. Ing. Bernard Hruška |