DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Radi stranih riječi da pogledamo u »Veliki riječnik stranih riječi« Bratoljuba K1 a i ć a. Pojam »kapacitet« objašnjava na više načina. U smislu proizvodnje najbliža je definicija: 5. »Kapacitet je najveća mogućnost produkcije nekog stroja, odjeljenja ili čitave tvornice« j 6. »Kapacitet je maksimalna mogućnost uopće, obujam, opseg, zapremina«. Strane riječi u definicijama objašnjava ovako: »P r o d u k c i j a je tvorenje, stvaranje, proizvođenje, proizvodnja, a »maksimalan« je najveći, najviši. Očigledno je da se »kapacitet« definira različitim načinima ali jedinstveno je vezan s proizvodnjom. Čim je proizvodnja u pitanju neizostavno je potrebno služiti se, (i citirani autori se služe), s podjelom elemenata procesa rada kako je to učinio Karl Marx u »Kapitalu«. Definicije Karla Marxa citiram ili koristim u uobičajenom obliku iz navedenih dijela Prof. Kraljića i Prof. Langa te »Kapitala« u prijevodu M. Pijade i R. Čolakovića, III izdanje, Prosvjeta Beograd iz 1979. godine. 3. OD ELEMENTA PROCESA RADA DO KAPACITETA ŠUMARSKE PROIZVODNJE Poznato je da je K. Marx1 podijelio proces rada na tri prosta momenta: 1. Svrsishodna djelatnost (sam rad čovjeka) 2. Predmet rada (na koji rad djeluje) 3. Sredstvo za rad (kojim rad djeluje) Prema K. Marxu proizvodnja je svrsishodna djelatnost čovjeka na prisvajanju predmeta prirode i prilagođavanju svojim potrebama. Ili detaljno citiram: »Čovjekova djelatnost u procesu rada izaziva, dakle pomoću sredstava za rad, promjenu na predmetu rada, promjenu koja se unaprijed postavlja kao svrha. Proces se gasi u proizvodu. Njegov je proizvod neka upotrebna vrijednost, neka prirodna materija koju je čovjek, mijenjajući joj oblik, prilagodio svojim potrebama. Rad se spojio sa svojim predmetom.«2) K. M a r x, premda rijetko, spominje i šumu: »Sve stvari koje rad samo odvaja od njihove neposredne spojenosti sa ceđinom zemlje jesu predmeti za rad zatečeni u prirodi. Tako je s ribom, koju hvatamo i rastavljamo od vode, njenog životnog elementa, tako je s drvetom koje obaramo u prašumi, s rudom koju odlamamo od njene žice«.3). Primijenimo to na šumarsku proizvodnju. 1. Dakle, »drvo koje obaramo u prašumi«, jeste predme t za ra d zatečen u prirodi. Danas prašuma ima sve manje i u svijetu, a u Evropi i u Jugoslaviji preostale prašume ne iskorištavaju se za proizvodnju drva nego su pod zaštitom. Većina prirodnih šuma je uređena te se po odredbama propisa šumsko^gospodarskih osnova koristi za proizvodnju drva. To su p r i vr e d n e šume. Neke šume se koriste za druge namjene — zaštitt1) Kapital: str. 164. 2) „ str. 166. 3) „ str. 164. 249 |