DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 8 <-- 8 --> PDF |
ne, turističke, park-šume i slično. Njihova osnovna namjena nije proizvodnja drva, pa ih ne smatramo privrednima. Budući da nas zanima proizvodni kapacitet, očigledno je da se moramo ograničiti na privredn e šume . One isu namijenjene, uređene i prema propisima osnova gospodarenja određene za proizvodnju drva. Istina, šuma proizvodi i sporedne proizvode i koristi, utječe na vodni režim i klimu, šumsko voće, gljive i slično. Ali, za sada, glavni društveno priznati proizvod je drvo. Da li proizvedeno drvo ima vrijednost ili samo upotrebnu vrijednost? K. Marx kaže: »Neka stvar može biti upotrebna vrijednost, a da ne bude vrijednost. To je onda, kada se njena korist po ljude ne postiže radom. Takvi su vazduh, neobrađivano tlo, prirodne livade, drvo što divlje raste itd.« 4) Dakle, »drvo što divlje raste« tj. drvo u prašumi nema vrijednost. A što je s privrednom šumom? U privrednu šumu uložen je rad sa svrsishodnim djelovanjem što veće i što kvalitetnije proizvodnje drva. Istina, količina rada, energetski gledano, je relativno mala prema sili prirode — energije iz prirodnih sila koje na šumu djeluju. Šumarstvo je još uvijek vrlo ekstenzivna grana privrede. Čak što više, najekstenzivnija grana privrede. Ali, pitanje je da li će se ikada ta pozicija promijeniti? Kulturni radovi, sadnje, sjetve, kloniranje, uzgoj kultura — sve je to još i suviše neznatno prema utjecaju prirodnih snaga. Zašto? Pa uglavnom zato, što je šuma jedan poseban biljni svijet, ´Stabilan ekosistem u datim prirodnim uvjetima, što su biljke zapravo osnovni životni oblik na zemlji. Šuma je sasvim specifična, vrlo jaka tvorevina biljnog svijeta, i sa svojim specifičnostima odupire se jačem utjecaju čovjeka. Čovjek ju može uništiti, što se i događa u svjetskim razmjerima ali ne može s njom suvereno upravljati. Šuma se ne može svrstati u uobičajene ekonomske kategorije — uspoređivati ni s industrijom, ni s osnovnim stadom pa ni s poljoprivredom. Ona zahtjeva svoj tretman i svoje mjesto. Dakle, ne treba negirati da je privredna šuma proizvod prirode i ljudsko g rad a a količinski odnosi nisu odlučni za ovaj kvalitativni zaključak. Drvo, čija se korist postiže radom, dakle ima vrijednost, pa se pojavljuje kao roba na tržištu. Robna tela jesu spojevi dvaju elemenata: prirodne materije i rada«.5 U kome vidu se pojavljuje na tržištu? Prodaje se po, prema JUS-u, izrađenim proizvodima — sortimentima. Proizvo d šumarstva je, dakle izrađeno drvo, i to na način koji je za društvo najkorisniji — podruštveno priznatim kriterijima. Ako se sada vratimo na definiciju proizvodnje, pa je raščlanimo na šumarstvo, možemo zaključiti: 1. Predme t rad a u šumsko-privrednoj djelatnosti je šuma (šumska sastojina). 2. Svrsishodna djelatnost čovjeka je sav društveno priznati rad u šumarstvu. Taj rad se pojavljuje kroz trajanje cijelog ciklusa proizvodnje, koji se za sastojine vremenski određuje kao ophodnja. 3. Sredstvo za rad jeste: »stvar ili skup Stvari koje radnik stavlja 4) K. Marx: Kapital str. 48. 5) K. Marx — isto str. 50. |