DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 13 <-- 13 --> PDF |
UDC: 630*232:582.471:630*422/3:551.58.001 Šum. list CVII (1983), 331 RITAM PRIRAŠĆIVANJA U VISINU DUGLAZIJE (Pseudotsuga taxifolia Britt.) U TOKU GODINE U OVISNOSTI OD PRONIJENCIJE I VREMENSKIH PRILIKA Konrad PINTARIĆ Šumarski fakultet Sarajevo UVOD Proučavanje fenoloških pojava te ritma i dinamike prirašćivanja u visinu i debljinu u ovisnosti od vrste drveća, provenijencije i staništa, značajno je, jer su dosadašnja istraživanja pokazala, da između provenijencija pojedinih vrsta drveća postoje značajne razlike u količini proizvedene drvne mase, da postoje razlike u početku i završetku prirašćivanja u visinu, ali da i između provenijencija postoje značajne razlike u prirašćivanju u visinu (PINTARIĆ 1971). Poznavanje ovih pojava je važno da se pri unošenju alohtonih vrsta drveća odabere i najprikladnija provenijencija, kako bi se štete od abiotskih faktora, posebno kasnih proljetnih i ranih jesenjih mrazeva svele na najmanju moguću mjeru. Zadatak ovih istraživanja je da odgovori na pitanje kako uvjeti topline utiču na početak i završetak prirašćivanja u visinu duglazije raznih provenijencija i na ritam prirašćivanja u visinu. METODA RADA Na oglednoj plohi »Batalovo Brdo« sa duglazijoin različitih provenijencija u toku 1976. godine, u 15. godini starosti praćeno je prirašćivanje u visinu. Dužina ljetorasta je registrirana svakih 7 dana sa točnošću od 1 mm. Kod svake provenijencije mjeren je visinski prirast na po 30 biljaka koje pripadaju gornjoj etaži (po 10 biljaka u tri ponavljanja) i za pet provenijencija. Za iste periode osmatranja obračunate su i sume temperature. KARAKTERISTIKE OGLEDNE PLOHE Ogledna ploha se nalazi na oko 20 km zapadno od Sarajeva na nadmorskoj visini od 620 m, na sjeverozapadnoj ekspoziciji i nagibu 15° do 20°. Klimatski uvjeti Za karakteriziranje uvjeta klime uzeta je meteorološka stanica Sarajevo (43« 52´ D, 18° 26´ E, 630 m), a razmatran je period od 1959. do 1978. godine. 331 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 16 <-- 16 --> PDF |
PROVENIJENCIJE ĐUGLAZIJE Tab. 1. Osnovni podaci o provenijencijama đuglazije (Allgemeine Angeben über die Duglasienherkünfte) Provenijencij a (Provenienz ) 65—1.0 83—3.0 25—1.5 11—0.5 12—2.0 Nadmorska visina (m) Meereshöhe (M. ü. M.) 300 900 450 150 Geografska širina Geographische Breite 48o 10´ N 450 50´ N 47o 10´ N 48o 10´ N §e%g ra1tocSŽ Šnge 121° 35´ W 122° 25´ W 123° 50 ´ W 123° 40 ´ W Najbliži grad Die nächste Stadt Darrington Palmer Wiskah Joyce Predio Gebiet Snohomish Multonah Grays Harbor Cal lam Washingashing- WashkiE Država Oregon ton ton ton Staat USA USA USA USA Primjedba: Za provenijenciju 12—2.0 ne postoje pouzdani podaci Bemerkung: Für die Provenienz 12—2.0 bestehen keine zuverlässige Herukunftsangeben Kako se vidi, provenijencije đuglazije potiču iz raznih nadmorskih visina i geografskih područja. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Početak i završetak prirašćivanja u visinu Kako je poznato, prirašćivanje u visinu počinje rano u proljeće, a početak ovisi od vrste drveća i staništa. Za početak prirašćivanja u visinu značajnu ulogu ima suma temperature, koja je za svaku vrstu drveća ili provenijenciju prilično konstantna (SARVAS 1967, SCHMIDT — VOGT 1977). Prema LEIBUNDGUT-u (1978), ranije počinju sa prirašćivanjem u visinu brzorastuće i na mraz otporne vrste drveća (bijeli bor, breza, jasika, joha), a kasnije spororastuee i na mraz osjetljive vrste drveća (jela, bukva), a trajanje prirašćivanja u visinu je prilično neovisno od staništa i konstantno je. Prema MITSCHERLICH-u (1970), prirašćivanje u visinu otpočinje sa otvaranjem terminalnog pupa, ono je u početku lagano — usporedno, da bi poslije određenog vremena nastupila kulminacija poslije koje opada, da u potpunosti prestao formiranjem novog terminalnog pupa. Krivulja dnevnog ritma prirašćivanja u visinu uvjetovana je endogenim faktorima, na koje se može utjecati djelovanjem vanjskih faktora. Prema STAMENKOVIĆ- u (1974), na tok i veličinu visinskog prirasta utiču vrsta drveća, njena endogena svojstva i vremenske prilike u toku vegetacionog peri |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 17 <-- 17 --> PDF |
PROSJEČNE MJESEČNE TEMPERATURE I OBORINE ZA METEOROLOŠKU STANICU SARAJEVO(637m) Mittlere Monatstemperatur und Monatliche Niederschläge tur Sarajevo (Langjahr Mittel und Jahr 1976) TEMPERATURE I OBORINE STANICE SARAJEVO U 1976 SOD. ODSTUPANJA OD DUGOGODIŠNJEG PROSJEKA (1959 1978). Temperatur und Niederschlag im JahrAbweichungen von langjährigem Mittel 1976 mittlere Morutstemperatur mm40 monatl . Niederschlag a 0°C 2 4 1 dugogod. prosjek J FMAMJ JASOND V-IX J FMAMJJ ASOND V-IX GRAF. 2. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 18 <-- 18 --> PDF |
oda, tako da u vegetacionorn periodu sa povoljnim vremenskim prilikama, visinski prirast može biti i dvostruko veći u odnosu na prirast u nepovoljnim vremenskim prilikama. Ova kolebanja su naročito velika poslije kulminacije tečajnog visinskog prirasta. Osim toga, veličina visinskog prirasta jedne godine može u velikoj mjeri ovisiti i od vremenskih prilika prethodne godine. Prema KRAMER-KOZLOWSKY-m (1960), rašćenje se povećava sa povećanjem temperature, a poslije kulminacije naglo opada. Opadanje prirašćivanja u visinu može rezultirati i povećanom respiracijom, koja smanjuje sadržaj ugljikohidrata. Isti autor naglašava da biokemijski procesi u biljci teže da se udvostruče ili čak utrostruče sa povećanjem temperature za 10° C. Najbolji rast se postiže pri većim razlikama između dnevne i noćne temperature, a slabiji je rast kada su dnevne i noćne temperature približno iste. Snižavanje temperature smanjuje fiziološku aktivnost, a naglo opadanje temperature može često izazvati ozbiljna oštećenja. Prema LEIBUNDGUT-u (1978), provenijencije iz većih nadmorskih visina i daljeg sjevera završavaju često sa prirašćivanjem već nakon nekoliko sedmica, dok kod provenijencija koje potiču iz južnih krajeva i manjih nadmorskih visina, prirašćivanje traje duže do u jesen, kao npr. kod ariša sa manjih nadmorskih visina. Prema LEIBUNDGUT-u (1978), za veličinu prirašćivanja u visinu, kod svih vrsta drveća sa naglim prirašćivanjem u visinu su od odlučujućeg značaja rezervne materije formirane tokom prethodne godine. Prema SCH- MIDT-VOGT-u (1977), kod smrče je početak prirašćivanja u visinu prilagođen klimatskim uvjetima svoga staništa, tako da s jedne strane najbolje iskoriste vegetacioni period i ne trpe štete od kasnih proljetnih mrazeva, te pri normalnom proljeću počinju sa vegetacijom u najpogodnije vrijeme. Kako na visokim planinama i na dalekom sjeveru proljeće nastupa kasnije, populacije iz tih područja počinju tjerati ranije, pri nižim sumama temperature. Endogeni toplinski prag kod ovih populacija je nizak. Ako se ove populacije prenesu u drugo klimatsko područje, u kojem tu nisku sumu temperature ostvaruju veoma rano, tjeraju rano i obratno, populacije iz toplijih područja dostižu ovaj toplinski prag pri relativno visokoj sumi temperature. Ako se ove populacije — provenijencije prenesu u hladnija područja, počinju sa vegetacijom kasnije. Općenito se .može reći da rano tjerajuće provenijencije dolaze iz područja sa kraćim vegetacionim periodom. Što se tiče završavanja prirašćivanja u visinu SCHMIDT-VOGT (1977) navodi, da se sa povećanjem nadmorske visine, formiranjem terminalnog pupa prirašćivanje u visinu završava ranije. Isto tako nastupa racije i proces odrvenjavanja. Razlike između visinskih i nizinskih populaciju su daleko manje nego kod početka prirašćivanja u visinu. Ove konstatacije bi se mogle prihvatiti i za druge vrste drveća (KLEPAC 1963, ASSMANN 1961, MATIĆ 1980. i drugi). Pri našim istraživanjima, pod početkom prirašćivanja u visinu podrazumijevali smo početak otvaranja terminalnog pupa, tj. kada su postale vidljive iglice u tek otvorenom terminalnom pupu. Iz tab. 2 se vidi da početak prirašćivanja u visinu ne nastupa kod svih provenijencija istovremeno. Najranije je počela sa prirašćivanjem u visinu prov. 83—3.0, a najkasnije prov. 25—1.5, a razlika iznosi 12 dana. Na |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 19 <-- 19 --> PDF |
« Š 2 ^ .* t> r- r- r^ Cr o o O o o o\ «j N o o (N fs| (N rn fO ^ co" co" od" ** tN ,-( .-. ,_, i-i i o° N xa "I fl .as >K il l IfS +-» ĆI H B ^OrIf ) U-) in 0 \ r-H \0 o i o rf ^ t-H Ln SJi o * to o*> fS r o co (S fS <-> S ° it*. f^l " 1 TJ" r-~~ t « r*r o \ t*^ III QJ p 3 *-* MM « m oo r-~ ^ .-. N ro «S 2 f> O IO ^ CO r»~ 1 IJ2 If , r-1 a 1?N V ´S c o : 0 EC « a) u I S3 in R S | si- IN o\ ^ »«»o mf N ^ M m ^ rf ^ U fi fc-a u L L*H oornr l ,—i VH VH OO rn c ^ id ci fl r.U li H u fl X:C K il l ts|o «Sie flfil«OmN( N »(N .—i CTN ir) O N m m «» T f H -a «-< ON *Nr´l M ^ t*^ 3 L M ^ 3 Ä Eat ! E3| < — "3" QxO -^ —´O ^ t rt «Ki t " * «^ & U rt gO L ?L o 2 888.S 8 8S§2 ü O o o IO "1 .-.´ rn 6 N ft. a \ D CO fOooI, I I IN IO rt «-H rs "-1 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 24 <-- 24 --> PDF |
U tab. 2. prikazan je broj dana koji je potreban da se proizvede po jedna četvrtina dužine Ijetorasta. Prema tome, za proizvodnju određene relativne dužine Ijetorasta, najmanje vremena je potrebno za 25% do 75% dužine Ijetorasta, a najviše za prvu i četvrtu četvrtinu. Za prvu četvrtinu Ijetorasta bilo je potrebno najmanje 3 (prov. 12—2.0) i najviše 4,5 (prov. 65—1.0) sedmica, a za posljednju četvrtinu 3,5 do 5 sedmica, dok je za drugu i treću četvrtinu Ijetorasta bilo potrebno manje od 2 * sedmice. Za formiranje prvih četvrtina Ijetorasta, bila je potrebna veća suma temperature. Za realizaciju 25°/o do 75°/o Ijetorasta bila je potrebna relativno niska suma temperature, a za formiranje posljednjih 25% Ijetorasta bila je potrebna visoka suma temperature. Iz tab. 2 vidi ise da je prirašćivanje u visinu trajalo 75—85 dana, ali je potrebno konstatirati da iako ne postoje signifikantne razlike između provenijencija u pogledu dužine Ijetorasta, razlike u brzini prirašćivanja u visinu postoje. U mjesecu maju su pojedine provenijencije postigle 10% do 27°/o dužine Ijetorasta. U ovom mjesecu najmanje je prirasla prov. 25—1.5, slijede prov. 65—1.0, 11—0.5 i 83—3.0 sa oko 20% dužine Ijetorasta, a najveću relativnu dužinu Ijetorasta je imala prov. 12—2.0, koja najverojatnije potiče iz hladnijih područja. U mjesecu junu, postoje velike razlike između provenijencija. To je mjesec najintenzivnijeg prirašćivanja u visinu, jer je priraslo 55"/o do 62% od ukupne dužine Ijetorasta. U mjesecu julu, razlike u dužini Ijetorasta između provenijencija su znatne (Graf. 5). Objašnjenje za različito ponašanje provenijencija u pogledu ritma prirašćivanja u visinu, SCHMIDT-VOGT (1977) objašnjava na slijedeći način: rano tjerajuće provenijencije spadaju u brzo tjerajuće, ali prema KRUT- SCHE-u (SCHMIDT-VOGT 1977) i ekstremno sporo tjerajuće provenijence razvijaju pupove i ljetoraste vrlo brzo. Ova konstatacija se poklapa sa rezultatima, da provenijencija iz hladnijih područja po pravilu prirašćuje brže u visinu nego provenijencija iz nižih — toplijih zona istog geografskog područja. U našem slučaju, najsporije prirašćuje u visinu prov. 25—1.5, koja potiče sa nadmorske visine od 450 m i sa 47° 10´ sjeverne geografske širine. Za prov. 12—2.0 nema podataka o porijeklu, ali prema brzini prirašćivanja u visinu može se zaključiti da potiče iz hladnijih područja, na što je ukazao PINTARIĆ (1966.) još prilikom ispitivanja klijavosti sjemena duglazije. Ova konstatacija je u skladu sa rezultatima istraživanja mnogih autora (LEIBNDGUT 1959, SCHMIDT-VOGT 1977, SCHOBER 1967, 1977, STAMENKOVIĆ 1974, KRAMER i KOZLOWSKY 1960. i drugi. Sva ranija istraživanja, a i rezultati naših istraživanja pokazali su da se izboru provenijencije neke alohtone vrste drveća mora posvetiti daleko veća pažnja nego što se to danas čini, jer se štetne posljedice mogu odraziti kasnije, čak i u kasnijim generacijama. DISKUSIJA Proučavanje prirašćivanja duglazije različitim provenijencijama ima za cilj da se na određenim staništima odaberu najprikladnije provenijencije u 342 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 25 <-- 25 --> PDF |
pogledu količine i kvalitete prinosa, pri čemu značajnu ulogu igraju neke fenotipske karakteristike kao početak listanja i prirašćivanja u visinu, ritam prirašćivanja u visinu i završetak prirašćivanja u visinu u zavisnosti od vremenskih prilika itd. Ogledna ploha »Batalovo Brdo« nalazi se u stanišnim uvjetima u kojima se očekuju zadovoljavajući prinosi i kvalitetna drvna masa duglazije (pojas submontane bukove šume), a cilj istraživanja je bio da se prouči početak i završetak prirašćivanja uvisinu u ovisnosti od provenijencijetoplinskih uvjeta. Ova istraživanja su značajna upravo kod duglazije, kojoj kasni i rani mrazevi mogu pričiniti znatne štete. Istraživanja su pokazala da kod početka prirašćivanja u visinu postoje značajne razlike između provenijencija. Razlike između najranije i najkasnije tjerajuće provenijencije iznose 12 dana. Pokazalo se da među ranotjerajuće provenijencije spadaju one koje potiču iz hladnijh područja (veće sjeverne geografske širine i veće nadmorske visine), a da su kasno tjerajuće one provenijencije koje potiču iz toplijih područja (manja sjeverna geografska širina i manja nadmorska visina). Pošto su u Bosni u pojasu montanih bukovih šuma kasni proljetni mrazevi prisutni do polovine maja, prednost se mora dati onim provenijencijama koje počinju sa prirašćivanjem kasnije, jer se u tom slučaju umanjuje opasnost od kasnog mraza. U našem slučaju to su provenijencije 25—1.5 i 11—0.5 koje su istovremeno na osnovu istraživanja KHAN-a (1982) pokazale i najbolje prirašćivanje u visinu. Osim toga i proučavanje osmotiskog pritiska ćelijskog soka iglica je pokazalo da su ove provenijencije najotpornije na štete od kasnih mrazeva. Kod završetka prirašćivanja u visinu između provenijencija nisu konstatirane veće razlike (svega tri dana), tako da razlike u trajanju prirašćivanja u visinu ovise prije svega od početka prirašćivanja u visinu. I pored toga može se konstatirati da provenijencije duglazije iz hladnijih područja završavaju ranije prirašćivanje u visinu, te prema tome i odrvenjavanje kod ovih provenijencija nastupa ranije te su i manje ugrožene od ranih mrazeva. Na pojavu pri sličnim istraživanjima ukazuju LEIBUNDGUT 1959, SCHOBER 1967, SCHOBER-FROEHLICH 1967. S obzirom na početak prirašćivanja u visinu, može se očekavati da nijedna od proučavanih provenijencija duglazije neće biti ugrožena od ranog jesenskog mraza, jer će sve blagovremeno odrvenjeti. Sam ritam prirašćivanja u visinu nije podjednak kod svih provenijencija. Kasno tjerajuće provenijencije 25—1.5 i 11—0.5 imaju i sporiji ritam prirašćivanja, jer 25% od 50% dužine ljetorasta postižu mnogo kasnije nego ranije tjerajuće provenijencije 12—2.0 i 83—3.0. Na ove pojave ukazuju i SCHOBER (1967), LEIBUNDGUT (1959), SCHMIDT-VOGT (1977) i drugi. Ubrzano prirašćivanje u visinu ima za posljedicu i brže odrvenjavanje, što znači da se biljka bolje pripremi za hladniji period, tj. ranije odrveni. ZAKLJUČAK Cilj istraživanja je bio da se utvrdi da li postoje i kolike su razlike u početku i završetku prirašćivanja u visinu u ovisnosti od provenijencije |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Pintarić , K. (1967): Das Höhenwachstum verschiedener Herkünfte der Douglasie (Pseudotsuga taxifolia Britt) in den ersten Lebensjahren. Allgemenine Forst und Jagdzeitung 138. Jahrgang, Frankfurt a/M., Pintarić , K. (1971 a): Uslovljenost ritma prirašćivanja u visini od sume temperature. Narodni šumar, sv. 5—6, Sarajevo, Pintarić , K. (1971 b): Prirašćivanje u visinu sijanaca duglazije (Pseudotsuga taxlifolia Britt.) raznih provenijencija u drugoj godini života i njegova ovisnost od uslova topline. Šumarstvo, sv. 5—6, Beograd, Sa rvaš , R. (1967): The anual period of development of forest trees. Proceedings of the Finish Academy of Science et Letters, Helsinki, Schober , R. (1967): Phänologie und Höhenwachstum der Lärche in ihrer Abhänginkeit von Provenienz und Witterung. Allgemeine Forst und Jagdezitung, 138. Jahrgang, Heft 4 + 5, Frankfrt a/M., Schober, R., F roe hl ich, H. (1967): Der Gahrenberger Lärchenprovenienzversuch. Schriftenreihe der Forstlichen Fakultät der Universität Göttingen und Mitteilungen der Niedersächsischen Forstlichen Versuchsanstalt, Band 37/38, Frankfurt a/M., Schober , R. (1977): Vom II-Internationalen Lärchenprovenienzversuch. Schriftenreihe der Forstlichen Fakultät der Universität Göttingen und Mitteilungen der Niedersächsischen Forstlichen Versuchsanstalt, Band 49, Frankfut a/M., S c h m i d t - -V o g t, H. (1977): Die Fichte, Hamburg und Berlin Der Hoehenwachstumsrhytmus der Douglasie (Pseudotsuga taxifolia Britt.) in Abhaengigkeit von Herkunft und Temperatursumme Zussammenfassung Auf der Versuchsfläche »Batalovo Brdo« mit der Douglasie verschiedener Herkunft, im Jahre 1976. beim Alter von 15 Jahre, wurde der Höhenwaschstumsrhytmus untersucht. Die Untersuchung umfasste drei Herkünfte aus Staat Washington, USA (Prov. 65—1.0, 25—1.5 und 11—0.5), eine aus OREGON USA (83—3.0) und eine unsicherer Herkunst (12—2.0). Gegenstand dieser Untersuchung war die Registrierung von Entwicklung des jährlichen Höhentriebes in Abhängigkeit von Herkunft und Witterung. Auf Grund der durchgeführten Untersuchungen konnte folgendes festgestellt werden: Die Versuchsfläche befindet sich im submontanen Buchenwald (Fagetum submontanum illyricum) auf einer Höhe von 620 m.ü.M. auf sauerer Braunerde welche sich auf Kreideflisch entwickelt hat. Das Höhenwachstum beginnt früher bei den Herkünften aus kälteren Lagen und endet zeitlich enwas früher als bei Herkünften aus wärmeren Lagen, was eine Folge ihrer Gewöhnung an heimatliche Vegetationsperioden ist. Bei dem Höhenwachstumsbeginn sind die Unterschiede zwischen den Herkünften grösser (12 Tage), als am Ende des Höhenwachstums (3 Tage). Bei den früh treibenden Herkünften läuft der Hauptteil des jährlichen Höhenwachstums schneller und bei den spättreibenden etwas langsamer, ab. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 26 <-- 26 --> PDF |
i uvjeta topline. Na osnovu provedenih istraživanja može se zaključiti slijedeće: 1. Kod početka prirašćivanja u visinu postoje značajne razlike između provenijencija duglazije. Ranije počinju sa prirašćivanjem u visinu provenijencije iz hladnijih područja (npr. 12—2.0 i 83—3.0) te su isložeriije štetama od kasnih proljetnih mrazeva. Kasnije počinju sa prirašćivanjem u visinu provenijencije iz toplijih područja (25—1.5 i 11—0.5) te su zbog toga manje izložene štetama od kasnih mrazeva. Prema tome, ranotjerajuće provenijencije počinju sa prirašćivanjem u visinu pri nižem toplinskom pragu. 2. Ritam prirašćivanja u visinu u toku godine ovisan je od toplinskih uvjeta. Sa povećanjem sume temperatura, povećava se i visinski prirast i obratno. 3. Rano tjerajuće provenijencije imaju intenzivan ritam prirašćivanja u visinu, brže završavaju sa prirašćivanjem u visinu, ljetorasti odrvene ranije, te su manje izložene štetama od ranih mrazeva. 4. Kasno tjerajuće provenijencije prirašćuju sporije u visinu, sa prirašćivanjem u visinu završavaju nešto kasnije tako da i odrvene nešto kasnije. 5. Završetak prirašćivanja u visinu kod svih provenijencija javio se krajem jula sa razlikom od tri dana, tako da za sve provenijencije ostaje dosta vremena da blagovremeno odrvene. 6. Na osnovu rezultata istraživanja može se zaključiti da su u pojasu submontane bukove šume najprikladnije provenijencije 25—1.5 i 11—0.5 koje potiču iz države Washington (SAD) sa nadmorske visine od 450 odnosno 150 m i sjeverne geografske širine od 47° 10´ i 48° 10´. Osim toga ove provenijencije do starosti od 19 godina najbolje prirašćuju u visinu i debljinu. 7. Neophodno je potrebno da se slična istraživanja prošire na šire područje naše zemlje jer će na taj način biti otklonjene mnoge sumnje. LITERATURA Assman , E. (1961): Die Waldertragskunde, München. Khan, A., SH. (1982): Zavisnost taksacionih elemenata i nekih fiozoloških karakteristika duglazije od provenijencije i uslova staništa (doktorska diser tacija), Sarajevo. Kl ep a c, D. (1963): Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina. Zagreb. Kramer , P. i Kozlowsky , T., (1959): Untersuchungen über europäishe Lär chen verschiedener Herkunft. Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen No 5, Bern. Leibundgut , H. (1978): Die Waldpflege, Bern. Matić, V. (1980): Prirast i prinos šuma, Sarajevo Mi tscherlich , G. (1970): Wald, Wachstum und Umwelt, I Band, Frankfurt a´M., Pintarić , K. (1966): Rezultati prvih istraživanja duglazije (Pseudotsuga taxi- folia Britt.) raznih provenijencija. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, god. XI (1966), knjiga 11, sv. 2, Sarajevo 344 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 23 <-- 23 --> PDF |
en ča ti 5 S-H-H u a t*- ro * r- «* p. jfl N 3NO in so in oo i -i :« u .-> r--r--~ t - t--* 5j +»0 3 :0 "3 *J CD C <-> * :« «´S C/3 Crt .9. P-13 Ä ^ ""> ^ O O Os ON O S-H CD et tu &— M a O CD >T3 3 5 c.2c Bt O -M -HH 8 cO ^ NO ro IO c/> (-H Wci LU t-NO in to rn rn m m <*~i m m . ´:0 u rt CD E i K ; CD 1 "O C/I CO p p |.s oo f- *t v ^ *r 5 of-1 (fl C/i .2.-0 w p a o « © o Ti ^ c> p 1-Ö o ff« rt c 3 c/i a1 1 | i 1 S 3 1 1 fi O >K 1 1 > Q in in Se« ~ 2S in p in o -J > HH p od p o © c^i r-l đM& N ^" o d č § O O O ir> io o ^ a ´5 <-< fi H H Ö NX ´S 5 u 0 m m rs io C35 o> c-CD NO CO *—i (N) PH O P. 5-HC .-U C4-H .Ci HH c/D JI 3 a.fe 3 o |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 22 <-- 22 --> PDF |
VISINSKI PRIRAST DUGIAZIJE U 1976. OODINI Hähenzuwachs der Douglasie i´m 1976. J. 50 65-10 83-30 12-20 25-1.5 11-0.5 PROV. :«> 30 20 LJETORAST U 1976 SOD Höhentrieb fm 1976. J. 10 0 os POČETNA VISINA U PROLJEĆE 1976. & Anfangshöhe Frühjahr 1976. Z5 3.0. M GRAF*. PERIODIČKI RAZVOJ LJETORASTA U SUMI POSTOTAKA PO PROVENIJENCIJAMA Periodische Entwicklung des Höhentriebes in Summcnprozenten JU L I V. V. 100 100 90 -90 75 50 , 65-10 50 83-30 12-20 25-15 2511- 05 10 :0 20 29 4 10 17 24 I 8 15 22 29 GRAF 5. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 21 <-- 21 --> PDF |
UKUPNA DUZINA LJETORASTA Durchschnittliche Jahrestrieb Enfcwklung PROSJEČNI DNEVNI PRIRAST U VISINU Höhenzuwachs pro Tag PROSJEČNA DNEVNA SUMATemperatursumme pro TEMPERATURA Tag y PROSJEČNE DNEVNE OBORI NE Cm m ) Niederschlag pro Tag I10SZ . L3 m I F3 , V\ \ GRAF 3 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 20 <-- 20 --> PDF |
osnovu nižeg toplinskog praga, odnosno niže sume temperature koja je bila potrebna da otpočne prirašćivanje u visinu, može se zaključiti da prov. 83—3.0, 65—1.0 i 12—2.0 potiču iz hladnijih područja, što prema nadmorskim visinama i geografskom položaju i odgovara. Najkasnije počinje sa prirašćivanjem u visinu prov. 25 — 1.5, koja potxc iz manjih nadmorskih visina i južnijih geografskih širina. Iz iste tabele se vidi da je za početak prirašćivanja u visinu provenijenciji 83—3.0 bila potrebna dnevna suma temperature od 344fl C, dok je provenijenciji 25—1.5 bilo potrebno 524° C, odnosno 52%> više. S obzirom da u našim ekološkim uvjetima i do polovine maja pojava kasnih mrazeva nije rijetkost, zbog izbjegavanja šteta od kasnih mrazeva, najpogodnije bi bile one provenijencije duglazije koje kasnije počinju s otvaranjem terminalnog pupa, a to su u našem slučaju prov. 25—1.5 i 11—0.5. Iz tab. 2 se dalje vidi da kod završetka priraščivanja u visinu, nema većih razlika između provenijencija, jer se prirašćivanje u visinu, odnosno formiranje novog terminalnog pupa javilo između 27. 07 i 30. 07., odnosno u razmaku od tri dana. Prema tome, razlike u trajanju priraščivanja u visinu uvjetovane su prije svega razlikama u početku priraščivanja u visinu pojedinih provenijencija. Ritam priraščivanja u visinu Da bi se utvrdio ritam prirašćivanja u visinu pojedinih provenijencija, dužina ljetorasta je mjerena svakih 7 dana. Iz graf. 3 se jasno vidi ovisnost periodičnog priraščivanja u visinu od sume temperature. Visoke sume temperature imaju za posljedicu visoka, a niske sume temperature nizak periodički prirast u visinu. Vidljivo je, da iako postoje u toku prirašćivanja razlike u veličini tečajnog visinskog prirasta pojedinih provenijencija, zahvaljujući različitom ritmu prirašćivanja, na kraju perioda prirašćivanja dužina ljetorasta kod provenijencija je prilično ujednačena. Ovo je najvidljivije na graf. 4. Ritam prirašćivanja u visinu je još očigledniji iz graf. 5 na kojem su nanesene relativne dužine ljetorasta po provenijencijama. Vidi se da kod svih provenijencija linija prirašćivanja u visinu ima oblik izduženog slova »S«. Može se dalje zaključiti, da od ukupnog trajanja prirašćivanja u visinu, na period najintenzivnijeg prirašćivanja u visinu otpada samo oko 20 dana (od 10. juna do 30. juna), kada se formira 45% od 50% dužine ljetorasta. Prema LEIBUNDGUT-u (1959) glavni period prirašćivanja u visinu se nalazi između 10°/o i 90% relativne dužine ljetorasta. Ovaj period kod naših provenijencija traje kako se vidi iz tab. 3 (str. 341). Kod svih provenijencija nije potrebno isto vrijeme da se ostvari 80% dužine ljetorasta. U najkraćem periodu ovaj postotak ostvaruje provenijencija 12—2.0, koja je postigla i najranije 10% dužine ljetorasta i prov. 25—1.5, koja je postigla najkasnije 10% dužine ljetorasta. Najviše vremena je bilo potrebno prov. 11—0.5. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 15 <-- 15 --> PDF |
mm% od godišnje količinezima 255 25 proljeće 195 19 ljeto jesen 301 255 31 25 Ljeto je bilo najvlažnije, a proljeće nAko usporedimo godišnji prosjekajsuše godišnje doba. temperatura i oborina s istim pa rametrima u 1976. godini kada su vršena istraživanja, možemo konstatirati da je u 1976. godini prosječna godišnja temperatura bila za 0,8° C niža, da je prosječna temperatura u periodu V—IX za 1,5° niža, da je u devet mjeseci prosječna temperatura bila niža, a svega u tri mjeseca viša od dugogodišnjeg prosjeka. Iz Graf. 2 posebno je uočljiv hladniji period od februara do septembra, koji se morao i odraziti na zakašnjenje početka vegetacije (otvaranje terminalnog pupa), pod pretpostavkom da početak jedne vrste ili provenijencije otpočinje pri istoj sumi temperature (SARVAS 1967, SCHMIDTVOGT 1977). I kod oborina postoje prilično velike razlike u količini i rasporedu. Po ukupnoj količini oborina, 1976. godina je nešto vlažnija od dugogodišnjeg prosjeka. Međutim, kako se iz Graf. 2 vidi, u svakom mjesecu postoje znatna odstupanja od dugogodišnjeg prosjeka. Prosječne mjesečne temperature i oborine za period od 1959. do 1978. i za 1976. godinu prikazane sU u Graf. 1. Matični supstrat i zemljište Prema AHMED KHAN-u (1982), na oglednoj plohi dominira kredin fliš sa pješčarima i brečastim krečnjacima i konglomeratima, a dijelom ima i trijaskog krečnjaka. S obzirom na raznolikost petrografskog i mineraloškog sastava, a i na djelovanje erozionih procesa, površinu kulture karakterizira dominacija distričnog kambisola (kiselo-Jsmeđeg zemljišta), a samo u udubijenjiima (sa povećanom akumulacijom organskog materijala formira se zemljište tipa eutričnog kambisola. Zemljište je srednje duboko do duboko, a ispod 80 cm se nalazi rastrošni pješčar. Po mehaničkom sastavu, to lu lakša zemljišta, ilovače. Vegetacija Panjača bukve zajednice submontane bukove šume (Fagetum submontnum illyricum). Zemljište je lakšeg sastava s usporenim zakiseljavanjem, što se odražava i u sastavu vegetacije. U sloju drveća dominira bukva (Fagusmoesiaca) sa neznatnom primjenom gorskog javora (Acer pseudoplatanus), mlječa (Acer platanoides), običnog graba (Carpinus betulus), jasike (Populustremula) i breze (Betula verucosa). U sloju grmlja su zastupljene: likovac (Daphne mezereum), crveno pasje grožđe (Lonicera xylosteum), lijeska (Corylus avellana), jarebika (Sorbus aucuparia), bradavičasta kurika (Evonymus verucosa) i druge. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Prosječna godišnja temperatura iznosi 9,5° C, prosječna temperatura u periodu V—IX je 16,5° C, a prosječna godišnja amplituda temperature 19,5° C. Apsolutna maksimalna temperatura je bila 35,6° C, a apsolutna minimalna —20,2° C, tako da apsolutno godišnje kolebanje temperature iznosi 55,8° C. Vegetacioni period (srednja dnevna temperatura viša od + KP C) traje 184 dana. Januar je najhladniji, a juli najtopliji mjesec. Prosječne temperature po godišnjim dobima su slijedeće: zima proljeće ljeto jesen t*C 0,3 9,6 17,9 10,3 Jesen je nešto toplije godišnje doba od proljeća, što se može pripisati utjecaju mora. Srednja godišnja količina oborina iznosi 968 mm, a u periodu od 1959. do 1978. godine kretala se između 723 mm i 1169 mm. Prosječna količina oborina u periodu V—IX iznosi 422 mm, odnosno 44% od godišnje količine. Količina oborina po godišnjim dobima je slijedeća: zima proljeće ljeto jesen mm 239 221 255 253 % od godišnje količine 25 23 26 26 Kako se vidi, oborine su ravnomjerno raspoređene po godišnjim dobima. Prosječni godišnji De Martonne-ov indeks suše iznosi 50. Najniže vrijednosti ovog indeksa obračunate su u periodu juli — septembar i iznose 38, 31 i 38, što ukazuje da nijedan mjesec nije bio aridan. Meteorološki uvjeti u godini istraživanja U 1976. godini, prosječna godišnja temperatura iznosi 8,7° C, najhladniji mjesec je februar (0,1» C), a najtopliji juli (18,3° C), tako da prosječno godišnje kolebanje temperature iznosi 18,2° C. Prosječna temperatura u periodu V—IX iznosi 15,0° C. Vegetacioni period traje 184 dana i nastupa desetak dana kasnije nego kod dugogodišnjeg prosjeka. Prosječna temperatura po godišnjim dobima je slijedeća: zima proljeće ljeto jesen t»C 0,8 8.2 16,2 10,2 Vidi se da je jesen znatno toplija od proljeća. U 1976. godini godišnja količina oborina iznosi 1006 mm, u periodu V—IX je palo 466 mm, odnosno oko 46% od godišnje količine. Količina oborina po godišnjim dobima je slijedeća: |