DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 5 <-- 5 --> PDF |
UDC: 630*232:582.475:631.811.2.001/2 Šum. list CVII (1983), 323 UTJECAJ RAZLIČITIH OBLIKA FOSFORA NA ISHRANU BILJAKA OBIČNOG BORA (Pinus silvestris L.) Prof. dr Jelka ANIĆ Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb Dr Nikola KOMLENOVIĆ Šumarski institut, Jastrebarsko SAŽETAK. Tijekom tri godine istraživan je utjecaj različitih oblika fosfora na ishranu i rast biljaka običnog bora. U pješčanoj kulturi kao izvor fosfora primijenjeni su slijedeći fosfati: mono, di i tri Ca-fosfat te Fe i Al-fosfat. Biljke običnog bora tori ustanovili pozitivno djelovanje fosfornih gnojiva šumskog dr u značajnojfosfora. su mjeri usvajale fosfor iz svih ispitivanih oblika UVO D Drvenaste kulture trebaju relativno malo fosfora, ipak su mnogi au na rastveća (LEYTON 1954, HAUSSER 1956, ZEHETMAYR 1956, THEMLITZ i BERNS 1957, BONEAU 1963, CHARLON 1964, BAULE i FRICKER 1967, FIEDLER et al. 1973, KOMLENOVIĆ 1978. i dr.). To je i razumljivo, jer se nedostatak biljci pristupačnih oblika forsfora u šumskim tlima pojavljuje vrlo često. Ekonomski važne četinjače rastu najčešće na vrlo kiselim tlima, gdje uglavnom nema biljci pristupačnog fosfora. Kod takvih se uvjeta fosfor nalazi pretežno, ili isključivo u teško topivim AI-, Fe- odnosno okludiranim fosfatima. Unatoč tome mnoge četinjače i na takvim tlima dobro uspijevaju, i ne pokazuju znakove nedovoljne ishrane fosforom. 0 sposobnosti šumskog drveća, posebno četinjača da usvajaju fosfor iz teško topivih spojeva izvještavaju mnogi autori (THEMLIZT 1953, VAN COOR 1956, 1957, DUCHAUFOUR i BONNEAU 1960. i dr.). Smatra se naime da zbog duge ophodnje i pospješivanja P-apsorpcije putem mikorize igraju gotovo svi oblici fosfora u tlu izvjesnu ulogu u ishrani šumskog drveća (FIEDLER et al. 1973). Našim istraživanjima željeli smo ispitati u kojoj mjeri mogu biljke običnog bora usvajati fosfor iz raznih anorganskih fosfata za koje se može predpostaviti da se nalaze u tlu pod prirodnim uvjetima ili se stvore transformacijom fertilizacijom dodanih P-gnojiva.*) *) Ova istraživanja realizirana su uz financijsku pomoć SIZ za znanost (SIZ- IV) i Općeg udruženja šumarstva, prerade drva i prometa, Zagreb. 323 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 6 <-- 6 --> PDF |
METODE RADA Za istraživanje ishrane običnog bora različitim oblicima fosfora primjenjena je pješčana kultura. Vegetacijski pokus postavljen je u Mitscherlichovim loncima sa slijedećim tretiranjem: kontrola (bez fosfora), fosfor u obliku monokalcijskog, dikalcijskog, trikalcijskog, željeznog i aluminijskog fosfata. Izuzev monokalcijskog fosfata koji je dodavan putem hranjive otopine svi ostali fosfati izmješani su sa kvarcnim pijeskom prije sadnje biljaka. Količina dodanog fosfata iznosila je 90 ppm P. Osnovna hraniva otopina priređena je od slijedećih soli: KNO3, Ca (NOa)2, Ma SO4 i mikroelernenata. U svaku posudu zasađene su krajem mjeseca travnja po tri strogo klasirane jednogodišnje biljke običnog bora. Pokus je izveden u pet ponavljanja. Po završetku vegetacije izvađene su biljke, utvrđen sadržaj suhe tvari te analiziran sadržaj dušika, fosfora i kali´ja u iglicama. Pokus je ponovljen naredne godine, s tim da su biljke uzgajane kroz dvije vegetacije. Nakon toga su registrirane visine i promjeri biljaka, utvrđena količina proizvedene suhe tvari i njen kemijski sastav. Dušik u uzorcima biljnog materijala utvrđen je metodom KJELDAHLA (makro postupak). Za određivanje sadržaja ostalih analiziranih elemenata biljna je tvar spaljivana sumpornom i perklornom kiselinom. Fosfor je iz ekstrata određen kolorimetrijski, kalij plamenfotometrijski a ostali elementi metodom atomske absorpcije. REZULTATI ISTRAŽIVANJA S DISKUSIJOM Podaci o količini proizvedene suhe tvari nakon jednogodišnjeg tretiranja prikazan: su u tablici 1. Tablica 1: Količina suhe tvari nakon prve vegetacije Tretiranje Nadzemni dio Korijen g/biljaka Čitava biljka Kontrola 1.95 1.48 3.43 Ca fosfat-mono 3.00 2.17 5.17 Ca fosfat-di 3.36 2.43 5.79 Ca fosfat-trj 2.83 2.33 5.16 Fe-fosfat 3.28 2.12 5.40 Al-fosfat 3,42 2.87 6.29 Statističkom obradom podataka utvrđeno je značajno povećanje suhe tvari u svim tretiranjima u kojima je primenjen fosfor bez obzira na njegov oblik. Razlike između pojedinih P-tretiranja nisu bile značajne. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Iz podataka o koncentracijama hraniva u iglicama se vidi da je u varijantama sa trikalcijskim i željeznim fosfatom došlo samo do neznatnog povećanja koncentracije fosfora u iglicama u odnosu na kontrolu. Kod ostalih tretiranja, posebno onog s monokalcijskim fosfatom, taj je porast značajan. Dušik pokazuje upravo obrnutu sliku. U svim tretiranjima u kojima je primijenjen fosfor došlo je do »razređivanja« koncentracije ovog hraniva (dilution efekt). Slične, ali slabije izražene promjene, pokazivao je kalij. Tablica 2: Kemijski sastav iglica nakon prve vegetacije Količina niva u 100 iglica. Tretiranje N P K CVo suhe tvari) N Pmg/100 iglica K Kontrola 1.21 0.11 0.56 9.68 0.9 4.5 Monokalcijski fosfat 1.04 0.15 0.51 11.44 1.7 5.6 Dikalcijski fosfat 1.00 0.14 0.53 10.70 1.5 5.7 Trikalcijski fosfat Željezni fosfat 1.03 1.05 0.12 0.12 0.46 0.46 10.40 11.66 1.2 1.3 4.6 5.1 Aluminijev fosfat 1.01 0.14 0.56 13.74 1.9 7.6 Da se eliminira utjecaj efekta »razređivanja« određene su količine hra Tretiranje sa bilo kojim oblikom fosfora imalo je za posljedicu povećanje sadržaja svih analiziranih hraniva u 100 iglica. To povećanje poisebno je izraženo za deficitarni fosfor, jer u Pjtretiranjima ono ne odražava samo porast biomase iglica već je i rezultat povišenih koncentracija fosfora. Izgled biljaka običnog bora nakon prve vegetacije vidi se na slici 1. SI. 1. Izgled biljaka običnog bora. 507 bez fosfora, 626 aluminijev fosfat, 538 željezni fosfat, 535 trSkalcijski fosfat, 511 dikalcijski fosfat, 532 monokalcijski fosfat. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 8 <-- 8 --> PDF |
U tablici 3 daju se osnovni elementi rasta biljaka nakon tretiranja tijekom dvije vegetacijske sezone. Tablica 3: Neki elementi rasta bora nakon druge vegetacije Visina biljaka Tretiranje Kod sadnje cm Nakon druge vegetacije Promjer kori j eno vog vrata Suha tvar g/biljka Dužina iglica mm mm Kontrola 2.5 28.6 4.7 8.9 3.2 Ca-fosfat-mono 2.6 34.2 6.6 20.1 5.8 Ca-fosfat-di 2.3 34.7 7.0 18.4 5.3 Ca-fosfat-tri 2.6 38.4 6.8 21.5 6.1 Fe-fosfat 2.2 38.6 7.2 19.1 6.3 Al-fosfat 2.6 37.1 7.2 20.6 6.1 Ovi podaci pokazuju u načelu slaganje s podacima koji su postignuti nakon jednogodišnjeg tretmana i još bolje indiciraju utjecaj primjenjenih oblika fosfora na uspjevanje biljaka bora. Statistička obrada podataka (analiza varijance, F-test i Duncan´s multiple range test) samo je potvrdila ono što se vizuelno uočavalo. Utvrđene su značajne razliike između kontrole i svih ostalih tretiranja u kojima je primijenjen fosfor bez obzira na njegov oblik. Međutim, između pojedinih fosfata nismo mogli utvrditi opravdane razlike u pogledu njihovog utjecaja na rast biljaka. Povoljnija ishrana fosforom odrazila se u prvom redu u porasu biomase iglica, a najslabije je utjecala na rast korijena (slika 2). Iz podataka o koncentracijama hraniva u iglicama (tablica 4) jasno je vidljivo da se koncentracija dušika kod biljaka koje nisu tretirane fosforom približava onim vrijednostima toje se smatraju vrlo povoljnim za ishranu običnog bora (WEHRMANN 1963, ZÖTTL 1964, KRAUSS 1965, HEINSDORF 1967, KOMLENOVIĆ 1967, FIEDLER et al. 1973. i dr.). Za sve ostale kombinacije je ishrana ovim hranivom znatno nepovoljnija. Razlog tome je povećani zahtjev biljaka za dušikom na P-tretiranjima. To nas upućuje na zaključak da u budućim istraživanjima sa pješčanim kulturalna treba ovom hranivu obratiti veću pažnju. Sadržaj fosfora u iglicama biljaka koje nisu tretirane fosforom nalazi se u području koje odgovora njegovom ekstremnom nedostatku (ZÖTTL 1964, TAMM 1954, KRAUS 1965, KOMLENOVIĆ 1967). Zanimljiv je podatak da kod kontrolnih biljaka nije došlo do jasno izražene pojave vizuelnim simptomom nedostatka fosfora. Inače smo tu pojavu utvrdili i kod njegovih viših koncentracija (KOMLENOVIĆ 1967, KOMLENOVIĆ i NEDOVIĆ 1979). Interesantno je i to da su biljke običnog bora |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 9 <-- 9 --> PDF |
´ Utjecaj različitih oblika fosfora na sadržaj suhe tvari pojedinih djelova biljaka v. E3 korijen U Slabio 500 UH iglice I čitavo biljka 300 S 100 tretiranje SI. 2. Utjecaj različitih oblika fosfora na sadržaj suhe biljne tvari u pojedinim dijelovima biljaka. preživjele dvije godine bez dodavanja fosfora. To je još jedna potvrda da obični bor ima zaista skromne zahtjeve za ovim hranivom. Na svim P-tretiranjima ishrana fosforom se može ocijeniti kao relativno povoljnom (KRAUSS 1965, MATERNA 1967). Za pretpostaviti je da bi intenzivnija ishrana dušikom dovela do pada koncentracije fosfora u biljci uslijed brže produkcije biljne tvari. Na tretiranjima fosforom utvrđene su također i niže koncentracije kalija u iglicama, a do pada koncentracije kalcija došlo je u varijantama s Fe- l Al-fosfatom. U nastojanju da se eliminira »efekat razređivanja« i dobije što realniji uvid u količine hraniva koje su usvojile biljke bora analiziran je i obračunan je njihov sadržaj u svim dijelovima biljaka. Na kontrolnim biljkama utvrđena je posebno niska koncentracija fosfora u korijenu, a u manjoj mjeri i u stablu. U biljkama iz svih P-tretiranja dobili smo daleko veće apsolutne količine fosfora, pa i drugih hraniva (tablica 5). Ako uporedimo pojedina P-tretiranja uočava se da su nešto više fosfora usvojile biljke tretirane monokalcijkim fosfatom, dok između ostalih fosfata nema jasnijih razlika. Kako smo vidjeli iz podataka o rastu povoljnija ishrana fosforom u spomenutoj kombinaciji nije imala pozitivnog učinka na produkciju biljne tvari. Povećana količina usvojenog fosfora rezultirala je samo u porastu njegove koncentracije u 327 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 10 <-- 10 --> PDF |
biljci, u prvom redu u korijenu. Postoji mogućnost da je nedostatak dušika razlogom da se povoljnija ishrana fosforom nije odrazila u bržem rastu bi ljaka bora. Tablica 4: Kemijski sastav suhe tvari nakon druge vegetacije Dio Sadržaj ( °/o suhe tvari) Tretiranje biljke N P K Ca Mg Kontrola — bez :glice 1,67 0,074 0,53 0,44 0,122 fosfora Stablo 0,67 0,044 0,27 0,44 0,035 Korijen 0,91 0.057 0,27 0,72 0,029 Ca-fosfat-mono Iglice 1,06 0,161 0,43 0,44 0,110 Stablo 0,73 0,135 0,22 0,43 0,054 Korijen 0,78 0,240 0,30 0,67 0,027 Ca-fosfat-di Iglice 1,07 0,135 0,43 0,41 0,116 Stablo 0,55 0,135 0,20 0,40 0,055 Korijen 0,63 0,166 0,28 0,79 0,035 Ca-fosfat-tri Iglice 1,21 0,135 0,46 0,39 0,113 Stablo 0,69 0,092 0,18 0,41 0,048 Korijen 0,66 0,148 0,32 0,87 0,027 Fe-fosfat Iglice 1,18 0,161 0,46 0,37 0,151 Stablo 0,54 0,118 0,22 0,33 0,035 Korijen 0,58 0,157 0,27 0,56 0,027 Al-fosfat Iglice 1,09 0,140 0,37 0,34 0,107 Stablo 0,46 0,118 0,17 0,44 0,035 Korijen 0,61 0,170 0,23 0,60 0,035 Tablica 5: Količine hraniva u biljci N K Ca Mg mg/biljka o 95,3 5,2 31,0 48,4 5,2 Ca-fosfat-mono 180,2 34,8 67,9 99,4 14,8 Ca-fosfat-di 146,8 26,4 59,2 93,9 14,0 Ca-fosfat-tri 194,6 27,2 73,2 113,9 15,1 Fe-fosfat 159,5 28,8 64,9 78,0 16,1 Al-fosfat 161,4 28,9 56,8 89,1 14,0 Povoljno reagiranje običnog bora i na ishranu teže topivim oblicima fosfora može se pripisati nekolicini faktora. Korijenov sistem inože absorbirati fosfor i iz vrlo razređenih otopina (LONERAGAN et al., 1967). Tako su npr. RÜSSEL et al. (1960) ustanovili da je koncentracija soka ksilema 100 do 1000 puta viša od koncentracije P u otopini tla. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Pitanje koliko je aktivnost korijena običnog bora utjecala na aktivaciju P iz nelabilnih frakcija fosfora teško je prosuditi. Poznato je da neki eksudati organskih kiselina iz korijena imaju sposobnost halatizacije i time aktivacije teško topivih P-spojeva. Halatizirajući organski spojevi koji izlučuje korijen običnog bora još nisu definirani, pa se ne može ustanoviti u kojoj su mjeri oni »aktivni« kod oslobađanja nelabilnih fosfata. Prema mišljenju NYE-a (1968) oni ne igraju glavnu ulogu kod mobilizacije teško topivih P-spojeva. Navedeni faktori, uz neobično skromne zahtjeve običnog bora na fosforu, su više ili manje, utjecali na ishranu fosforom i iz nelabilnih fosfata. ZAKLJUČCI Na osnovu iznesenih rezultata i diskusije mogu se donijeti ovi zaključci. 1. Biljke običnog bora u značajnoj su mjeri usvajale fosfor iz svih ispitivanih oblika fosfora, posebno monokalcijskog fosfata. Ovo proizlazi iz produkcije biljne tvari i njenog kemijskog sastava. 2. Intenzivnije usvajanje fosfora iz monokalcijskog fosfata u odnosu na druge fosfate odrazilo se je samo u porastu njegove koncentracije u biljci, prvenstveno korijenu. U pogledu rasta biljaka utvrđene su statistički značajne razlike između tretiranja bez fosfora i svih ostalih varijanata. 3. Povoljnija ishrana fosforom na P-tretiranjima u najvećoj je mjeri utjecala na rast iglica, a najmanje na porast korijena. 4. Ustanovljeno je da obični bor treba vrlo malo fosfora za svoj rast i razvoj. LITERATURA Anić, J., Ka lako vic, J. 1974: Dinamika fosfora u oligotrofnom pseudogleju. Zemljište i biljke, Vol. 32, No. 1, 1—9. Baule , H., Fricker , C. 1967: Die Düngung von Waldbäumen, München. Char Ion, J. C. 1964: Forets Moderne et Fertilisation, edite par S.N.S.T.8, rue Royale, Paris. Duchaufour , Ph.: Note sur la physilogie de la nutrition des resineux, RFF 12, No. 4, 250—256. Fiedler, H. J., Nebe, W., Hoffmann, F. 1973: Forstliche Pflanzenernährung und Düngung, Jena. Goor, C. P. van 1957: Standort und Düngung vom japanischer Lärche (Larix leptolepis) in der Niederlanden, Düngung in der Forstwirtschaft. Tellus-Verlag, Essen. H a u s s e r, K. 1956: Ertragsteigerung in der Forstwirtschaft durch mineralische Düngung, Die Phospohorsäure, 16, 1/2, 9—27. Heinsdorf , D. 1967: Untersuchungen über die Wirkung mineral´scher Düngung auf das Wachstum und den Ernährungszustand von Kieferenkulturen auf Sandboden im nordostdeutschen Tiefland. VI. Schlussfolgerungen und Nutzung der Ergebnisse für die Praxis. Arch. Forstwes., 16 1271—1280. Komlenović , N. 1967: Istraživanje utjecaja mineralnih hraniva na rast sadnica običnog bora (Pinus silvestris L.). Zemljište i biljka, Vol. 16. No. 1—3. 71—77. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Komlenović , N. 1978: Utjecaj mineralnih gnojiva na ishranu i rast obične smreke (Picea abies Karst), na lesiviranom akričnom (virištinskom) tlu. Anali za šumarstvo 8/5, 91—122. Krau s s, H. H. 1965: Untersuchungen über die Melioration degradierter Sandböden im nordostdeutschen Tiefland. VI. Kalkungs-und Hilfspflanzenanbauversuche- Ernährung und Wachstum meliorierter Kiefernkulturen. Arch. Forstw. 14, 499—532. Ley ton, L. 1954: The growth and mineral nutrition of spruce and pine in heatland plantations. Imps, forest. Inst. Univ. Oxford, Inst. Paper No. 31 Lemmerman, O., Wissmann, H. (1924): Further trials on the yield increasing effect of silicic acid with inadequate phosphate application. Z. Pf. Ern. Bdkg., 185—197. Loneragan , J. F., Asher, C. J. (1967): Response of plants to phosphate concentration in solution culture. Soil. Sci. 103, 311—318. Nye, P. H. 1968: Processes in the root environment. J. Soil. Sci. 19, 205—215. Materna , J. 1967: Ernährungsuntersuchungen an tschechischen Kiefernstandorten. Prace vulhm 34, 83—106. Rüssel , R. S., Barber , D. A. 1960: The relationship between salt uptake and the absorption of water. Ann. Rev. Plant Physiol. 11, 127—140. Tamm , C. O. 1954: A study of forest nutrition by means of foliar analysis. VIII Congr. Int. Bot., Paris. Themlitz , R. 1953: Über die Phosphorsäuresorption durch das Tonmineral Nontronit, besonders bei stärkerer Entbasung, und die Ausnutzung sorbierter Phosphorsäure durch die Kiefernsämlinge, II, Z. Pf. Brn. Dgg. Bdkd. 60, 1—21. Wehrmann , J. 1963: Möglichkeiten und Grenzen der Blattanalyse in der Forstwirtschaft. Landwirtsch. Forsch., 16/2, 130—145. Zehetmayr , J. W. L. 1956: Forstdüngung in Grossbritanien, Die Phosporsäure, 16, 1/2, 69—74. Zöttl , H. 1964: Waldstandort und Düngung. Cbl. Ges Forstwes., 81, 1, 1—24. The Influence of Various Phosphate Forms on the Nutrition of the Scotch Pine (Pinus silvestris L.) Seedlings Summary The influence of various phosphate forms on the nutrition and growth of the Scotch pine seedlings was investigated during a period of three years. The following phosphates were applied by the method of sand culture: mono, double and triple Ca-phosphate, as well as Fe and Al-phosphate. The quantity of phosphorus was 90 ppm. The basic nutrient solution was prepared from K NO:i, Ca (N03)2, Mg SO4 and microelements. From this study, the following conclusions can be suggdested. The Scotch pine seedlings significantlu differ from control plants in al P- treatments in phosphorus uptake especially in tretment with mono Ca-phosphate. This can be explained by the plant matter production and its chemical composition. A more intensive uptake of phosphorus from mono Ca-phosphate compared with other phosphates affected only the higher P-cOncentration, particularly in the root. Statistically significant differences in plant growth has been found only between treatment withort P and all others treatments. The favourable P-nutrition by P-treatments had the greatest effect on the needle growth, while this effect was smallest on the root growth. It has been proved that Scotch pine need very little P for its growth and development. |