DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 69 <-- 69 --> PDF |
OSVRTI I SUPROTSTAVLJANJA OSVRT NA PRIKAZ MOJE KNJIGE »ŠUMARSKA DENDROLOGIJA« U Šumarskom listu br. 11—12 iz 1976. god. objavljen je prikaz »Šumarske dendrologije « s nekoliko netočnosti. Jedna je demantirana na str. 111. Šumarskog lista br. i—2 iz 1977. god., a ovdje ćemo se osvrnuti na ostale. 1. Nije točno da iz predgovora doznajemo da je Šum. gosp. »Hrast« u Vinkovcima pomoglo štampanje knjige. Ja sam u predgovoru zahvalio Vladi Račanu što je poduzeću Stanbiro predložio i preporučio štampanje knjige, što je ono prijedlog prihvatilo, tako da najveća zasluga za štampanje djela pripada Vladi Račanu. Šum. gosp. »Hrast« u Vinkovcima nije štampanje nikako pomoglo jer to nije bilo ni potrebno. 2. Nije točno da je od djela navedenih u popisu upotrebljene literature samo jedna knjiga izdana 1960. god., jer je iste godine uz Kriismannovo djelo izdan i Rehder-ov »Manual of Cultivated Tree and Shrubs«. 3. Nije točno da je klijavost sjemena običnog brijesta 100% jer ona iznosi uvijek samo 20 — 40 %>. 4. Nije točno da sam rod Forsythia nazvao forsajtijom prema prijedlogu Đ. Kneževića iz 1958. god., jer mi njegov prijedlog nije bio ni poznat. 5. Nije točno da je djelo nepotpuno jer ne donosi podatke o klijavosti sjemena svih vrsta nego samo nekih. Na to primjećujem da podatke o klijavostii sjemena djelo sadrži za 33 vrste što je potpuno dovoljno jer dendrologije takve podatke uopće ne donose pa se ipak imaju smatrati potpunima. Josip Herman O KLIJAVOSTI BRIJESTOVOG I CEMPRESOVOG SJEMENA U Prikazu knjige »Šumarska dendrologija« J. Herr n an a {Š. 1. br. 10—12 /1976) napisao sam da »bi trebalo neke uvriježene podatke, podatke koji potječu od prije pedeset pa i više godina, provjeriti s novim saznanjima. Tako, npr., ne stoji podatak koji se nalazi i u ovoj Dendrologiji, o općem niskom postotku klijavosti brijestovog ili čempresovog sjemena (obično se navodi s 30 — 40%>). Brijestovo sjeme, ili točnije sjemenke, praktički su klijave sa 100%>, a nizak postotak klijavosti posljedica je što se sakuplja ne samo puna sjemenka nego i štura tj. samo krilašca i sjemenski ovoj«. U svom »Osvrtu na prikaz Šumarske dendrologije« (objavljenom u ovom broju Š. 1.) J. Herman odgovora da »nije točno da je klijavost sjemena običnog brijesta 100a/o, jer ona iznosi uvijek samo 20 — 40°/o«, ali ga ničim ne dokumentira. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 70 <-- 70 --> PDF |
O klijavosti brijestovog sjemena pisao sam u sarajevskom »Narodnom šumaru «*. U tom članku, uz ostalo, napisano je, da je za fruktifikaciju brijesta značajna i pojava izostank a oplodnj e cvijeta, dakle razvijanje šture sjemenke. Šturost može biti tolika da se sjeme uopće ne može upotrijebiti. Tako sam 1948. godine na stablima poljskog brijesta u Kaštel Starom utvrdio slijedeći postotak punih sjemenki: na jednom 5°/o, na jednom 20%>, a na jednom oko 50%, a 1959. godine na stablima sibirskog brijesta u Splitu punih sjemenki također je bilo ispod 5%. Na stablima u Kaštel Starom postotak šturosti na raznim stablima bio je različit, dok je 1959. goddne šturost bila karakteristika ´uroda´ sjemena na svim stablima sibirskog brijesta u Splitu. Prema tome, nužno je već tokom sazrijevanja sjemenki utvrditi da li su pune ili šture, a u svakom slučaju to treba provjeriti prije samog branja, kako posao (i trošak) ne bi bio uzaludan.« Ovome dodajem i svoja opažanja o urodu sjemena na stablu veza kod Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu od 1976. do ove, 1982, godine. Ovo stablo svake godine obilno cvate i na prvi pogled obilno rodi. Međutim to je »urod« sjemenskog ovoja i krilašca a ne i sjemena (oraščića). Sjemenki odnosno oraščića vrlo je malo, a nekih godina nisam mogao utvrditi niti jednoga iz mase »sjemenki« koja mi je bila na dohvatu (ne samo na stablu tj. iz donjih grana, nego i onog koje se nalazilo na zemlji). U dva maha posijao sam po nekoliko sjemenki i u oba slučaja niklo ih je 80"/o. Dodajem da za svaku posijanu sjemenku i prije sjetve nisam bio siguran da će niknuti, jer po izgledu (opipu) nije bila »prava«. Prema tome ako se saberu i posiju sjemenke a ne prazni plodovi, ni broj ponika ne će biti mnogo manji od broja sjemenki. Zaključno ponavljam, da treba brati (ili, sa zemlje, sakupljati) samo one plodove u kojima se opipom utvrdi da sadrže i sjemenku — oraščić. 2. Nizak postotak klijavosti sjemena čempresa posljedica je nepažnje kod branje češera. Naime, sjeme čempresa dozrijeva druge godine krajem ljeta. Tada su već potpuno razvijeni i istogodišnji češeri te su izgubili prvotnu zelenu boju i dobili smeđastu. Zato kod branja treba paziti, da se beru samo prošlogodišnji češeri, na kojima se opažaju i pukotine između pojedinih ljuski. Branje češera bit će sporije, ali će se dobiti dozrelo i dobro klijavo sjeme, a osim toga trušenje je brže. O. Piškorić »O dozrijevanju i šturosti sjemena nekih brijestova«, N. S., 1965., br. 7—8, str. 390—391. |