DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 71 <-- 71 --> PDF |
PUBLIKACIJE RADOVI ŠUMARSKOG INSTITUTA JASTREBARSKO br. 50. i 52. Izdalo Opće udruženje šumarstva, prerade drva i prometa Hrvatske Zagreb, 1982. Br. 50. sadrži prikaz »Prirodnog šumskog rezervata ´Medveđak´ na osnovu tipološkog istraživanja. U radu prikazana je vegetacija (Z. Pelcer i V. Lindić), pedološki uvjeti (J. Martinović i B. Vrbek) te sastojinski oblici, proizvodnja i kvaliteta (D. Cestar, V. Hren, V. Krejči, K. Bezak, Z. Kovačević i Ankica Krznar). Izvan teksta su karte »osnovnih zemljopisnih pokazatelja«, šumskih zajednica, šumskih tala i sastojinskih oblika. Rezervat »Medveđak« nalazi se u sklopu Nacionalnog parka »Plitvička jezera«, pa je uz Samoupravnu interesnu zajednicu za znanost (SIZ-IV) u Zagrebu radove sufinancirao i N. P. »Plitvička jezera «. Na radovima sudjelovao je i Duško Krga, dipl. inž. šum., kojd je u Upravi N. P. »Plitvička jezera«. Terenski radovi obavljeni su 1978. i 1979. godine, a »cilj istraživanja je bio ... snimiti zatečeno (nulto) stanje, kako bi se mogao pratiti razvoj tih šuma u prirodnim uvjetima«, (str. 6). Površina rezervata iznosi 156,3 ha ali se na toj površini nalazi čak sedam tipova tala, pet biljnih zajednica i deset sastojinskih oblika. Od tala preteže smeđi tlo na vapnencu, fitocenološki najveći dio je brdska bukova šuma (Fagetum illyricum montanum) s četiri facijesa i dvije ekološke grupe, a od sastojinskih oblika preteže »jednolična čista sjemenjača u stadiju srednje debelih stabala sa zaostalim prezrelim stablima (113/5)«. Ovo je drugi elaborat o jednom rezervatu šumske vegetacije tj. područja stavljenog pod posebnu zaštitu prema odredbama Zakona o zaštiti prirode. Prvi je studija »Rezervati šumske vegetacije Prašnik i Muški bunar« (vidi Š. 1. br. 5—6/80, str. 257) autora S. Matica, B. Prpića, Đ. Rauša i A. Vrankovića. Dva elaborata (studije) o istonamjenskim šumskih površinama, a različito obrađenim. Studija o šumskim rezervatima Prašniik i Muški bunar obrađena je prema svrsti tih šumskih kompleksa tj. osiguranju nesmetanog (ili što manje) razvoja ekosistema, elaborat o rezervatu »Medveđak« ne razlikuje se od elaborata koje Šumarski institut izrađuje za proizvodne tj. ekonomske šume. Tako obrađuje »odnos proizvodnje sastojinskih oblika« te »kvalitetu sastojinskih oblika« (učešće sortimenata o pojedinim sastojinskim oblicima) kao svaki uređajno-eksploatacioni elaborat, a bez biološko-ekološke analize i ocjene o daljnjem prirodnom razvoju ne samo šumskih zajednica (subasocijacija, facijesa), nego i nešumskih. Talko je »u rezervatu ´Medveđak´ (istraživan kvalitet) sastojinskih oblika, s ciljem da se u uvjetima minimalnog utjecaja čovjeka na proces proizvodnje drva na panju, utvrdi značaj neusmjeravanih prirodnih sila na kvalitetu sastojine« (str. 26). Područje rezervata detaljno je istraženo pedološki i fitocenološki i stoga je šteta, što u ovom elaboratu nije prikazana veza između pedoloških osobina pojedinih dijelova (a na toj, relativno maloj površini nalazi se čak sedam tipova tala) i današnje vegetacije (fitocenoza). U elaboratu nema ni pokušaja da se prikažu uzroci različitih sastojinskih oblika, jer, npr., ekološka grupa (brdske bukove šume) Rhamus alpinus ssp, fallax, Lonicera alpigena, Moehringia muscosa nalazi |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 72 <-- 72 --> PDF |
na istom tlu kao tipična subasocijacija brdske bukove šume (Fagetum illyricum montanum subass. typicum). Nema, nadalje, podataka o obnavljanju (pomlađivanju) sastojina iako ima »sastojina u stadiju propadanja« tj. sastojina u kojima »unutar stadija prezrelih stabala (5), ima — prema temeljnici — više od 30% stabala koja su suha ili su se počela sušiti (str. 20). Sa stanovišta zaštite prirode može biti govora samo o propadaju stare sastojine a ne sastojine uopće. To je zapravo sastojina u kojoj su stabla premašila fiziološku zrelost pa je i prirodno da ona postupno i odumiru, suše se. Međutim, ako je pomlađivanje dobro, tada sastojina nije u propadanju nego u obnavljanju, a o mlađem naraštaju nema ni riječi, a kamo li o tome, koja vrst dominira, koja se naseljava, itd. Ove činjenice dati će i odgovor na pitanje, da li se šuma obnavlja samo kao prirodna vegetacija odnosno koliko to obnavljanje obećava i vrijednu ekonomsku šumu kao jedan od »temeljnih podataka za utvrđivanje očekivanih vrijednosti proizvodnih mogućnosti ´normalnih´ šuma« (str. 28). Prezrelih stabala (str. 19) ima samo u gospodarskim šumama, dok u šumama šumskim rezervatima mogu biti samo stara stabla. Međutim, takva stabla mogu daleko premašiti starost stabala »fiziološke zrelosti« (str. 19) tj. dimenzije (starosti) kada kvalitet drvne supstar.ce gubi svojstva iz mlađeg doba. Takva stabla vizuelno su normalna, ali im je drvna masa »prešla«. Tako, npr., svojedobno, 1935. godine, na području Šumske uprave u Ćajniću u eksploataciji bilo je porušeno nekoliko stabala smreka starih preko 300 god., kojih je drvo u netom posječenom stanju bilo »normalno«. Međutim, kada su nakon tri ili četiri mjeseca ušla u pilanski jaram mjesto piljevdne ispadala je prašina i ni jedna se daska nije mogla upotrijebiti, jer se drvo runilo pod prstima. A neposječena zacijelo mogla su poživjeti bar nekoliko desetaka godina. Ili jedan primjer iz samog N. P. »Plitvička jezera«. Nova cesta prema Korenici izgrađena je kroz bukovu sastojinu u kojoj su, stara, stabla prije dvadesetak godina bila suhovrha. Međutim iz svih suhih vršnih grana potjerale su nove grančice te je vrh krošanja postao bujniji nego je bio prije sušenja prvotnih grana. Tako je, bar bilo prije desetak godina, kada sam opetovano provjeravao tu pojavu. Sa stanovišta eksploatacije nakon sušenja prvotnih grana sigurno bi sastojina bila posječena, međutim ona se »pomladila« i mjesto mlade sastojine, koja se gleda prijekim okom u prirodnim rezervatima, ostala je sastojina s odraslim bukvama. Zaključak? U elaboratu prikazano djelomično današnje stanje ovog rezervata korisno će poslužiti, za kvalitetnu ocjenu analognih ekonomskih sastojina a za »potrebe« zaštite prirode tj. prirodnog razvoja vegetacije u svim fitocenozama samo onda, ako se dopune istraživanjima za cjelokupnu vegetaciju tj. i bujadnica i kamenjara, koje su u elaboratu samo naznačene, kao i gljivama u prizemnom dijelu i na stablima te preciznijeg prikaza pomlađivanja i širenja drveća, grmlja pa i ostalih flornih elemenata. Ako je to prepušteno Upravi N. P. onda je to trebalo navesti i na kraju elaborata. Br. 52. Radova je Skraćena magistarska radnja K. Bezak a »Proučavanje strukture i veličine sastojinskog debljinskog prirasta hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u zajednici hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto elatae-Quercetum roboris Horv. 1938)«. Cilj je istraživanja bio, ikako navodi sam autor, da u sastojina zajednice hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom utvrdi: »— razvoj debljinskog prirasta po dobnim razredima (21—40, 41—60, 61—80, 81—100, 101—120 i 121—140 godina); — strukturu debljinskog prirasta (širine godova) po dobnim razredima; |