DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 73     <-- 73 -->        PDF

— varijabilnost debljinskog prirasta po
dobnim razredima;
— odnos strukture broja stabala i strukture
debljinskog prirasta (širine godova)
«.


Svi navedeni elementi svakako su
funkcija i tretmana sastojina tijekom ophodnje,
ali u ovom slučaju utjecaj razlike
tretmana minimalno se odrazio na
rezultat, jer su istraživanja provedena na
24 plohe. Od ukupnog broja primjernih


ZAŠTITA PRIRODE
časopis Republičkog zavoda za zaštitu
prirode SR Srbije
Broj 35.


Časopis »ZAŠTITA PRIRODE« izdaje
Republički zavod za zaštitu prirode SR
Srbije od 1950. godine a s prekidom od
1967. do 1982. godine, kada nastavlja s br.


35. U međuvremenu od 1972. do 1978, Zavod
je objavio 11 knjiga »POSEBNIH IZDANJA
«, a 1974. i 1975. i dvije knjige
»ZBORNIKA RADOVA«.
Ovaj, 35. broj »Zaštite prirode« sadrži:
Uvodna riječ Redakcionog odbora.


S. N i k o 1 i ć: Djelovanje Republičkog
zavoda za zaštitu prirode u SR Srbiji,
B. JovanovićiM. Mišić: Šumske
zajednice Srbije i potreba njihove zaštite,


B. Jovanović: Fitocenoze maljavog
poljskog jasena sa lužnjakom u Krajini,
S. Nikolić : Korišćenje zaštićenih
objekata prirode u turističko-rekreativne
i kulturno-obrazovne svrhe,
Ž. Radovanović: Metodski postupak
zaštite i uređenja prostora oko
nepokretnih kulturnih dobara,


B. Vasiljević: Novi nacionalni
parkovi u SR Srbiji,
Svetlana N o j k o v i ć : Prikaz zakona
o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti
prirode,


ploha 12 ih je u sastojinama od Popovače
do Nove Gradiške a 12 od SI. Broda
do Spačve.


Ovu registraciju 52. sveska Radova Šumarskog
instituta u Jastrebarskom završavamo
s konstatacijom, da rezultate istraživanja
Mr Brezaka treba koristiti u
uzgoju sastojina šume hrasta lužnjaka
i velike žutilovke.


O. Piškorić
Zlata Jarić : Plan zaštite korišćenja
i uređenja područja posebne namjene u
Prostornom planu Srbije,


Zlata Jarić: O čemu je bilo govora
na dosadašnjim savjetovanjima o nacionalnim
i regionalnim parkovima,


S. S t a n k o v i ć : Naučno-stručni skup
»Zaštita, očuvanje i unapređenje kvaliteta
slatkih voda«,
S. Stanković: Simpozijum »Zaštite
prirode i turizam u SR Srbiji«,
Popi s radova objavljenih u publikacijama
Republičkog zavora za zaštitu prirode.


2. Od priloga zahtijevaju širu informaciju
dva, onaj Prof. dr Branislava Jovanovića
i onaj Božidara Vasiljevića.
B. Jovanović prikazao je, kako se
vidi u naslovu, fitocenozu maljavog poljskog
jasena s lužnjakom u Krajini. Maljavi
ili dlakavi poljski jasen nije registriran
ni u I izdanju Šumarske enciklopedije. To
je jasen, kojeg je prva opisala engleska
botaničarka W i 11 m o 11 s delte Dunava
i nazvala ga Fraxinus pallisae prema istraživaču
delte Dunava Mariette Pallis. U
našoj zemlji ovaj uskolisni dlakavi jasen
prvi put je zabilježen 1957. godine i to u
Timočkoj krajini (Jovanović) i pored
Negorečke Banje u blizini Đevđelija (E m).
Ovaj jasen nalazi se na ograničenoj površini
istočno od Negotina kao ostatak
šumske vegetacije nekadašnjeg Negotinskog
rita. Krajina je krajnji sjeveroistočni
dio Srbije otvoren prema sjeveroistoku


ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 74     <-- 74 -->        PDF

(dolini Dunava) a od zapada izoliran karpatsko-
balkanskim lančanim gorjem te
»predstavlja biljnogeografski, pa i fitocenološki,
posebno područje« (str. 43). Na
tom području nalazi se i sivi (stepski)
hrast lužnjak — Quercus pedunculiflora


K. Koch, kojeg je Jovanović opisao
1967. godine u svom udžbeniku dendrologije
(str. 48).
Iz prikaza B. Vas il je vica saznajemo,
da prema studiji iz 1979. godine
»Osnovna pitanja pri izdvajanju i gazdovanju
nacionalnim parkovima i mogući
načini njihovog rešavanja« u Srbiji samo
četiri područja imaju uslove za status nacionalnog
pafka. To su područja Tare,
Kučajske Planine, Đerdap i Kapaonik.
Područje Đerdapa »formalno je proglašeno
za nacionalni park još 1974. godine«
ali kako »ovim zakonom nisu rešena osnovna
statusna pitanja, nisu utvrđene granice
parka, niti predviđene obaveze Republike
« u pripremi je donošenje novog
zakona. Površina ovog nacionalnog parka
predviđena je oko 5000 ha. U pripremi
je i donošenje zakona za proglašenjem
nacionalnim parkom područje planine Tare
i Zvezde u zapadnoj Srbiji (oko 22 000
ha) te najviših dijelova planine Kopaonik
(oko 12 000 ha). U N. p. Tara oko tri
četvrtine površine je pod šumom, a »pojedini
šumski kompleksi... spadaju među
najočuvanije i najkvalitetnije u Evropi
«. Na Tari je Pančić otkrio i »svoju« omoriku.*
U N. p. »Kopaoniku«. uz ostalo,
postoje i »prostrane travnate površine«
te ga se može »tretirati kao najperspektivnijeg
centra planinskog, zimskog turizma
u Srbiji« (str. 96).


Kako kompleks Nacionalnog parka dopire do
rijeke Drine, to ni šume na tom području nisu u
prošlosti bile pošteđene od sječe. Tako je na prelazu
stoljeća (oko 1900) posječeno preko 30 000 stabala
jele i smreke »promjera na 1 m visine 60 — 120
cm« (»Šumarstvo« br. 4/1982, str. 65), a iskorišćivanje
šuma na tom području nastavljeno je i između
dva rata. Osim što se drvo izvlačilo na Drinu (i
dalje plavilo ili splavarilo) ono se prebacivalo i žičarom
od Zaovina na pilanu u Jagodini (kod Višegrada).


3. Kao posebnost ovoga broja »Zaštite
prirode« valja naglasiti bibliografiju (popis)
radova objavljenih u publikacijama
Republičkog zavoda za zaštitu prirode.
Ovaj popis s jedne strane je dokument
o radu u prvom redu stručnjaka Republičkog
zavoda za zaštitu prirode SR Srbije
a zatim i drugih koji se zanimaju za pojedine
probleme iz te domene. Autori su
pretežno iz Srbije, ali ih ima i iz drugih
Republika odnosno iz SR Bosne i Hercegovine
(P. Fukarek, V. Ržehak) te Hrvatske.
Iz Hrvatske suS. Bertovi ć (Motovunska
šuma — prirodna rijetkost Istre,
Z. P. br. 17/1960), M. Kamenarević
(Zaštita prizemne flore Medvednice i Samoborskog
gorja, Z. P. 13/1958), Ž. Polja
k (Planinarstvo i zaštita prirode, Posebna
izdanja knj. 1, 1972. god., Materijali
Prvog saveznog savjetovanja za zaštitu
prirode Jugoslavije održanog 1968), P.
Unga r (Položaj, organizacija i kadrovi
u oblasti zaštite prirode — »Posebna izdanja
« knj. 4, 1974) te R. Kevo.
Izdvajam suradnju K. Reve, jer je
vaj Popis omogućio, da se dopuni bibliografija
njegovih napisa koja je objavljena
u nekrologu (Šum. list br. 11—12/1972), u
kojem nije naveden ni jedan napis iz časopisa
»Zaštita prirode«. U Z. P. objavljeni
su ovi prikazi R. Keve:


— Prikaz dosadašnjeg rada na području
zaštite prirode u NR Hrvatskoj (u br.
8/1956),
— Kopački rit kao prirodni rezervat;
Zaštita pećina u NR Hrvatskoj (u br.
9/1957),
— Nacionalni park Paklenica (u br.
11/1957),
— Zaštita starih stabala (u br. 11/1957),
— Postupak oko progltišenja područja
Mljetskih jezera i okolnih šuma nacionalnim
parkom (u br. 13/1958),
— Rad službe zaštite prirode Konzervatorskog
zavoda Hrvatske u 1958. god.
(br. 15/1959),