DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 73 <-- 73 --> PDF |
— varijabilnost debljinskog prirasta po dobnim razredima; — odnos strukture broja stabala i strukture debljinskog prirasta (širine godova) «. Svi navedeni elementi svakako su funkcija i tretmana sastojina tijekom ophodnje, ali u ovom slučaju utjecaj razlike tretmana minimalno se odrazio na rezultat, jer su istraživanja provedena na 24 plohe. Od ukupnog broja primjernih ZAŠTITA PRIRODE časopis Republičkog zavoda za zaštitu prirode SR Srbije Broj 35. Časopis »ZAŠTITA PRIRODE« izdaje Republički zavod za zaštitu prirode SR Srbije od 1950. godine a s prekidom od 1967. do 1982. godine, kada nastavlja s br. 35. U međuvremenu od 1972. do 1978, Zavod je objavio 11 knjiga »POSEBNIH IZDANJA «, a 1974. i 1975. i dvije knjige »ZBORNIKA RADOVA«. Ovaj, 35. broj »Zaštite prirode« sadrži: Uvodna riječ Redakcionog odbora. S. N i k o 1 i ć: Djelovanje Republičkog zavoda za zaštitu prirode u SR Srbiji, B. JovanovićiM. Mišić: Šumske zajednice Srbije i potreba njihove zaštite, B. Jovanović: Fitocenoze maljavog poljskog jasena sa lužnjakom u Krajini, S. Nikolić : Korišćenje zaštićenih objekata prirode u turističko-rekreativne i kulturno-obrazovne svrhe, Ž. Radovanović: Metodski postupak zaštite i uređenja prostora oko nepokretnih kulturnih dobara, B. Vasiljević: Novi nacionalni parkovi u SR Srbiji, Svetlana N o j k o v i ć : Prikaz zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, ploha 12 ih je u sastojinama od Popovače do Nove Gradiške a 12 od SI. Broda do Spačve. Ovu registraciju 52. sveska Radova Šumarskog instituta u Jastrebarskom završavamo s konstatacijom, da rezultate istraživanja Mr Brezaka treba koristiti u uzgoju sastojina šume hrasta lužnjaka i velike žutilovke. O. Piškorić Zlata Jarić : Plan zaštite korišćenja i uređenja područja posebne namjene u Prostornom planu Srbije, Zlata Jarić: O čemu je bilo govora na dosadašnjim savjetovanjima o nacionalnim i regionalnim parkovima, S. S t a n k o v i ć : Naučno-stručni skup »Zaštita, očuvanje i unapređenje kvaliteta slatkih voda«, S. Stanković: Simpozijum »Zaštite prirode i turizam u SR Srbiji«, Popi s radova objavljenih u publikacijama Republičkog zavora za zaštitu prirode. 2. Od priloga zahtijevaju širu informaciju dva, onaj Prof. dr Branislava Jovanovića i onaj Božidara Vasiljevića. B. Jovanović prikazao je, kako se vidi u naslovu, fitocenozu maljavog poljskog jasena s lužnjakom u Krajini. Maljavi ili dlakavi poljski jasen nije registriran ni u I izdanju Šumarske enciklopedije. To je jasen, kojeg je prva opisala engleska botaničarka W i 11 m o 11 s delte Dunava i nazvala ga Fraxinus pallisae prema istraživaču delte Dunava Mariette Pallis. U našoj zemlji ovaj uskolisni dlakavi jasen prvi put je zabilježen 1957. godine i to u Timočkoj krajini (Jovanović) i pored Negorečke Banje u blizini Đevđelija (E m). Ovaj jasen nalazi se na ograničenoj površini istočno od Negotina kao ostatak šumske vegetacije nekadašnjeg Negotinskog rita. Krajina je krajnji sjeveroistočni dio Srbije otvoren prema sjeveroistoku |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 74 <-- 74 --> PDF |
(dolini Dunava) a od zapada izoliran karpatsko- balkanskim lančanim gorjem te »predstavlja biljnogeografski, pa i fitocenološki, posebno područje« (str. 43). Na tom području nalazi se i sivi (stepski) hrast lužnjak — Quercus pedunculiflora K. Koch, kojeg je Jovanović opisao 1967. godine u svom udžbeniku dendrologije (str. 48). Iz prikaza B. Vas il je vica saznajemo, da prema studiji iz 1979. godine »Osnovna pitanja pri izdvajanju i gazdovanju nacionalnim parkovima i mogući načini njihovog rešavanja« u Srbiji samo četiri područja imaju uslove za status nacionalnog pafka. To su područja Tare, Kučajske Planine, Đerdap i Kapaonik. Područje Đerdapa »formalno je proglašeno za nacionalni park još 1974. godine« ali kako »ovim zakonom nisu rešena osnovna statusna pitanja, nisu utvrđene granice parka, niti predviđene obaveze Republike « u pripremi je donošenje novog zakona. Površina ovog nacionalnog parka predviđena je oko 5000 ha. U pripremi je i donošenje zakona za proglašenjem nacionalnim parkom područje planine Tare i Zvezde u zapadnoj Srbiji (oko 22 000 ha) te najviših dijelova planine Kopaonik (oko 12 000 ha). U N. p. Tara oko tri četvrtine površine je pod šumom, a »pojedini šumski kompleksi... spadaju među najočuvanije i najkvalitetnije u Evropi «. Na Tari je Pančić otkrio i »svoju« omoriku.* U N. p. »Kopaoniku«. uz ostalo, postoje i »prostrane travnate površine« te ga se može »tretirati kao najperspektivnijeg centra planinskog, zimskog turizma u Srbiji« (str. 96). Kako kompleks Nacionalnog parka dopire do rijeke Drine, to ni šume na tom području nisu u prošlosti bile pošteđene od sječe. Tako je na prelazu stoljeća (oko 1900) posječeno preko 30 000 stabala jele i smreke »promjera na 1 m visine 60 — 120 cm« (»Šumarstvo« br. 4/1982, str. 65), a iskorišćivanje šuma na tom području nastavljeno je i između dva rata. Osim što se drvo izvlačilo na Drinu (i dalje plavilo ili splavarilo) ono se prebacivalo i žičarom od Zaovina na pilanu u Jagodini (kod Višegrada). 3. Kao posebnost ovoga broja »Zaštite prirode« valja naglasiti bibliografiju (popis) radova objavljenih u publikacijama Republičkog zavoda za zaštitu prirode. Ovaj popis s jedne strane je dokument o radu u prvom redu stručnjaka Republičkog zavoda za zaštitu prirode SR Srbije a zatim i drugih koji se zanimaju za pojedine probleme iz te domene. Autori su pretežno iz Srbije, ali ih ima i iz drugih Republika odnosno iz SR Bosne i Hercegovine (P. Fukarek, V. Ržehak) te Hrvatske. Iz Hrvatske suS. Bertovi ć (Motovunska šuma — prirodna rijetkost Istre, Z. P. br. 17/1960), M. Kamenarević (Zaštita prizemne flore Medvednice i Samoborskog gorja, Z. P. 13/1958), Ž. Polja k (Planinarstvo i zaštita prirode, Posebna izdanja knj. 1, 1972. god., Materijali Prvog saveznog savjetovanja za zaštitu prirode Jugoslavije održanog 1968), P. Unga r (Položaj, organizacija i kadrovi u oblasti zaštite prirode — »Posebna izdanja « knj. 4, 1974) te R. Kevo. Izdvajam suradnju K. Reve, jer je vaj Popis omogućio, da se dopuni bibliografija njegovih napisa koja je objavljena u nekrologu (Šum. list br. 11—12/1972), u kojem nije naveden ni jedan napis iz časopisa »Zaštita prirode«. U Z. P. objavljeni su ovi prikazi R. Keve: — Prikaz dosadašnjeg rada na području zaštite prirode u NR Hrvatskoj (u br. 8/1956), — Kopački rit kao prirodni rezervat; Zaštita pećina u NR Hrvatskoj (u br. 9/1957), — Nacionalni park Paklenica (u br. 11/1957), — Zaštita starih stabala (u br. 11/1957), — Postupak oko progltišenja područja Mljetskih jezera i okolnih šuma nacionalnim parkom (u br. 13/1958), — Rad službe zaštite prirode Konzervatorskog zavoda Hrvatske u 1958. god. (br. 15/1959), |