DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 23 <-- 23 --> PDF |
UDC: 582.28(497.13) Sum. list CVII (1983), 421 PRILOG POZNAVANJU NALAZIŠTA LACTARIUS SEMINSANGUIFLUUS HEIM ET LECLAIR NA JUGOISTOČNIM PADINAMA NACIONALNOG PARKA »RISNJAK« Mr Karmelo POŠTENJAK Skrad SAŽETAK. Prigodom sakupljanja podataka za studiju o gospodarenju šumama Nacionalnog parka »Risujak« 1979. godine autor je obratio pažnju i na gljivu rujnicu (Lactarius semisanguifluus Heim et Leclair) i utvrdio da njihov broj ovisi prvenstveno o tlu i jitocenozu a manje o drugim činiocima. U fitocenozi subalpske bukve nije pronađen ni jedan primjerak, (op) UVOD Svakodnevno smo svjesniji kompleksnosti koristi koje ekosistemi pružaju ljudskoj zajednici. U tim ekosistemima značajno mjesto zauzimaju šume, čije proizvode čovjek oduvijek uživa, a u konstelaciji vremena i događaja, nekada beznačajni, tzv. sporedni šumski proizvodi, dobivaju sada značajno mjesto, a među njima su svakako i gljive. Planinsko područje visokog krša u našoj republici, točnije regije Gorskog kotara ima niz jestivih gljiva, a po učestalosti nalazišta među njima značajno mjesto pripada rodu Lactarius porodice Russulaceae, od kojih samo dvije vrste iz ovog roda nalazimo u ovoj regiji i to: Lactarius semisanquifhiusHeim et Leclair i Lactarius sahnoneus Heim et Leclair, gdje je ova prva mlječnica učestalija od druge. METODA RADA Ideja da se sazna nešto više o nalazištu ove rujnice nametnula se zaista spontano, tj. prilikom sakupljanja taksacijskih podataka za studiju o gospodarenju šumama Nacionalnog.parka »Risnjak« u ljetu i jeseni 1979. godine. Među ostalim metodama, koje su korištene za prikupljanje taksacijskih podataka o tim šumama, korištena je i metoda -p ruganja, gdje je na najpogodnijem mjestu obuhvačeno najviše raznolikosti o tim šumama. Sticanjem okolnosti pruge (dvije) su baš polagane u jeku sezone pojave rujnica te godine, tj. 17. rujna na jugoistočnoj padini Risnjačkog masiva od predjela kompleksa livada zvanih »Leska« na nad. visini od 690 do Velikog i Malog Bukovca na nad. visini od 1259 m. Na tom potezu dugačkom 1400 m s razlikom nadmorske visini od gotovo 600 m, gdje su prisutne četiri biljne zajednice, na svakoj od dvije položene pruge pored utvrđivanja taksacijskih elemenata (kao ekspozicija, inklinacija, vrsta tla, biljna zajednica, broj stabala po vrstama drveća i debljinskim stupnjevima, visine stabala, uzoraka za utvr |