DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 23     <-- 23 -->        PDF

UDC: 582.28(497.13) Sum. list CVII (1983), 421


PRILOG POZNAVANJU NALAZIŠTA LACTARIUS SEMINSANGUIFLUUS
HEIM ET LECLAIR NA JUGOISTOČNIM PADINAMA
NACIONALNOG PARKA »RISNJAK«


Mr Karmelo POŠTENJAK
Skrad


SAŽETAK. Prigodom sakupljanja podataka za studiju o gospodarenju
šumama Nacionalnog parka »Risujak« 1979. godine
autor je obratio pažnju i na gljivu rujnicu (Lactarius semisanguifluus
Heim et Leclair) i utvrdio da njihov broj ovisi prvenstveno


o tlu i jitocenozu a manje o drugim činiocima. U fitocenozi subalpske
bukve nije pronađen ni jedan primjerak, (op)
UVOD


Svakodnevno smo svjesniji kompleksnosti koristi koje ekosistemi pružaju
ljudskoj zajednici. U tim ekosistemima značajno mjesto zauzimaju šume,
čije proizvode čovjek oduvijek uživa, a u konstelaciji vremena i događaja,
nekada beznačajni, tzv. sporedni šumski proizvodi, dobivaju sada značajno
mjesto, a među njima su svakako i gljive.


Planinsko područje visokog krša u našoj republici, točnije regije Gorskog
kotara ima niz jestivih gljiva, a po učestalosti nalazišta među njima značajno
mjesto pripada rodu Lactarius porodice Russulaceae, od kojih samo dvije
vrste iz ovog roda nalazimo u ovoj regiji i to: Lactarius semisanquifhiusHeim et Leclair i Lactarius sahnoneus Heim et Leclair, gdje je ova prva
mlječnica učestalija od druge.


METODA RADA


Ideja da se sazna nešto više o nalazištu ove rujnice nametnula se zaista
spontano, tj. prilikom sakupljanja taksacijskih podataka za studiju o gospodarenju
šumama Nacionalnog.parka »Risnjak« u ljetu i jeseni 1979. godine.
Među ostalim metodama, koje su korištene za prikupljanje taksacijskih podataka
o tim šumama, korištena je i metoda -p ruganja, gdje je na najpogodnijem
mjestu obuhvačeno najviše raznolikosti o tim šumama. Sticanjem okolnosti
pruge (dvije) su baš polagane u jeku sezone pojave rujnica te godine,
tj. 17. rujna na jugoistočnoj padini Risnjačkog masiva od predjela kompleksa
livada zvanih »Leska« na nad. visini od 690 do Velikog i Malog Bukovca
na nad. visini od 1259 m. Na tom potezu dugačkom 1400 m s razlikom nadmorske
visini od gotovo 600 m, gdje su prisutne četiri biljne zajednice,
na svakoj od dvije položene pruge pored utvrđivanja taksacijskih elemenata
(kao ekspozicija, inklinacija, vrsta tla, biljna zajednica, broj stabala
po vrstama drveća i debljinskim stupnjevima, visine stabala, uzoraka za utvr




ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 24     <-- 24 -->        PDF

đivanje prirasta, opisa sastojine i pomlatka) registrirani su svi pronađeni
primjerci rujnice na primjernoj prugi, te pri tom razvrstani u četiri kategorije
predočene u tablici 1.


REZULTATI RADA I NJIHOVA ANALIZA


Kad se analiziraju dobiveni rezultati iz tabele 1 mogu se uočiti neke
činjenice, kao:


a) na položenom profilu u rasponu nadmorske visine od 688 do 1259 m,
na pretežno kiselim tlima, u četiri biljne zajednice čistih i mješovitih sastojina
preborne i preborno-grupimične strukture, potpuna obrasta, utvrđeno
je prosječno 62 komada istraživane gljive po 1 ha, od čega 1 gljiva veličine
do lem, 20 gljiva veličine 1—5 cm, 24 gljive veličine preko 5 cm i 8 gljiva
koje su od starosti mjestimično oštećene;


b) utvrđeno je da na pridolazak istraživane gljive utječe:



biljna zajednica, tako da u:

zajednici jele i rebrače nalazimo 227 primjeraka gljive po 1 ha;

zajednici jele i bukve nalazimo od 8—108 primjeraka gljive ili prosječno
48 primjeraka po 1 ha;
— zajednici jele i milave nalazimo 13 primjeraka gljive po 1 ha;
— zajednici subalpske bukve nije nađen nijedan primjerak gljive po 1 ha;
— nadmorska visina utječe tako, da porastom iste opada broj primjeraka
istražne gljive;
— ostali promatrani faktori kao:



tlo putem svojih fizikalno kemijskih osobina, prvenstveno različite
kiselosti, uvjetuje učestaliju pojavu gljive kod veće kiselosti;

inklinacija ima znatno manji utjecaj na pojavu gljive;

površinska kamenitost, koja je uvjetovana najprije tipom tla i inklinacijom,
zatim obrastoni itd. također ima manji utjecaj;

broj stabala i temeljnica pokazuju nejasan utjecaj, a posljedica su
ponajprije biljne zajednice i ostalih činioca (na pr. nadmorske visine
itd.);
d) također je utvrđeno da unutar iste biljne zajednice (riječ je o zajednici
jele i bukve) pridolazak istraživane gljive značajno ovisi o:
— nadmorskoj visini, tj. njenim porastom opada broj primjeraka gljive;



broju stabala i temeljnici po 1 ha, takio smanjivanjem tih veličina opada
i broj primjeraka gljive;
nejasan utjecaj pridolasku istraživane gljive pruža:



inklinacija terena, gdje položeniji tereni imaju veći broj primjeraka od
strmijih;

površinska kamenitost, kod koje površine sa manjom kamenitošću imaju
veći broj primjeraka gljive;
c) kada se promatra pridolazak gljive prema veličini (starosti) mogu se
uočiti određene više ili manje jasne zakonitosti kao:
— najmanja veličina gljive od 1 cm nađena je u postotku od ukupnog broja


primjeraka sa 16—19%, gdje je najveći postotak u zajednici jele i bukve
u donjoj trećini istraživane nadmorske visine;



srednja veličina gljive od 1—5 cm nađena je u postotku od 29—39%, gdje
je najveći postotak u zajednici jele i bukve u donjoj trećini nadmorske
visine;


ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 25     <-- 25 -->        PDF

oudn p (N —
JO
H
BfuBpcdSB J nj*|pi?]s n
3U3331S0 ´n.lBIS
( N —H
a
c
5
a
x,u
es
a
so 0
5
CS gpri
Z
0
a
S?
>~
"5c
3UIDI(3A UI3 C — |
3UI?ip A IUO [ Op
muujoui n
Bjijojd cuiznp
e q i o d BjsjA qiAS
BDiufpiusi Buđn^ri
-HO
i n
mr l
-to~
p
CO
*—i
0\
o
o
r*
o
CO
©
CO
CO -~
A
B
3 a a
5
o S fc,-o~4i« o
c/i o.
C1SJA
qiAS oudn^n
fundnjs
;>(Suifiqop A j 4 HI
(N—

n^iojsod n
JS01]U3LUB>[ T!>[SUIS.[AOd V V A A A A A
3
dp
cuitA3fudnjs n
TU3J31 T?jir)EUTI>|UI
II
V2 u.5 3
N "-> -d a
c S-
u rt
~ >
oVC Ö
a D,
V
« u
.5 B
N Ji
"3 cr
B —
>
AIs
O U
V2 3
C U
rt P .
:S: >
AE&
V
I
u5
1 BU3J3J BtlOKOdXD
nuii.nouj n
tJUISIA
t35{S.IOlUpHU
tu
2
\0 ^O00
\Ot^
w
oo
I
t**-o
1S´ Or>i^ O00
J ,
O O
N« J
O Otu
00
!
O O
oo ^iO
I
O CTN
Tt-m
M M
BDlUpOlU/
EUfjiq
E
3
, U
o E —-C
1) o
L;s ß
3
E
.rt 3
o ^
SS c
3
, E
.J, 3
OJ r t CJ -
c
T j
E.J, 3
u u cl
:
IU
0
oi: t
rt 3
W ´S
rt.,0
U i
c
´-5
E
A ^
XI rt
rt_
"5
E »
3 .
ü rtoi: S
Pu
öS
rt ^
423




ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 26     <-- 26 -->        PDF


najveća veličina gljive od preko 5 cm nađena je u postotku od 32 — 100%,
gdje je najveći postotak u zajednici jele i milave;

najstarije gljive opažene su u postotku od 11—50°/o, gdje je najveći postotak
u zajednici jele i bukve u gornjoj trećini nadmorske visine.
Prema FOCHTU (strana 14, 17, 18 i 19), nalazišta i pojava gljiva ovise


o geografskoj širini i dužini, nadmorskoj visini, podlozi, tlu, lokalnoj kldmi,
meterološkim prilikama, okolnom raslinstvu i ljudskom uplitanju u prirodnu
ravnotežu, pa i o šumskim životinjama. 1st; autor dalje navodi da
gljive imaju ugrađen jedan tvrdokorni i kapriciozni bioritam, koji gazeći
sve prepreke ciklički rađa ili ne rađa, dok je prava gljiva podzemno ili
potkorno stablo-micelij, koji može živjeti dugi niz godina, a da nas svojim
produktima ne obraduje, gdje se pcriodicitet pojave kreće od svake godine
do čak svake 128. godine (porodica Cortinaurius), tako da ni dan-danas ne
znamo odgovor na pitanje da li je to u prirodi određene vrste da tako
rijetko spoljnim znacima plodnosti prikazuje svoje postojanje, ili ona pak
postavlja takvo mnoštvo raznih i složenih uvjeta, da ih rijetko koja kalendarska
godina može ispuniti. Isto tako je pažnje vrijedna teorija velikog francuskog
mikologa HENRY ROMAGNES-a po kojem je pojava gljiva uvjetotana
klimatskim ili mehaničkim šokom.
ZAKLJUČAK


Na temelju utvrđenog i analiziranog stanja na terenu te naprijed citiranih
saznanja o ćudljivosti pojave plodova gljivičnih micelija (a među inim
je i periodiciteti pojave — svake ili svake druge — treće godine), može se
pretpostaviti, da u istim ekološko-edafskim i ostalim biotskjm činiocima bitnim
za pojavu plodova gljivičnoga micelija rujnice na jugoistočnim padinama
Risnjačkog masiva na području Nacionalnog parka »Risnjak« nalazište
rujnice ovisi o tlu i biljnoj zajednici, a tek potom o ostalim analiziranim
činiocima.


LITERATURA


Focht, I. (1980.): Gljive Jugoslavije, Beograd
Horvat , I. (1962.): Karte biljnih zajednica zapadne Hrvatske, Acta biologica II,
Zagreb
Poštenjak , K. (1979.): Studija o gospodarenju šumama N. p. Risnjak (taksacijski
podaci), Crni Lug


Habitations of the Fungus Lactarius semisanguifluus Heim et Leclair on the
South-East Slopes of the »Risnjak« National Park


Summary


During the time spent in collecting data for the study of the management of
forests in the »Risnjak« National Park, the author paid attention to the fungus
Lactaris semisanguifluus Heim et Leclair. Assessment of the situation for the
situation for the fungus on the 17th September 1979 is shown in the Table 1.
Column 1 of the Table presents phytocoenosis included in this investigation,
Column 2 shows altitude, column 3 gives aspect of the terrain, in Column 4 inclinationa
can be found, Column 6 shows the surface stoniness in percentages, and
Column 15 gives the total number of fungi per 1 ha. According to the author´s
findings the number of fungi in the investigated area primarily depends on the
soil and phytocoenosis, and less on the other factors.