DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 24 <-- 24 --> PDF |
đivanje prirasta, opisa sastojine i pomlatka) registrirani su svi pronađeni primjerci rujnice na primjernoj prugi, te pri tom razvrstani u četiri kategorije predočene u tablici 1. REZULTATI RADA I NJIHOVA ANALIZA Kad se analiziraju dobiveni rezultati iz tabele 1 mogu se uočiti neke činjenice, kao: a) na položenom profilu u rasponu nadmorske visine od 688 do 1259 m, na pretežno kiselim tlima, u četiri biljne zajednice čistih i mješovitih sastojina preborne i preborno-grupimične strukture, potpuna obrasta, utvrđeno je prosječno 62 komada istraživane gljive po 1 ha, od čega 1 gljiva veličine do lem, 20 gljiva veličine 1—5 cm, 24 gljive veličine preko 5 cm i 8 gljiva koje su od starosti mjestimično oštećene; b) utvrđeno je da na pridolazak istraživane gljive utječe: — biljna zajednica, tako da u: — zajednici jele i rebrače nalazimo 227 primjeraka gljive po 1 ha; — zajednici jele i bukve nalazimo od 8—108 primjeraka gljive ili prosječno 48 primjeraka po 1 ha; — zajednici jele i milave nalazimo 13 primjeraka gljive po 1 ha; — zajednici subalpske bukve nije nađen nijedan primjerak gljive po 1 ha; — nadmorska visina utječe tako, da porastom iste opada broj primjeraka istražne gljive; — ostali promatrani faktori kao: — tlo putem svojih fizikalno kemijskih osobina, prvenstveno različite kiselosti, uvjetuje učestaliju pojavu gljive kod veće kiselosti; — inklinacija ima znatno manji utjecaj na pojavu gljive; — površinska kamenitost, koja je uvjetovana najprije tipom tla i inklinacijom, zatim obrastoni itd. također ima manji utjecaj; — broj stabala i temeljnica pokazuju nejasan utjecaj, a posljedica su ponajprije biljne zajednice i ostalih činioca (na pr. nadmorske visine itd.); d) također je utvrđeno da unutar iste biljne zajednice (riječ je o zajednici jele i bukve) pridolazak istraživane gljive značajno ovisi o: — nadmorskoj visini, tj. njenim porastom opada broj primjeraka gljive; — broju stabala i temeljnici po 1 ha, takio smanjivanjem tih veličina opada i broj primjeraka gljive; nejasan utjecaj pridolasku istraživane gljive pruža: — inklinacija terena, gdje položeniji tereni imaju veći broj primjeraka od strmijih; — površinska kamenitost, kod koje površine sa manjom kamenitošću imaju veći broj primjeraka gljive; c) kada se promatra pridolazak gljive prema veličini (starosti) mogu se uočiti određene više ili manje jasne zakonitosti kao: — najmanja veličina gljive od 1 cm nađena je u postotku od ukupnog broja primjeraka sa 16—19%, gdje je najveći postotak u zajednici jele i bukve u donjoj trećini istraživane nadmorske visine; — srednja veličina gljive od 1—5 cm nađena je u postotku od 29—39%, gdje je najveći postotak u zajednici jele i bukve u donjoj trećini nadmorske visine; |