DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 24     <-- 24 -->        PDF

đivanje prirasta, opisa sastojine i pomlatka) registrirani su svi pronađeni
primjerci rujnice na primjernoj prugi, te pri tom razvrstani u četiri kategorije
predočene u tablici 1.


REZULTATI RADA I NJIHOVA ANALIZA


Kad se analiziraju dobiveni rezultati iz tabele 1 mogu se uočiti neke
činjenice, kao:


a) na položenom profilu u rasponu nadmorske visine od 688 do 1259 m,
na pretežno kiselim tlima, u četiri biljne zajednice čistih i mješovitih sastojina
preborne i preborno-grupimične strukture, potpuna obrasta, utvrđeno
je prosječno 62 komada istraživane gljive po 1 ha, od čega 1 gljiva veličine
do lem, 20 gljiva veličine 1—5 cm, 24 gljive veličine preko 5 cm i 8 gljiva
koje su od starosti mjestimično oštećene;


b) utvrđeno je da na pridolazak istraživane gljive utječe:



biljna zajednica, tako da u:

zajednici jele i rebrače nalazimo 227 primjeraka gljive po 1 ha;

zajednici jele i bukve nalazimo od 8—108 primjeraka gljive ili prosječno
48 primjeraka po 1 ha;
— zajednici jele i milave nalazimo 13 primjeraka gljive po 1 ha;
— zajednici subalpske bukve nije nađen nijedan primjerak gljive po 1 ha;
— nadmorska visina utječe tako, da porastom iste opada broj primjeraka
istražne gljive;
— ostali promatrani faktori kao:



tlo putem svojih fizikalno kemijskih osobina, prvenstveno različite
kiselosti, uvjetuje učestaliju pojavu gljive kod veće kiselosti;

inklinacija ima znatno manji utjecaj na pojavu gljive;

površinska kamenitost, koja je uvjetovana najprije tipom tla i inklinacijom,
zatim obrastoni itd. također ima manji utjecaj;

broj stabala i temeljnica pokazuju nejasan utjecaj, a posljedica su
ponajprije biljne zajednice i ostalih činioca (na pr. nadmorske visine
itd.);
d) također je utvrđeno da unutar iste biljne zajednice (riječ je o zajednici
jele i bukve) pridolazak istraživane gljive značajno ovisi o:
— nadmorskoj visini, tj. njenim porastom opada broj primjeraka gljive;



broju stabala i temeljnici po 1 ha, takio smanjivanjem tih veličina opada
i broj primjeraka gljive;
nejasan utjecaj pridolasku istraživane gljive pruža:



inklinacija terena, gdje položeniji tereni imaju veći broj primjeraka od
strmijih;

površinska kamenitost, kod koje površine sa manjom kamenitošću imaju
veći broj primjeraka gljive;
c) kada se promatra pridolazak gljive prema veličini (starosti) mogu se
uočiti određene više ili manje jasne zakonitosti kao:
— najmanja veličina gljive od 1 cm nađena je u postotku od ukupnog broja


primjeraka sa 16—19%, gdje je najveći postotak u zajednici jele i bukve
u donjoj trećini istraživane nadmorske visine;



srednja veličina gljive od 1—5 cm nađena je u postotku od 29—39%, gdje
je najveći postotak u zajednici jele i bukve u donjoj trećini nadmorske
visine;