DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— najveća veličina gljive od preko 5 cm nađena je u postotku od 32 — 100%, gdje je najveći postotak u zajednici jele i milave; — najstarije gljive opažene su u postotku od 11—50°/o, gdje je najveći postotak u zajednici jele i bukve u gornjoj trećini nadmorske visine. Prema FOCHTU (strana 14, 17, 18 i 19), nalazišta i pojava gljiva ovise o geografskoj širini i dužini, nadmorskoj visini, podlozi, tlu, lokalnoj kldmi, meterološkim prilikama, okolnom raslinstvu i ljudskom uplitanju u prirodnu ravnotežu, pa i o šumskim životinjama. 1st; autor dalje navodi da gljive imaju ugrađen jedan tvrdokorni i kapriciozni bioritam, koji gazeći sve prepreke ciklički rađa ili ne rađa, dok je prava gljiva podzemno ili potkorno stablo-micelij, koji može živjeti dugi niz godina, a da nas svojim produktima ne obraduje, gdje se pcriodicitet pojave kreće od svake godine do čak svake 128. godine (porodica Cortinaurius), tako da ni dan-danas ne znamo odgovor na pitanje da li je to u prirodi određene vrste da tako rijetko spoljnim znacima plodnosti prikazuje svoje postojanje, ili ona pak postavlja takvo mnoštvo raznih i složenih uvjeta, da ih rijetko koja kalendarska godina može ispuniti. Isto tako je pažnje vrijedna teorija velikog francuskog mikologa HENRY ROMAGNES-a po kojem je pojava gljiva uvjetotana klimatskim ili mehaničkim šokom. ZAKLJUČAK Na temelju utvrđenog i analiziranog stanja na terenu te naprijed citiranih saznanja o ćudljivosti pojave plodova gljivičnih micelija (a među inim je i periodiciteti pojave — svake ili svake druge — treće godine), može se pretpostaviti, da u istim ekološko-edafskim i ostalim biotskjm činiocima bitnim za pojavu plodova gljivičnoga micelija rujnice na jugoistočnim padinama Risnjačkog masiva na području Nacionalnog parka »Risnjak« nalazište rujnice ovisi o tlu i biljnoj zajednici, a tek potom o ostalim analiziranim činiocima. LITERATURA Focht, I. (1980.): Gljive Jugoslavije, Beograd Horvat , I. (1962.): Karte biljnih zajednica zapadne Hrvatske, Acta biologica II, Zagreb Poštenjak , K. (1979.): Studija o gospodarenju šumama N. p. Risnjak (taksacijski podaci), Crni Lug Habitations of the Fungus Lactarius semisanguifluus Heim et Leclair on the South-East Slopes of the »Risnjak« National Park Summary During the time spent in collecting data for the study of the management of forests in the »Risnjak« National Park, the author paid attention to the fungus Lactaris semisanguifluus Heim et Leclair. Assessment of the situation for the situation for the fungus on the 17th September 1979 is shown in the Table 1. Column 1 of the Table presents phytocoenosis included in this investigation, Column 2 shows altitude, column 3 gives aspect of the terrain, in Column 4 inclinationa can be found, Column 6 shows the surface stoniness in percentages, and Column 15 gives the total number of fungi per 1 ha. According to the author´s findings the number of fungi in the investigated area primarily depends on the soil and phytocoenosis, and less on the other factors. |