DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 28 <-- 28 --> PDF |
šumarstvo na oslobođenom području za NOB, burno poslijeratno kretanje, stanje nakon objedinjavanja, zaključne napomene. 1. POČETNI OBLICI ORGANIZIRANOSTI Utjecaj društva na šume pisanom riječju javlja se putem utvrđivanja vlasništva nad njdma, potom utvrđivanjem odnosa između vlasnika i korisnika šuma, nakon čega će uslijediti upravna usmjerenja o načinima korišćenja i gospodarenja. Od poznatijih oblika datih propisa spomenut ćemo urbare, kojima bi se regulirali odnosi između vlastelina i njihovih podložnika (kmetova), zatim patente, instrukcije, redove i konačno zakone. Među prve takve dokumente ubraja se prikaz običajnog prava za zemlje ugarske krune, gdje je uključena i Slavonija, zabilježen po Stefanu Verboeziu 1514. godine. Uz sadržano opće vladarevo pravo nad šumama i vlastelinovo unutar njegovog posjeda, tu je još naznačen odgovarajući red u korišćenju šuma. Daljnji tokovi razvoja slijedit će posebno za građanski dio Hrvatske, tzv. Provincijal, koji je u nadležnosti hrvatskog Sabora i bana, a posebno za njezin izdvojeni dio, Vojnu krajinu u nadležnosti bečkog dvora, odnosno njegovog Ratnog vijeća. U Provincijal u kroz 16. i 17. stoljeće urbare donose sami vlastelini, koji su zbog pristrasnosti bili povod čestim pritužbama i pobunama. Kasnije ih donose vladari. Među prvima je urbarska naredba cara Karla VI iz 1737. god., nju zatim slijedi poznati slavonski urbarski zakon carice Marije Terezije iz 1756. godine, kojim se propisuje obaveza vlastelina na izdvajanju dijela šuma za potrebe svojih podložnika na drvu i pašarenju. Zbor izigravanja tih obaveza i daljnjih nemira popraćenih sa šumskim štetama, ista carica donosi 1769 god. tzv. novi šumski red o zaštiti i uzgoju šuma, pisan po prvi put na hrvatskom jeziku, a temeljen naprinoipima naprednijeg gospodarenja. Nakon 1848. godine bunt oslobođenih kmetova ostavlja vidne tragove na na vlastelinskim šumama, koje kroz njihove stalne upade postaju sve ugroženije. Da bi se stalo na put tome i pronašlo rješenje za buduće korišćenje, dolazi do carskog patenta iz 1857. godine, o segregaciji (diobi) tih šuma. Tom se prilikom od izdvojenih dijelova šuma stvaraju općinske šume, pod upravom zajednice ovlaštenika. Na području Vojn e krajin e sve su šume u vlasništvu Krajiške uprave. U prvo vrijeme one se koriste za potrebe Krajišnika, koje im se besplatno dodjeljuju na ime učešća u čuvanju granice. Šume su, poput i ostalih privrednih djelatnosti, pod komandom vojnih jedinica, kojima bi se dodjeljivalo stručno osoblje. U nedostatku propisa i osposobljenog osoblja, šume su na početku izložene uništavanju, posebno dijelovi koji su bliže naseljima. Među prvim propisima pojavljuje se poseban red i instrukcija iz 1755. god., koji sadrže propise o postupku oko izbora stabala za sječu, o zašli t 426 |