DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 29     <-- 29 -->        PDF

nim mjerama i prekršajima. Kroz propise sz 1778. god. slijedi tzv. novi
šumski red, a 1787. god. propisuje se potrajno gospodarenje.


U tom razdoblju za naobrazbu šumarskog osoblja potrebna je tek pismenost
i ponešto znanja u administraciji. Personalna se politika vodi u
samim vrhovima, u Ratnom vijeću, što se već vidi po nacionalnom sastavu
osoblja.


Od 1839. godine gospodarenje se vodi po posebnom šumskog pravilniku,
a 1850. god., krajiške se šume proglašuju državnima. Pridodato stručno
osoblje zapovjednika pukovnija i satnija tada čine šumarnici, nadšumari i
lugari, a nakon 1858. godine stručne poslove mogu obavljati samo stručnjaci
sa šumarskom akademijom ili učilištem te položenim stručnim ispitom.


Sa 1860. godinom proteže se i na ovo područje suvremeni austrijski
Zakon o šumama iz 1852. godine. Tih godina osnivaju se i cesarsko kraljevski
šumarski uredi na područjima pojedinih pukovnija. No to su još uvijek
sastavni dijelovi vojne uprave sa nedovoljnim brojem stručnog osoblja
i uskim djelokrugom rada.


Sedamedesetih godina Krajina doživljava svoj kraj, čija se provedba
obavlja na mahove i traje desetak godina. Sa 1871. godinom uvedena je
građanska uprava na ovom području. 1873. godine proglašava se razvojačenje
Krajine, dok 1. 1. 1882. godine ona pravno prestaje postojati.


Kroz taj interval rješava se pitanje otkupa prava služnosti (servitutnih
prava) Krajišnika na tamošnjim šumama, što se provodi 1871. god. u
vidu »Zakona o ustanovah za odkup, izlučenje prava na drvlje, pašu i uživanje
šumskih proizvoda, što krajiški stanovnici imaju u državnih šumah,
nalazeći se u vojnoj Krajini«, u jednostavnijem izrazu inače još poznat,
kao Zakon o segregaciji krajiških šuma. Prema tom zakonu jedna polovica
šuma, po njihovoj vrijednosti, pripast će bivšim ovlaštenicima, a druga će
i nadalje ostati u državnoj upravi. Od izdvojenih djelova nastat će jedna
nova struktura posjeda pod nazivom imovnih općina.


2. GRUPE POSJEDA PREMA VLASNIČKOJ STRUKTURI
Daljnju organiziranost pospješuju i propisi o uvođenju šumsko-tehničke
službe kod državne uprave, izraženi zakonom od 28. siječnja 1894. god.,
prema kome se toj upravi dodjeljuje određeni broj stručnog osoblja, u
vezi općeg nadzora nad svim šumama.


Pri odjelu za unutrašnje poslove zemaljske vlade, u čijem se sastavu
nalazi i šumarstvo, osnovan je posebni šumarski odsjek, na čijem je čelu
šumarski stručnjak u svojstvu odsječnog savjetnika. Kod županijskih oblasti
dodjeljuju se šumarski nadzornici kao referenti tih oblasti, sa po jednim
šumarskim vježbenikom, a kotari dobivaju kotarske šumare, uz po
jednog vježbenika i nadlugara. Za sve stručno osoblje propisana je akademska
naobrazba sa položenim stručnim ispitom.


Na tom razvojnom nivou neke strukture krupnih posjeda već postižu
organiziranost u današnjem smislu riječi. To se prvensleno odnosi na državno
i imovno šumarstvo, koje već pri svom osnivanju, nakon provedene