DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 33     <-- 33 -->        PDF

5. 6. 1873. god.«, popraćen sa tri naputka. Naputak A obuhvaća uređenje
zajedničkog uživanja šumskog zemljišta. Naputak B izmjeru, procjenu i
uređivanje šuma, dok Naputak C govori o službovanju kod imovnih općina.
Iz člana 1. spomenutog zakona iz 1873. god. proizlazi da uprava i gospodarenje
nad ovim izručenim šumama u općinskom vlasništvu, koga predstavljaju
sve mjesne općine sa područja jedne krajiške pukovnije, mora preći
na jednu posebnu i samostalnu općinu, koja će sve njih i njihov imetak
zastupati. Tako nastaju imovne općine, koje u svom nazivu nose i naznaku
kojem području pripadaju.


Već od svog nastanka ovo su samoupravne organizacije. Njihovu upravu
čini Zastupstvo 10 sa gospodarskim i revizijskim odborom. Zastupstvo
se bira iz redova općinskih zastupnika. Prema spomenutom zakonu iznad
3000 žitelja dolaze po dva zastupnika (i zamjenika), a iznad 7000 po tri.
Mandat im traje tri godine. Redovno zasjedanje održava se dva puta godišnje,
u jesen prilikom donošenja proračuna za slijedeću godinu i u proljeće
pri odobravanju završnog računa. Sjednicama redovno prisustvuje izaslanik
vlasti. U slučaju neusaglašavanja odluka, vlast može raspustiti zastupstvo
i uvesti komesara, što je i bio slučaj kod brodske IO 1925. god.


Stručnim poslovima rukovodi Gospodarski ured u okviru poslovne politike
Zastupstva i zakonskih propisa. Isprva je to malobrojni aparat od
činovnika i pomoćnog osoblja centrale i područnih šumarija s određenim
brojem čuvarskog osoblja.


Osnovni se zadatak IO sastoji u namirivanju potreba za šumskim proizvodima
svojih članova (praužitnika), koje čine krajiške obitelji, mjesne
općine, crkve i škole.


Na ovom području postojale su: Gradiška IO sa sjedištem u Novoj
Gradiški, Brodska IO sa sjedištem u Vinkovcima i Petrovaradinska IO sa
sjedištem u u Sr. Mitrovdoi. Za razliku od većine imovnih općina njihovo je
poslovanje, zahvaljujući zalihama starih hrastika, bilo uglavnom uspješno,
što se već vidi i na stanju posjeda, kojega Brodska IO povećava za 83%,
Gradiška za 23 i Petrovaradinska IO za 5%.


Kroz cjelokupno postojanje svih imovnih općina njihovo je gospodarenje
složeno i suočeno nizom poteškoća, počevši već od nadalje neodgovarajućim
šumskim fondom kako po količini tako i po starosnoj strukturi.
Na to se nadovezuju rastuće potrebe na drvu uz stalne financijske probleme,
nastale još od zamašnih svota prisilno upisanih zajmova u 1. svjetskom
ratu, pa do visokih poreskih i ostalih opterećenja u predratnoj Jugoslaviji.
Sve je to uvjetovalo njihov završetak koji je uslijedio koncem 1941. godine.
Budući da su zakonski akti doneseni za vrijeme okupacije smatrani ništavnim,
završetak, u pravnom smislu, donosi Sabor NR Hrvatska 1947.
god., kada imovinu zemljišnih zajednica i imovnih općina proglašava općenarodnom
imovinom.


Iz slijedećih podataka Ministarstva šuma i radnika mogu se vidjeti
površine posjeda, brojno slanje šumarija i uposlenog osoblja Brodske i
Gradiške IO.´


ö Publikacija »Šematizam i status osoblja u resoru Ministarstva šuma i ruda«.


431