DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Iz odnosa brojnog stanja posjeda, površina i šumsko-upravnih kotara (stručnih službi) proizlazi da prosječna površina (uključivši i obrasle paš njake) iznosi oko 120 ha, te da na 1 stručnu službu u prosjeku dolaze 44 posjeda. U takvim okolnostima, razumljivo, da zakon ostaje mrtvo slovo na papiru, i da je gospodarenje i nadalje stvar neukog lugarskog osoblja i samovolje ovlaštenika. Završetak zemljišnih zajednica pada u 1947. godinu, zajedno s imovnim općinama. Upravne šume Ovom grupom obuhvaćene su uglavnom gradske šume. Prema stanju iz 1894. god. površina im je cea 3.600 ha, da bi se, prema podacima Ministarstva šuma i rudnika u 1934. god. svele na 2.420 ha. Tada je to posjed grada Slav. Požege, koji raspolaže sa stručnom upravom, pod rukovodstvom upravitelja i osam lugara. Crkvene šume U grupi posjeda kojima raspolažu crkve i manastiri ovdje su obuhvaćeni veći posjedi Đakovačke biskupije, te manji posjedi Patrijaršije Dalj i Manastira Pakra — Bijela. Podaci iz 1934. godine daju nam slijedeće stanje:7 Biskupija Đakovo posjeduje cea 12.300 ha šuma, kojima gospodari preko vlastite stručne službe, sa centralnom upravom u Đakovu i tri područne šumarije. Od osoblja zapošljava 4 šumarska inženjera i 35 lugara. Patrijarsi ja Dalj raspolaže posjedom od cea 500 ha, gdje djeluje 1 lugar. Manastiru Pakri Bjelu šumske površine iznose nešto iznad 400 ha, sa upravom pri kotarskoj šumskoj referadi. Privatne šume Prema stanju iz 1894. godine privatne šume sa gotovo 250.000 ha površina predstavljaju negdje oko polovice sveukupnih šuma Slavonije. Tada su to pretežno krupni vlastelinski posjedi, sa već vlastitim službama i sređenijim gospodarenjem. U 1934. godini, kako to pokazuju slijedeći podaci, te su površine dospjele na razinu od oko 100.000 ha, kao odraz društveno-političkih karakteristika tog vremena. S jedne strane jasni su tragovi raslojavanja feudalnog društva, gdje se vlastelin nakon gubitka besplatne kmetovske radne snage, snalazi u pokušaju da zadrži navikli lagodni život. Tom cilju prvenstveno će poslužiti šume, na koje isprva računaju imovne općine, a kasnije pojedine industrijske firme, pretežno stranog kapitala. S druge strane tom kursu doprinosi i državna politika putem provedbe segregacije šuma, i agrarne reforme, dakako sa poreskim i ostalim opterećenjima. Prikaz posjeda iznad 300 ha, s oznakon njihovih površina i organiziranosti daju nam slijedeći podaci:1* " Publikacija: »Šemalizam i status osoblja resora Ministarstva šuma i roda«. 8 Izvod iz publikacije: »Šematizam i status osoblja iz resora Ministarstva šuma i ruda«. 434 |