DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 39 <-- 39 --> PDF |
U tu svrhu osnovano je 13 šumskih manipulacija, čiji se rad odvija u stalnim prekidima, zbog vojnih operacija. Ostale aktivnosti se svode na niz održanih savjetovanja, na prikupljanje podataka o šumarstvu neoslobođenih dijelova, te na osposobljavanje kadrova. Kroz jedan tečaj iz 1944. god. osposobljena su 43 stručnjaka za referade kotarskih i općinskih šumarskih službi. Uz taj kadar ovo šumarstvo raspolaže potkraj 1944, god, još sa 22 šumarska inženjera i oko 250 lugara. Usporedo sa oslobođenjem ovih dijelova zemlje, što pada u drugu polovicu travnja 1945. godine i završava i ova razvojna etapa našeg šumarstva, na ovim prostorima značajna po stvaralačkim i organizatorskim dostignućima, a na širem planu, po stvorenim koncepcijama za budući razvoj šumarstva. 4. BURNA POSLIJERATNA KRETANJA Na ovom se razvojnom nivou susrećemo sa objedinjenim šumarstvom u zajedničku općenarodnu imovinu, što je uslijedilo 1945. godine sa nacionalizacijom ili konfiskacijom većih privatnih i crkvenih šuma, te 1947. godine proglašenjem posjeda imovnih općina, zemljišnih i sličnih zajednica u općenarodnu imovinu. Kroz naznačena organizacijska kretanja poći ćemo slijedom njihovog nastajanja. Prema rješenju Ministarstva poljoprivrede i šumarstva F. D. Hrvatske od 25. 6. 1945. god. osnovani su pri kotarskim narodnim NOO-ima odjeli za šumarstvo, ali sa rukovodnim, upravnim i nadzornim funkcijama. Bivša ravnateljstva šuma ulaze u sastav okružnih odjela za šumarstvo, s time što Vinkovci u prvo vrijeme ostaju u svoj sjedištu, a polovicom 1946. god. prelaze u Slav. Brod. Potkraj 1945. god. osniva se Zemaljsko šumsko poduzeće Hrvatske (ZEŠUMPOH), kojemu se dodjeljuje iskorišćivanje šuma. Ono djeluje preko svojih osam podružnica, među kojima su i Nova Gradiška, Vinkovci i Osijek. Šumarstvo je orijentirano na svoje ostale djelatnosti. Takvo stanje potrajalo je oko godinu dana, kada se rasformirao ZEŠUMPOH i vlada NR Hrvatske je donijela Uredbu o organizaciji šumarske službe, u skladu sa saveznim propisima. Prema toj uredbi u oblasti šumarstva se osnivaju šumska gospodarstva u svojstvu privrednih organizacija, koja prema svom značaju mogu biti savezna, republička i lokalna. U njima su obuhvaćene sve djelatnosti, izuzev čuvanja šuma, koje ulaze u nadležnost kotarskih službi unutrašnjih poslova. Tom prilikom je u NR Hrvatskoj osnovano osam republičkih šumskih gospodarstava, sa šumarijama kao terenskim jedinicama, a pod administrativno operativnim rukovodstvom Glavne direkcije šumskih gospodarstava u Zagrebu. U Slavoniji tada nastaju gospodarstva: »Psunj« Nova Gradiška, »Spačva« Vinkovci i »Papuk« u Osijeku. Lokalna gospodarstva u ovoj su republici rijetkost (jedino Sisak i Jastrebarsko), dok su umjesto njih osnovana 44 kotarska poduzeća za iskorišćavanje šuma, sa orijentacijom na proizvodnju ogrijevnog drva za lokalne |