DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 40 <-- 40 --> PDF |
potrebe. Među takvima su i poduzeća u Novoj Gradiški, Vinkovcima, Osijeku i još nekim mjestima u Slavoniji. Sa početkom 1948. godine, a prema odluci Ministarstva šumarstva NRH od 30. 12. 1947, god., izdvaja se iz šumarstva djelatnost iskorišćivanje šuma i dodjeljuje novoosnovanim Poduzećima za iskorišćivanje šuma (PODIŠ-dma), čije postojanje bilježi tek godinu dana, kada ih u toj djelatnosti zamjenjuju drvno-industrijska poduzeća. 1949. godina donosi decentralizaciju narodnih vlasti, što se očituje u ponovnom osnivanju oblasnih narodnih odbora, na koje prelazi izvjestan dio funkcija od ministarstava. Te godine dolaze do usitnjavanja šumskih gospodarstava tako da ih od osam nastaje šesnaest. Postojeće šumarije zamjenjuju se šumskim revirima. U Slavoniji broj gospodarstava ostaje nepromijenjen. 1950. godine ukida se Ministarstvo šumarstva, a njegova se nadležnost prenosi na Savjet za poljoprivredu i šumarstvo sa Glavnom upravom za šumarstva. Daljnjom decentralizacijom narodnih vlasti dolazi do veće samostalnosti kotarskih narodnih odbora. Kod šumarstva slijedi ponovno povratak na krupnija gospodarstva i šumarije. Sada ih je u SRH devet, registriranih kao privredna poduzeća, a zbog opće potražnje drva, bave se i proizvodnjom ogrijeva i tanjeg tehničkog drva. U 1951. godini promjene se odnose, prije svega, na proglašavanje šumskih gospodarstava za ustanove sa samostalnim financiranjem, zatim da se sve šume stavljaju pod republičku upravu, što dovodi do ukidanja lokalnih gospodarstava i poduzeća za iskorišćivanje šuma. Šumska gospodarstva postaju samostalna, bez ingerencije administrativno-operativnog rukovodstva., Čuvanje šuma ponovno prelazi u nadležnost šumarstva. Promjene iz 1953. godine nastaju u državnoj upravi, kada se poslovi ukinutog Savjeta za poljoprivredu i šumarstvo prenose na osnovani Državni sekretarijat za poslove narodne privrede, u kojem je i Uprava za šumarstvo i lovstvo. Kroz daljnje tokove decentralizacije i demokratizacije narodne vlasti — 1954. godina donosi šumarstvu dvije značajne novine. Jednom od njih dokidaju se šumska gospodarstva, koja nadomještaju kotarske šumarije. Drugom se osnivaju republički šumarski inspektorati sa nadzornim funkcijama, u kojima su uključene i službe za uređivanje šuma. Na taj način od 9 republičkih šumskih gospodarstava nastaje 187 šumarija kao kotarskih ustanova sa samostalnim financiranjem koje, putem svoga upravnog odbora, sastavljenog od članova kolektiva i predstavnika narodnih odbora, djeluje posve samostalno. U takvoj formaciji prolazi slijedećih pet, šest godina, s tim što se u 1956. god. republički inspektorat prevodi na kotarsku šumarsku inspekciju. Kroz to stanje, provedeno jedino u Hrvatskoj, pojavljuje se, međutim, niz nedostataka iz nedovoljne povezanosti, neracionanog korišćenja sredstava rada, slabijih poslovnih efekata i opće stagnacije rada. Na više se mjesta pokušava grupirati šumarije, što djelomično uspjeva na vinkovačkom području, dok se potpuno provoda u SI. Požegi, gdje kotarski narodni odbor polovicom 1957. godine spaja tamošnjih pet šumarije, u zajedničku Šumariju Slav. Po |