DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 41 <-- 41 --> PDF |
ž.egu, što će u neku ruku bili i presedan ponovnom okrupnjavanju na širem planu. Ponovni prelazak na šumska gospodarstva dolazi republičkim propisima, što se provodi 1960. godine. A sada su to privredne organizacije, u čijem su djelokrugu sve djelatnosti, konačno i eksploatacija šuma. U SR Hrvatskoj osnovano je 26 šumskih gospodarstava od kojih se 8 nalazi u Slavoniji, čiji popis zajedno sa područnim šumarijama donosimo. Nova Gradiška sa šumarijama: Nova Kapela, Nova Gradiška, Okučani, Novska i Jasenovac. (Lipovljani su u sastavu ŠG Kutina) Daruvar i područne šumarije: Lipik, Pakrac, Sirač, Daruvar, Miokovićevo i Grubišno Polje. Slavonska Požega sa šumarijama: Slav. Požega, Pleternica, Kutjevo, Velika, Kamensko i naknadno Čaglin. Slav. Brod i šumarije: Oriovac, Slav. Brod, Trnjani i Strizivojna. Vinkovci sa šumarijama: Mikanovei, Vinkovci, Cerna, Županja, Gunja, Strošinci, Lipovac, Spačva, Otok i Vukovar. Osijek sa šumarijama: Osijek, Valpovo, Đakovo, Drenje i Levanjska Varoš. Našice sa šumarijama: Koska, Našice, Donji Miholjac, Đurđenovac, Orahovica i Slat. Drenovac. Podravska Slatina sa šumarijama Podr. Slatina, Voćin, Ćeralije, Suhopolje, Virovitica i Pitomaca. Do konca ovog desetljeća reorganizacije se svode na pojedinačne slučajeve. Gospodarstvo Vinkovci spojeno je, primjerice, u razdoblju od 1961. do 1969. godine sa drvnom industrijom u zajedničku organizaciju: Šumsko poljoprivredno industrijski kombinat Vinovci«. A ŠG Daruvar spaja se 1964. god. sa gospodarstvima Bjelovar i Križevci u novoosnovano Šumsko poljoprivredno gospodarstvo »Mojica Birta« Bjelovar, što ujedno predstavlja i njegovo uključivanje u šumarstvo bilogorsko-podravske regije. U ovu regiju 1970. godine uključuju se i Šumarije Pitomaca, Suho Polje te Virovitita otejepivši se od ŠG Podravska Slatina. Spomenut ćemo i pokušaj zamašnije promjene iz 1969. godine, prilikom rješenja Izvršnog vijeća Sabora o osnivanju šumsko-privrednih područja u SR Hrvatskoj. Prema konačnoj verziji predviđeno je osnivanje sedam takvih područja, dok se je u razradi računalo sa tri, odnosno pet. Jedno od predviđenih područja obuhvatilo bi sve šume Slavonije, a pod upravom jedne privredne organizacije. Mada to rješenje nije ostvareno, ono je pobudilo brojne komentare, i stručne rasprave, posebno unutar šumarstva Slavonije, koje istovremeno traži načine svojeg povezivanja, ali na drugim osnovama. 5. STANJE NAKON OBJEDINJAVANJA Pristup integraciji šumarstva Slavonije počinje brojnim preliminarnim razgovorima predstavnika svih šumskih gospodarstava, što kod većine učesnika dovodi do usaglašavanja stavova u stvaranju zajedništva, o položaju svakog učesnika unutar te zajednice i pravcima budećeg razvoja. Kao nosioci tog procesa postaju gospodarstva: Našice, Osijek, Podr. Slatina, Slav. Brod i Vinkovci, čije površine učestvuju sa oko 60%) u šumarstvu Slavonije, |