DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 43 <-- 43 --> PDF |
funkcijama, dok je operativna strana stvar šumskih gospodarstava, odnosno njihovih radnih jedinica. U Vinkovcima je sjedište poduzeća, gdje još postoje ured generalnog direktora, opća, komercijalna i financijska služba, dok su razvojna i planska služba smještene u Osijeku. Organizacijske promjene sada već ulaze u snošljive okvire, a odnose se bilo na internu organiziranost, bilo na njezino usaglašavanje sa tekućim zakonskim propisima. U tom smislu Centralne zajedničke službe dobivaju u svoj sastav Službu za uređivanje šuma, koje jednim dijelom preuzimaju od ŠG Vinkovci, a drugim dijelom od Poslovnog udruženja šumskojprivrednih organizacija iz Zagreba, što je izvršeno 1971. godine. Nešto kasnije uslijedit će osnivanje Projektnog biroa za šumske komunikacije, te Služba za mehanografsku obradu podataka. Članice SPP »Slavonska šuma« osnivaju 1972. god. zajedničko šumsko- građevinsko poduzeće (ŠGP) »Cestogradnju«, sa sjedištem u Našicama. Povodom nastalih promjena u Ustavu SFR Jugoslavije i Ustavu SR Hrvatske trebalo je uskladiti način izjašnjavanja o osnivanju poduzeća sa novim propisima, što se provodi 1972. godine izjašnjavanjem svih zaposlenih za samoupravni sporazum o udruživanju u ŠPP »Slavonska šuma«. Potkraj 1973. godine dolazi do novih statutarnih promjena, kojom prilikom organizacije udruženog rada ŠG: Našice, Osijek i Vinkovci postaju radne organizacije sa po više osnovnih organizacija udruženog rada (bivših radnih jedinica), a ŠG Podr. Slatina i Slav. Brod i ŠGP »Cestogradnja« postaju radne organizacije bez osnovnih organizacija. Istovremeno se svi radnici tih organizacija izjašnjavaju i zaključuju samoupravni sporazum o udruživanju u Složenu organizaciju udruženog rada: Zajedničko šumsko-privredno poduzeće »Slavonska šuma« koja će početkom 1979. godine, nakon ponovnog izjašnjavanja svog kolektiva, postati: Složena šumsko gospodarska organizacija (SŠGO) »Slavonska šuma«. Iako tih godine nema teritorijalnih promjena, ipak im je stvarao mogućnost novi republički Zakon o šumama, koji osjetljivo pitanje šumsko-privredraih područja ne rješava već ga prepušta Društvenom dogovoru. Koncepcije tog dogovora, razrađene po radnoj grupi, koju je imenovao Sekretarijat za poljoprivredu i šumarstvo, nisu bile prihvatljive, posebno za istočnu Slavoniju. Prema njima područja kojima gospodare ŠG Osijek, Podr. Slatina i SI. Brod ne sadrže uvjete da bi se mogla tretirati kao zaokružene gospodarske cjeline, te bi ih trebalo, zajedno sa njihovim upravama, uključiti u susjedna područja, ne vodeći pri tome računa, da se na tim područjima ostvaruju uspješni poslovni rezultati, i da su ona već sastavni dio jednog već okrupljenog šumsko-privrednog sistema. Ne samo da ovaj slučaj pobuđuje rasprave unutar »Slavonske šume« i društveno političkih organa regije, već je on, kao dio predloženih koncepcija za Društveni dogovor, i predmet posebnog savjetovanja Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, održanog 20. 4. 1978. god. u Zagrebu. Zaključci tog savjetovanja stvoreni jednim analitičkim pristupom stvari i snagom argumenata, bitno su utjecali na daljnje tokove ovog |