DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 44 <-- 44 --> PDF |
dogovora, do kojega i nije došlo, a rješenje log pitanja, vjerojatno će uslijediti korekcijom samog zakona. Spomenut ćemo još jednu lokalnu inicijativu vezanu na osnivanje novog, županjskog ŠG, a na račun već postojećeg u Vinkovcima, što se u pomanjkanju bilo kakve ekonomske logike i nije ostvarilo. 6. ZAKLJUČAK Iz ovog letimičnog pregleda vidimo da se tragovi o ovdašnjem šumarstvu javljaju pred svojih pet vjekova, od kojih se pretežan dio odnosi na početno usmjeravanje i na stanja sa jednostavnijim organizacijskim oblicima, dok se šumarstvo, u današnjem smislu riječi, javlja tek nešto više od stotinu godina i to prilikom segregacije krajiških šuma. Na tom svom dugom hodu ono se kreće kroz nekoliko društvenih sistema i država, što se ogledava, kako na samom razvoju, tako i u sistemima njegove organiziranosti. U svim tim etapama zapažen je interes društva nad šumama,, što potječe vjerojatno još od spoznaje da je kroz ugroženosti šuma ugrožen i ljudski život. Posvuda je on sastavni dio upravnih vlasti, a ovdje ga već nalazimo početkom 16. stoljeća u obliku Verböczijevog običajnog prava, što će kontinuirano teći do danas, a u sve izraženijim oblicima. S tim interesom izražavala bi se sva privredna i ostala obilježja o kojima je ovisio život i prosperitet društva. Od iskustava iz ranijih vremena vidi se, između ostalog, da je stupanj organiziranosti usko povezan sa veličinom posjeda, a postojanost pojedinih vlasničkih struktura, promatrana kroz promjene posjedovnog stanja, da je svojstvena krupnim društvenim posjedima, nasuprot privatnom vlasništvu, podložnom stalnom osipanju, bilo kroz prodaju šuma ili njihovom krčenju. Objedinjavanje svih vlasničkih oblika, osim maloposjeda, u zajedničku općenarodnu imovinu, može se smatrati prijelomnom točkom u cjelokupnom razvitku, pošto su na taj način postavljani temelji jednom suvremenijem i elastičnijem gospodarenju. Na učestalo poslijeratno prestrojavanje trebalo bi gledati jednim dijelom kao na posljedicu veće ovisnosti o narodnim vlastima i privredi kao cjelini, a u doba ubrzanog socijalističkog preobražaja i traženja izlaza iz zaostale i ratom opustošene privrede. No u nekim slučajevima, gdje pojedini zahvati predstavljaju i povratne hodove, kao u primjeru šumskih gospodarstava, koja se osnivaju, dokidaju i osnivaju, te kada se jednom tretiraju kao privredne organizacije, pa kao ustanove i ponovno kao privredne organizacije — više bi se moglo reći da su to posljedice nedorečenosti datih koncepata ili nedostatka upornosti na njihovom provođenju, a svakako da se je radilo i o nedovoljnom sagledavanju dugoročnog razvoja. Slična ocjena mogla bi se protegnuti i na 1954. godinu, kada se samo na području SRH, potezom jedne uredbe i bez obzira na stanovišta struke, mijenja iz temelja postojeći organizacijski sustava, koji će, istina, kratko vrijeme potrajati, ali će zato ostaviti dugotrajnije loše posljedice. Daljnji razvoj, obogaćen prethodnim iskustvima, ustavio je mirnije i sređenije tokove u posljednja dva desetljeća. Šumska gospodarstva danas, |