DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 48 <-- 48 --> PDF |
REMINF.NSCENCIJA I SADAŠNJE STANJE Utjecaj čovjeka mijenjao je ove krajeve, prvo iskopom kanala (poznati su već u rimsko doba), zatim pregrađivanja Vüke ogradama u cilju ribolova, njeno zamuljivanje i stvaranje ogromne bare Palača, a u XIX stoljeću iskopom glavnog recipijensa (Bobotski kanal) te isušivanjem močvarne površine Palača. Sve je to bez sumnje imalo uticaja na šumske površine. (Prema podacima »Regulacija rijeke Vuke 1876.«, bara Palača je 1871. godine imala 68 miliona kubika vode nivoa od 30—180 cm). Svojedobno Slavonija je bila pretežno obrasla šumama te je šumovitost 1750. godine iznosila 70%. Međutim tijekom XIX stoljeća, pa i kasnije, ü ravničarskom dijelu šume su krčene i pretvarane u poljoprivredne površine pa je šumovitost cijele Slavonije 1979. godine iznosila samo 29%. Međutim ü ravničarskom dijelu udio šuma u bivšem Provincijalu drastično je smanjen i prema »Statistici šuma i šumske privrede za 1938. godinu«, pošumljenost je na područjima bivših kotare va Valpovo iznosila 12,3%, Vukovar 8,3°/<« a Osijek samo 4,7%! Stvaranjem veleposjeda počinje sadnja parkovskih površina i manjih šumskih površina ekonomskog značaja na ekonomskim dvorištima veleposjeda, zasnivanje lovnih remiza, mreže drvoreda i manjih šuma (u cilju oznake puteva, privrednog značaja, oznake međa). Primjenom visoke agrotehnike ü posljednje vrijeme čovjek je agrarne površine okrupnio i riješio u smislu pogodnijih veličina, oblika, pogodnih za što viši nivo moderne tehnologije, sa sve većim stepenom agro-melioracija i sistemom komunikacija. Ovakve površine su svojim nastajanjem uticale na raspored, obim i strukturu šumskih površina i uopće na obraslost bilo parkovskim ili drvorednim zelenilom s posljedicom znatnog smanjenja drvećem obraslih površina, što je glavna karakteristika sadašnjeg stanja. Sadašnjom svojom rasprostranjenošću, postojeće šume čine ekološko uporište i na njima je sada teret one ravnoteže u prostoru što ga ostvaruju na ostalim površinama. Izučavanje ovih utjecaja na ravnotežu, definiranje njihovih veličina i kreiranje tih utjecaja posao je pred nama. TEMELJNE SMJERNICE PROSTORNOG PLANA ZA ZELENILO Temeljna smjernica prostornog planiranja predjela — pejzaža je pitanje ekološko- biološke ravnoteže, jer se opredjeljujemo za takav koncept razvoja, koji će osigurati trajnost, iskorišćivanje prirodnih dobara i zdravu okolicu (okvir) čovjekovom životu. Glavno uporište biološko-ekološke ravnoteže, ispunjavanje uvjeta za definiciju primarnih biološko-ekoloških cjelina, čini U Slavoniji zona dominacije relativno očuvanih šumskih kompleksa s kako-itako očuvanom prirodom (u biljnosociološkom i ekološkom smislu) i time osiguravaju trajnu biološku stabilizaciju prostora. Gledano s aspekta regije, šume IPK čine one rastočene šumske površine koje nadopunjuju primarne biološko-ekološke cjeline, a značaj njihove uloge povećan je činjenicom da se nalaze unutar zone poljoprivrednog pejzaža, znači neposredno u zoni kojoj je potrebno održavanje biološke ravnoteže, Stoga je u elaboratu »Okvirni razvoj šumarstva od 1980. do 1989. i orijentacije do 2000. godine «, u Napomeni II, naglašeno: 446 |