DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 55 <-- 55 --> PDF |
dinstvene faune otočja, dok bi proizvodile sumnjive rezultate zbog nepodesnih geoloških i klimatskih uvjeta. Možda je najznačajniji rezultat bio mobilizacija međunarodne i zaštitne podrške za koncept sačuvanja Galapagosa kao veličanstvenog naslijeđa čitavog čovječanstva. Ekvadorci su se dobrovoljno uključili u ta nastojanja, i kao rezultat toga stalno se osiguravaju sredstva koja vode ka zaštiti otoka, zbog njihovog naučnog i odgojnog značaja, a istovremeno pruža Ekvadoru ekonomske koristi od aktivnosti, koje nisu u suprotnosti sa prvenstveno zaštitnim ciljevima. Tako GalapagoškJ otoci pokazuju kako prirodna imovina neprocjenjive vrijednosti za nauku može također biti izvor blagostanja za čovjeka, ako se sačuvaj´u originalni uvjeti za dobrobit nauke i odgoja. 2. IRAN: ZAŠTITA DIVLJACI KAO STIMULANS ZA MREŽU ZAŠTIĆENIH PODRUČJA Stvaranje zaštićenih područja i sistem parkova u Iranu pokrenuto je zbog zabrinutosti što se brojno stanje divljači naglo smanjivalo, a njihova staništa degradirala. Danas Iran ima 46 zaštićenih područja i parkova, kojih je površina preko 7,000.000 hektara. Većina ovih rezultata nastala je radi zaštite divljači, o čemu je donesen zakon 1967. g. U martu 1972. Odjeljenje za zaštitu čovjekova okoliša dobilo je ovlaštenja u najširem smislu nakon što je u ranijim godinama preuzimalo sve veće i veće obaveze. Ne može se odvojiti zaštita divljači od najvažnijeg zadatka — zaštita prirodnih resursa. Kada se ocjenjuju uspjesi zaštite divljači u Iranu bili smo svjedoci oporavka čitavih ekosistema i sada cijenimo do koje mjere može pravilno gospodarenje obnoviti predjele i za produkativan kraj za divljač, a istovremeno i za ljude. Kako se razvijalo saznanje o međuzavisnosti vrsta divljih životinja i njihovog okoliša, težište se sve više usmjeravalo od zaštite pojedinih vrsta prema zaštiti različitih ekosistema koji se nalaze u zemlji. Ovi rezervati — nedavno uspostavljeni — u velikoj su mjeri povećali razolikost iranske mreže zaštićenih područja koja sad obuhvaćaju na primjer lijepe sastojine priobalnih magrova, tamariska, pistacije, badema i juniperusa, pustinje, stepe i umjerene kišne š´ume. Nai*očito ohrabruje uključivanje širokog prostora močvarnih ekosistema u nacionalnu mrežu rezervata i pribježišta za divlje ptice. Razumijevajući međunarodni duh zaštite naše »jedine zemlje« Šahanšah Irana objavio je na konferenciji održanoj 1971. u Ramsaru, da je Iran spreman na svojoj teritoriji izlučiti jedan ekosistem od svjetskog značaja u zajedničkom naporu sa nekom međunarodnom agencijom, koja bi pomogla u zaštiti i u pravljanju tog rezervata u korist cijelog čovječanstva. U tu svrhu Iran je izabrao i odredio područje Azjan Međunarodni rezervat, koji obuhvaća 191.000 hektara jednog od najbogatijih ekosistema Irana ü čijem su sastavu slatkovodne močvare i močvare sa slanom vodom kao i istočni dio hrastovih šuma Zagros-a. Za nadati se je da će ovaj presedan pomoći da se koncept zaštite ekosistema podigne na međunarodni status uz uspostavljanje mreže zaštićenih područja širom svijeta. 45 ^ |