DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 58 <-- 58 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI! Ivo Puncer: DINARSKI JELOVO BUKOVI GOZDOVI NA KOCEVSKOM Slovenska Akademija znanosti i umetnosti, Razred za prirodoslovne vede, XXII/6, Ljubljana 1980. U ovoj studiji, doktorskoj disertaciji autora, obrađene su sa stanovišta suvremene nauke o vegetaciji naše ekonomski najvrednije šume i po svojim općekorisnim funkcijama najdragocjeniji prirodni ekosistemi. Rad obuhvaća 154 stranice štampanog teksta a sadrži 18 dijagrama, 2 skice vegetacijskih profila, 3 karte, 1 tabelu, 16 originalnih fotografija. U posebnom prilogu su tri karte (geološka, pedološka i vegetacijska) u bojama, 8 analitičkih vegetacijskih tabela i 2 sintetske tabele. Materija je izložena u 8 poglavlja sa zaključcima i preporukama na kraju i sa pregledom literature koji sadrži 150 jedinica. Izložena je metodskim redosljedom vrlo koncizno a kroz čitav tekst popraćena je naučnim analizama i sintezama. U Uvodu prikazani su dosadašnji rezultati istraživanja ovih šuma u svijetu i kod nas i postavljeni su ciljevi i zadaci njihove naučne obrade. U poglavlju »Metodika rada« navedene su i opisane sve analitičke terenske i laboratorijske radnje. Treće poglavlje obuhvaća općenito podatke, zatim sistematska i horološka obilježja edifikatora zajednice, jele i bukve, recentni i sekularni areal ovih šuma u Sloveniji i u Evropi. Zatim slijedi četvrto opširno poglavlje sa fiziografskim opisom proučavanog područja u kome su razrađeni geografski, geomorfološki, klimatski, mikraklimaitski, hidrografski i drugi uslovi. U petom poglavlju »Vegetacija « prikazan je povijesni razvoj Slove nije i područja Kočevja sa biljnogeografskim obrisima i pregledom šumskih i nešumskih vegetacijskih jedinica, te sa posebnim osvrtom na sastojine prašume Rajhenovski gozd koja pripada ovom području. U šestom poglavlju posvećuje se pažnja gospodarskim uticajima čovjeka na šumski fond i mjerama obnove i zaštite šuma sa opisom sadašnjeg stanja i iskorišćavanja i obnove šuma, sa prikazom razvojnih sukcesija, a naročito s obzirom na uočene degradacione tendencije. Vlastiti rezultati istraživanja skoncentrirani su pretežno u sedmom, najopširnijem poglavlju u kome se analizira i raščlanjuje zajednica Abieti — Fagetum dinaricum Tregubov 1957 emend. I. Puncer na Kočevskom. Konsekventno su sprovedene suvremene analize zajednice kao određenog ekosistema a zatim su definirane karakteristike njenih nižih jedinica. Analizirane su sve značajnije vrste ekološki, sačinjen je biološki spektar i stratifikacija zajednice (visinsko slojcnje) a kao karaktetristične vrste izdvojene su: Cardamine trifolia, Calamintha grandiflora, Aremonia agrymoniodes, Omphalodes verna, Rhamnus fallax. Neke od navedenih vrsta imaju ograničeno rasprostranjenje u Sloveniji i zapadnoj Hrvatskoj (Cardamine trifolia i Omphalodes verna), dok su ostale rasprostranjene šire u Dinaridima. Zajednica jele i bukve na Kočevju raščlanjena je na 8 subasocijacija od kojih su neke bile već ranije djelomično pod drugim nazivom poznate iz manuskripata, a ovdje prvi put obavljene dok su dvije od njih nove sistematske jedinice. To su: A. — F. dinaricum typicum (M. Wraber 1955 mscr.) Puncer |