DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 59     <-- 59 -->        PDF

A. — F.
dinaricum asaretosum Puncer ( = calamagrostidedosum
Tregubov, Zupančić I960
mscr. pro max parte)
A. — F.
dinaricum asperuletosum Puncer (= omphalodetosum
Tregubov pro max parte)
A. — F.
dinaricum aceretosum (Wraber 1964 mscr.
Puncer, Woj´terslki, Zupančić
A. — F.
dinaricum mercurialetosum Tregubov
1957
A. — F.
dinaricum adenostyletosum glabrae (Pun-
Puncer, Wojterski, Zupančić 1975
A. — F.
dinaricum adenostyletosum glabrae (Puncer
(subas. nova)
A. — F.
dinaricum neckeretosum crispae Puncer
(subas. nova)


Svaka subasoeijacija ima analitičku
tabelu u kojoj su izdiferencirane diferencijalne
vrste, dvije ili više. Unutar sub


PRAPUTNJAK
Zbornik radova


Mjesna zajednica Praputnjak 1981.


Ovaj Zbornik registriramo u Šumarskom
listu iz dva razloga. Jedan je, što
je njegovom izdavanju znatno doprinjeo
Dr Stjepan Frančišković, a drugi
što sadrži i zrnca za povijest našeg šumarstva.


~1 . Dr Stjepan Frančišković (1902—1981)
jedan je od pokretača izdavanja ovog
Zbornika (ostali su Vinko Buljan, Inž.
Miro Štiglić, prof. Krešo Topljak i dr
Vinko Tadejević). Ideja je nikla 1964. godine
tj. godine koje je obilježena i proslavljena
100-godišnjica osnivanja pučke
(osnovne) škole u Praputnjaku. Među


asocijacija izdvojeni su facijesi odnosno
ekološke varijante koji označavaju veći
ili manji stepen vlažnosti, zakiseljenosti
zemljišta, razlike u mehaničkom stanju
supstrata, nadmorskoj visini itd. Ove jedinice
imaju posebno značenje jer upotpunjuju
sliku razvojnih tendencija ili širinu
ekološkog raspona određenih subasocijacija.


U završnom, osmom poglavlju »Stanište
kao biotop šumske zajednice Abieti
— Fagetum dinaricum« ukazuje se
na stvarne i potencijalne mogućnosti određenih
staništa ove zajednice i ističe se
značaj aplikacije vegetacijskih, pa i širih
ekoloških istraživanja na izbor sistema
gospodarenja, sa konkretnim ukazivanjem
na šumsko-uzgojne ciljeve — poboljšanja
asortimana vrsta drveća i povećanja
produktivnosti. Njene niže jedinice
imaju značaj šumsko-uzgojnih i šumsko-
gospodarskih osnovnih jedinica i
predstavljaju poseban model »tipova šuma
« kojima treba da teži intenzivno gospodarenje.


U tome je i praktični značaj ove studije.


Prof. dr Vitomir Stefannović


tim tek deset godina kasnije inicijativni
odbor postaje redakcijski i to u sklopu
30-godišnjice oslobođenja, kojeg je član
i Frančišković, »Kao važni poticajni činitelji
ü ovoj sferi javljaju se i brojni
objavljeni i neobjavljeni napisi i zapisi


o našem Praputnjaku« stoji u Uvodnoj
riječi urednika dr V. Tadejević a.
»Spominjemo studiju dr Stjepana Frančiškovića
o Praputnjaku«, nastavlja Tadejević,
»u kojoj su obrađeni brojni podaci
vezani za prošlost našega mjesta,
do kojih je autor, s urođenim smislom
za istraživanje povijesnih zbivanja, došao,
prilikom prikupljanja za svoje najznačajnije
znanstveno djelo: »»Razvoj
šumskog gospodarstva zapadnohrvatskom
području««. To je, kako navodi Tadeje457