DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 60 <-- 60 --> PDF |
vic, »opsežna studija« »»Praputnjak««, koja je god. 1960. u Zagrebu umnožena kao rukopis.« S. Frančišković je u Zborniku obradio: — Prostorni smještaj Praputnjaka (tlo, klima, vegetacija); — od Povijesnog razvoja Praputnjaka Srednji vijek, Novi vijek, Period feudalizma, Period merkantilizma i Period kapitalizma, Privredni razvoj i Kulturni razvoj; — Istaknute ličnosti praputnjarske prošlosti, njih 19 od ukupno 26 opisanih. Osim toga Frančišković je u prikazu V. Buljana: Osebujnosti Praputnjaraca i njihova dijalekta priložio i nekoliko anegdota te »dao i mnoge sugestije za izradu materijala«, kako navodi V. Buljan (str. 276). Prilozi S. Frančiškovića u ovom Zborniku, kako vidimo, nisu s područja šumarstva ali imaju veze s Frančiškovićem šumarom. To je, kako smo već naveli, naglašeno i u »Uvodnoj riječi« Zbornika, a o tome piše i sam Frančišković. Tako u prikazu »istaknute ličnosti praputnjarske prošlosti« o »Karlu Büjanoviću i njegovom sinu Korneliju« piše: »Baveći se proučavanjem historijskog razvoja šumarstva na području zapadnohrvatskog visočja, naročito u razdoblju između katastrofe Zrinsko-Frankopanskog feuda (1671. god.) i prestanka francuske okupacije (1813. god.), imao sam priliku, da uz ostalo dobijem uvid i u isprave plemićke obitelji Bujanović, čija uloga ü historiji socijalnih pokreta na prijelazu iz XVIII. u XIX. stoljeće još nije dovoljno istražena. Ustanovio sam, da je navedeni revolucionar Kornelije Bujanović porijeklom iz Praputnjaka, i to već u drugom koljenu, dakle sin Hrvatskog Primorja, od oca siromašne seljačke obitelji«. (Karlo Bujanović još kao dječak nestao je iz rodnog sela Praputnjaka da se kasnije pojavi kao ministar Marije Terezije, a njegov sin Kornelije bio je član jakobinske zavjere protiv habsburškog dvora 1795. godine). Za »Topo nime Praputnjaka« prema šumskom dr veću i grmlju autori V. Tadejević i D. Maršanić, citiraju Frančiškovićev članak objavljen u Jadranskom zborniku 1969. god., »Šumarski toponimički elementi u Zapadnohrvatskom kršu«. 2. »Zrnce« za povijest šumarstva je prilog L. Margetića »Nekoliko riječi o zemljišnoj zajednici Praputnjak« te u Frančikoviševom prikazu »istaknute ličnosti « Stjepana Agina Lovrinova, inače seljaka i svojedobnog radnika u Americi. Zemljišna zajednica Praputnjak bila je urbarska tj. nastala je segregacijom vlastelinskog posjeda, ü ovom slučaju vlastelinske gospoštije Bakar. Ukupni posjed iznosio je 1103 rala i 549 č. hvati od čega je bilo šume 296 rali i 800 č. hv., preko 772 rala pašnjaka, blizu 34 rali neplodnog zemljišta i 77 č. hvati oranice. ZZ se nalazila na istoimenoj kat. općini, koja se prostire od mora (Bakarskog zaljeva) do cea 1000 m nad morem nedaleko Go,mjeg Jelenja (prelazi cestu Delnice- Rijeka). Uz zemljišni posjed dobila je regalne odštetne obveznice nominalne vrijednosti 4 700 Kruna (1897. godine). Autor je priložio i reprint Pravilnika ZZ iz 1905. godine. Oblik i sadržaj Pravilnika (Statuta) zemljišnih zajednica bio je zakonski propisan ali je mogao imati i specifične odredbe što se očituje i u ovom Pravilniku. Tako npr. prema tekstu formulara (čl. 26) pravo glasa u skupštini ovlaštenik je imao prema razmjeru upisanom u temeljnoj knjizi a kako se ovlašteničko pravo moglo i dijeliti i prodavali to su tokom vremena mogle nastupiti i znatne promjene (tako je npr. u jednoj maloj ZZ jedan ovlašten kupnjom stekao apsolutnu većinu). Praputnjaci su Pravilnikom odredili da »svaki ovaštenik imade samo jedan glas, bez obzira na obseg ovlašteništva, koje mu pripada« a općinski bilježnik imao je ovlašteničko pravo samo »na zajednički pašnjak ali ne i na »zajedničku šumu i šumske koristi zemljišne zajednice« pa »prema tome ni pravo učestvovanja pri stvaranju za |