DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 60     <-- 60 -->        PDF

vic, »opsežna studija« »»Praputnjak««, koja
je god. 1960. u Zagrebu umnožena kao
rukopis.«


S.
Frančišković je u Zborniku obradio:

Prostorni smještaj Praputnjaka (tlo,
klima, vegetacija);

od Povijesnog razvoja Praputnjaka
Srednji vijek, Novi vijek, Period feudalizma,
Period merkantilizma i Period
kapitalizma, Privredni razvoj i Kulturni
razvoj;



Istaknute ličnosti praputnjarske prošlosti,
njih 19 od ukupno 26 opisanih.
Osim toga Frančišković je u prikazu


V. Buljana: Osebujnosti Praputnjaraca i
njihova dijalekta priložio i nekoliko anegdota
te »dao i mnoge sugestije za izradu
materijala«, kako navodi V. Buljan
(str. 276).
Prilozi S. Frančiškovića u ovom Zborniku,
kako vidimo, nisu s područja šumarstva
ali imaju veze s Frančiškovićem
šumarom. To je, kako smo već naveli,
naglašeno i u »Uvodnoj riječi« Zbornika,
a o tome piše i sam Frančišković.
Tako u prikazu »istaknute ličnosti praputnjarske
prošlosti« o »Karlu Büjanoviću
i njegovom sinu Korneliju« piše:
»Baveći se proučavanjem historijskog razvoja
šumarstva na području zapadnohrvatskog
visočja, naročito u razdoblju
između katastrofe Zrinsko-Frankopanskog
feuda (1671. god.) i prestanka francuske
okupacije (1813. god.), imao sam
priliku, da uz ostalo dobijem uvid i u
isprave plemićke obitelji Bujanović, čija
uloga ü historiji socijalnih pokreta na
prijelazu iz XVIII. u XIX. stoljeće još
nije dovoljno istražena. Ustanovio sam,
da je navedeni revolucionar Kornelije Bujanović
porijeklom iz Praputnjaka, i to
već u drugom koljenu, dakle sin Hrvatskog
Primorja, od oca siromašne seljačke
obitelji«. (Karlo Bujanović još kao
dječak nestao je iz rodnog sela Praputnjaka
da se kasnije pojavi kao ministar
Marije Terezije, a njegov sin Kornelije
bio je član jakobinske zavjere protiv habsburškog
dvora 1795. godine). Za »Topo


nime Praputnjaka« prema šumskom dr


veću i grmlju autori V. Tadejević i D. Maršanić,
citiraju Frančiškovićev članak objavljen
u Jadranskom zborniku 1969. god.,
»Šumarski toponimički elementi u Zapadnohrvatskom
kršu«.


2. »Zrnce« za povijest šumarstva je
prilog L. Margetića »Nekoliko riječi o
zemljišnoj zajednici Praputnjak« te u
Frančikoviševom prikazu »istaknute ličnosti
« Stjepana Agina Lovrinova, inače
seljaka i svojedobnog radnika u Americi.
Zemljišna zajednica Praputnjak bila
je urbarska tj. nastala je segregacijom
vlastelinskog posjeda, ü ovom slučaju vlastelinske
gospoštije Bakar. Ukupni posjed
iznosio je 1103 rala i 549 č. hvati od
čega je bilo šume 296 rali i 800 č. hv.,
preko 772 rala pašnjaka, blizu 34 rali neplodnog
zemljišta i 77 č. hvati oranice.
ZZ se nalazila na istoimenoj kat. općini,
koja se prostire od mora (Bakarskog zaljeva)
do cea 1000 m nad morem nedaleko
Go,mjeg Jelenja (prelazi cestu Delnice-
Rijeka). Uz zemljišni posjed dobila je regalne
odštetne obveznice nominalne vrijednosti
4 700 Kruna (1897. godine).
Autor je priložio i reprint Pravilnika ZZ
iz 1905. godine. Oblik i sadržaj Pravilnika
(Statuta) zemljišnih zajednica bio je zakonski
propisan ali je mogao imati i
specifične odredbe što se očituje i
u ovom Pravilniku. Tako npr. prema tekstu
formulara (čl. 26) pravo glasa u skupštini
ovlaštenik je imao prema razmjeru
upisanom u temeljnoj knjizi a kako se
ovlašteničko pravo moglo i dijeliti i prodavali
to su tokom vremena mogle nastupiti
i znatne promjene (tako je npr. u
jednoj maloj ZZ jedan ovlašten kupnjom
stekao apsolutnu većinu). Praputnjaci su
Pravilnikom odredili da »svaki ovaštenik
imade samo jedan glas, bez obzira na
obseg ovlašteništva, koje mu pripada« a
općinski bilježnik imao je ovlašteničko
pravo samo »na zajednički pašnjak ali
ne i na »zajedničku šumu i šumske koristi
zemljišne zajednice« pa »prema tome
ni pravo učestvovanja pri stvaranju za