DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 62 <-- 62 --> PDF |
EROZIJA stručno-informativni bilten br. 11 Beograd 1983. »EROZIJU« izdaje Institut za šumarstvo i drvnu industriju — Odelenje za eroziju i melioracije u Beogradu (ul. Kneza Višeslava br. 3) a »godišnje izlazi jedan ili više brojeva, u zavisnosti od raspoloživog materijala«, kako u Uvodniku ovog sveska navodi Redakcija Biltena. Ovaj broj posvećen II Susretima bujičara Jugoslavije, koji su održani 19. i 20. svibnja o. g. na području Istre, pa i pretežni dio sadrži priloge o hrvatskom dijelu ovog našeg poluotoka. To su: Dr J. Marković: Istra, Dr ing. Z. Ko s : Povijesni pregled i perspekt. va razvoja vodoprivrede u Istri, Dr ing. A. Tomić : Erozioni procesi u prostoru Istre, DrL. Lazarević i ing. S. Miličević : Erozija u slivu Botonege, Ing. M. B a k o t a , ing. R. Stajduhar i ing. G. Mičetić: Opis puta II Susrela bujičara Jugoslavije te Ing. T. Sobol : RO »Vodoprivreda« — Rijeka. Ostali su prilozi: Dr ing. M. Đorović : Rezultati istraživanja intenziteta vodne erozije na Eskprimentalnoj stanici Ralja u periodu 1967—1977, Dr ing. S. P e t k o v i ć : Hidraulički proračun propusta, Dr ing. M. Vlahović i Ing. T. T odoro vi ć: Stepen poboljšanja kvaliteta slabo nosivog tla izradom šljunčanih šipova, Ing. arh. D. Strugar: Ada Giganlija, Dr R. Lazarević: I Susret bujičara Jugoslavije i IN MEMORIAM. Sadržaj ovog broja »Erozije«, kako se već iz samih naslova može vidjeti, interesantan je i /.a širi krug čitatelja tj. i za one, koji ne rade na bujicama, u a svakom slučaju za šumare. Historijatu hidromelioracija u Istri, o čemu je autor već objavio »Kratak historijski pregled melioracionih radova udolini Mirne« u časopisu »Građevinar« (br. 8/1966) ovdje je dodan i »Dugoročni plan razvoja« do 2015. godine. Šteta što je d o karata reproduciran u tako sitnom mjerilu iako je postojala tehnička mogućnost (da ne premaše stranicu) da se povećaju za 20 do 5(Pfn. Erozioni procesi prikazani su tekstom i fotografijama koji pružaju dobar uvid u današnje stanje u cijeloj Istri, a posebno u s´livu potoka Botonega, na kojoj je već u gradnji retencija. Posebno je dokumentirano djelovanje erozije u slivu Botonege koja je toliko intenzivna da autori, Lazarević — Miličević, predviđaju da će retenziju zatrpati za svega 28 a ne 100 godina, kako je projektom predviđeno! No, moramo biti svjesni, da je erozija prirodni proces i da se ona, posebno u flišnim terenima, javlja i bez utjecaja čovjeka. Tako sam imao prilike vidjeti baš u Istri, pored Starog Pazina, kako je erozija načela travom obraslu glavicu horizontalne površine svega .4—5 m!; na drugom mjestu, kod Paza, plošno obrušavanje nastalo je iako je površina bila obrasla dobro sklopljenom niskom šumom; u području Kaočine gaja na Kozjaku (kod Splita) jedna ne jaka kiša erodirala je djelomično i kaldrmiran put u jarku toliko, da se njime uopće više nije moglo prolaziti. Prirodne erozije nastaju i u drugim supstratima o čemu svjedoči i ona s jedne glavice kod Uvea svojedobno područje Š. u. Višegrad). Glavica je desetljećim služila kao pašnjak, dok nije jedne godine, 1937. ili 38, započela od vrha erozija, najprije brazdasta a zatim jaružasta.i to istodobno s nekoliko brazda. Stoga autori za Botanegu s pravom zaključuju »da velika klizišta nisu samo proizvod antropogenih činilaca, već i osobito povoljnih fizičko-geografskih uslova za njihovu pojavu «, možemo reći »evoluciju« zemljine površine. Stoga, ne ćemo li da od re |