DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 63 <-- 63 --> PDF |
tencije Botonega dobijemo drugi »Obrovac, nužno je u punoj mjeri odmah primijenili »najefikasniji način borbe protiv enormne produkcije nanosa u jarugama — njegovo zadržavanje ... izgradnjom različitih objekata deponijskog tipa.« Iz »Opisa puta« II susreta bujičara Jugoslavije«, posebno izdvajamo prikaz pokusnog objekta ABRAMI, udaljenog 6 km od Buzeta. Naime, pokraj istoimenog sela, 1956. godine tadašnja Uprava za vodoprivredu NRH osnovala je deimonstraciono- pokusnu površinu za primjenu suvremenih metoda na sprečavanju erozije i uređenju brdskih slivova na flišnom terenu (druga, za tipično krašku površinu na vapnencu, osnovana je na otoku Rabu). Autori su prilično opširno izložili rezultate ovih pokusa ali čitateljima preporučamo da ,se o njima informiraju na licu mjesta. Vrijedno je ne samo za radove u bujičinim nego i na ostalim terenima slične konfiguracije. TOPOLA Bilten Jugoslavenske nacionalne komisije za topolu* Br. 133—134, 135—136. i 137—138. 1. U mjesecu rujnu 1981. godine u Institutu za topolarstvo u Novom Sadu održan je sastanak Sekcije za genetiku i oplemenjivanje šumskog drveća s osnovnom temom »Oplemenjivanje listača brzoga rasta«. Referate s ovog sastanka »Topola « je počela objavljivati u prethodnom, tj. 131—132, broju i nastavlja se n br. 133—134. U ovom svesku objavljeni su radovi: A. K r s t i n i ć i M. V i d a k o v i ć: Dostignuća na oplemenjivanju stablastih vrba u Jugoslaviji, * Adresa Uredništva i uprave Beograd, Terazi je 23.VII Zanimiv je prikaz D. Strugara o »Adi ( i ri a n 1 i j i -i j. I izigra rlskom« sportsko rekreativnom poligonu gradskog i šireg značaja«. Kopneni dio poligona iznosi 580 ha, a vodeni 200 ha. Pretežni je dio, blvk, pod šumom (visokom 260 ha a niskom 127 ha), UVu površine su livade, 12% poljoprivredna zemljišta a na 10"/« nalaze se objekti, saobraćajnice i pregrade (koje vežu Adu, otok, Ciganliju u užem smislu s pridruženim površinama Ade Medice i površine uz desnu obalu Save). Ovaj rekreacioni poligon Beograđani uvelike koriste, jer je 1982. godine bilo 14 000 000 posjetilaca (1979. god. oko 5 mil). U nekrolozima prikazan je život i rad četiri bujičara: Ing. Stevana Čirko vić a (umro 1979), Dr. ing. Dušana J e dlovsko g (1913 — 1980), Ing. Momčila Stavrić a (1927 — 1979) i Ing. Živojina Vančetovića (1901 — 1980). O. Piškorić J. Marković: Uticaj gustine sadnje na razvoj nekih klonova vrbe, N. Komlenović i A. K r s t i n i ć : Genotipske razlike između nekih klonova stablastih vrla s obzirom na stanje ishrane, N. Živ a nov: Varijabilnost svojstava aluvijalnih zemljišta i njihov značaj za proizvodnost topola, P. Marinković, D. Živojinović, M. Popov, M. Marko vić i A. Sigunov : Dalja proučavanja primene herbicida u suzbijanju korova u intenzivnim kulturama topola u Potamišu, V. Guzi na: Testiranja klonova vrbe u pogledu svojstava značajnih za upotrebu njihovog pruća u pletarstvu, 2. Sadržaj broja 135—136 (za mjesec jul—decembar 1982) sastoji se od članaka: 1. Herpka : Proizvodne karakteristike poliklonalnih oglednih zasada topo |