DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 64 <-- 64 --> PDF |
la Populus deltoides Batr. u gustom razmaku sadnje I. Herpka : Varijabilnost, naslednost i efekti selekcije za osetljivost na rak kore izazvan gljivom Dothichiza populea Sack, et Briard., P. Marinković, I. Herpka i V. Guzina : Osetljivost nekih potomstava Leuce topola na oboljenja lista, Š. M i k 1 o š : Uvođenje u proizvodnju novih klonova topola u SR Madžarskoj, S. Rončevdć i P. Ivanisevic: Prilog proučavanju uticaja mikroreljefa i načina sadnje na primanje sadnica nekih novih klonova topola u zasadama, I. Herpka : 31. Zasjedanje Izvršnog komiteta Međunarodne komisije za topolu FAO. 3. U br. 137—137 (datiran s januar—juni 1983) možemo pročitati: P. Vrata r i č: Primjer iskorišćivanja plantaže topole u području podravsko- podunavskog bazena, M. Novaković: Mehanizacija u podizanju i nezi plantaža topola, S. May : Populus ciliaca Wall., morfologija, taksonomija i značaj za selekciju, S. Nikolić i D. Jezdić: Izbor transportnog sredstva za prevoz šumskih sortimenata u uslovima SAP Vojvodine, M. S 1 a b a k : Probno vađenje topolovih panjeva na području Š. G. »Osijek«, Dr S. T o m a n i ć : Istraživanja danas za sutrašnje šume (o XVII Svjetskom kongresu IUFRO u Kyotu u rujnu 1981). 4. Nekoliko rezultata iz saopćenih radova: Krstinić-Vddaković »smatraju da će se korišćenjem selekcioniranih i priznatih klonova bijele vrbe (a tih je do sada 11) uzgoj ove vrste podići na znatno viši nivo, čime će se postići i znatna privredna korist «. Inače u okviru šumarskog fakulteta u Zagrebu podignuta su tri klonska arhiva stablastih vrba: — na nizinskom pseudogleju u Kutini, — na aluviju Dunava kod Vukovara i — na NPSO »Duboka« (Velika). J. Marković zaključuje da ophodnja za sva tri ispitana klona bijele vrbe treba biti oko 15 godina a optimalna gustoća sadnje (za maksimalnu proizvodnju drvne mase) je kod gustoće 2 X 2 m (2500 stabala po ha). I. Herpka je na osnovu svojih istraživanja zaključio, »da je svojstvo osjetljivosti topola na Dothichizu — rak kore visoko genetski uslovljeno« ali i da postoje mogućnosti da se osjetljivost smanji selekcijom. Silvio May provodi istraživanja o mogućnosti uzgoja topole Populus ciliaca Wall, na području Sredozemlja (i kod nas). Ova topola prošireno je i zapaženo drvo u području Severo-zapadne Himalaje, gdje raste u mještovrtim šumama a katkad i u čistim sastojinama na čistinama i kamenitim zemljištima na nadmorskim visinama između 1500 i 3500 m. Nađena su pojedinačna stabla, piše S. May, prsnog promjera 112 cm, visoka 30 m od čega 15 čistog debla. Upotreba ove topolovine kao i drugih vrsta (za daske, Ijuštenje, ploče vlaknatice, šibice, pulpu i papir i dr.). U Italiji postignut je uspjeh na području Casale Monferrato (113 m nad morem) dok na pokusnoj plohi Scopa u italijanskim sjeveroistočnim Alpama na 650 m nadm. visine sadnja nije uspjela, jer su,, zaključuje May, klimatski uslovi za ovu vrstu vrlo oštri. U sv. br. 135—136. dr I. Herpka, inače član Izvršnog komiteta Međunarodne komisije za topole FAO, izvješćuje o 31. zasjedanju ovog I. K. održanog od 6. do 10. rujna 1982. u Casale Monferrato, sjedištu Instituta »di S´perimentazione per la Pioppicoltura«. Na tom zasjedanju P. Vratarić održao je u br. 137—138. Topole navedeni referat o »primjeru iskorišćavanja topole u području podravsko-podunavskog bazena« odnosno plantaže »Španjolska ada«. O. Piškorić |