DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 65     <-- 65 -->        PDF

BOLETIN DE LA ESTACION CENTRAL
DE ECOLOGIA, br. 20, Madrid, 1981.


Polo, A.; Velasco, F.: Razvoj kemijske
strukture huminskih kiselina u
tlima različitih šumskih ekosistema u Las
Villuercas (Cärceres)


Pomoću elementarne analize, elektroforeze
i kromatografije filtracijom na gelu
okarakterizirane su huminske kiseline
ekstrahirane iz kiselog smeđeg tla (reprezentira
šumu pitomog kestena, a razvijeno
je na kredi s ponešto kvarcita),
humusnog tla (karakteristično za šumu
hrasta Quercus pyrenaica Wild, na kvarcitima)
i podzolastog tla (razvijeno na
kvarcitima pod grmljem Erica umbellata
L.). Utvrđeno je slijedeće:


1. Varijacija geološkog materijala ne utječe
na stupanj kondenzacije huminskih
kiselina, dok prisutnost vrste Erica umbellata
na čistinama u šumi hrasta Quercus
pyrenaica uzrokuje smanjenje stupnja
kondenzacije huminskih kiselina ´u
dubljim slojevima.
2. Degradacija tla, koju uzrokuje Erica
umbellata, uključuje i smanjenje stupnja
oksidacije (indikator većeg broja hidroksilnih
grupa), sadržaja dušika, stupnja
polimerizacije i molekularne veličine
huminskih kiselina, što se negativno
odražava na strukturnu stabilnost tla.
3. Kvarciti u tlu, ako je sačuvana autohtona
šuma, uzrokuju samo slabo izraženo
smanjenje molekularne veličine
huminskih kiselina.
4. U podzolastom tlu stupanj polimerizacije
i molekularna veličina huminskih
kiselina povećavaju se sa dubinom.
Hernandez de Leon, M.: Primjena
svinjskog gnoja u topolicima


Komentira se primjena svinjskog gnoja
u nekim nasadima topola ICONE (Instituta
za zaštitu prirode) u dolinama
srednjeg toka rijeke Cinca i konstatira
dvostruki učinak: depuraciju voda pomo


ću sistema »zelenog filtra« i fertilizaciju
tala s predvidivim porastom proizvodnje.


S o r i g u e r, R. C; Martinez, M.;
Am at, J. A.: Program Fortran za analizu
podataka o hvatanju i ponovnom hvatanju
istih jedinki u životinjskim populacijama


Opisuje se funkcioniranje programa
Fortran, nazvanog Tabla, koji analizira
podatke o uzorcima živih životinja. Prikazan
je i važan doprinos kalendara ulova
raznim metodama koje se danas najviše
primjenjuj´u u procjeni relativne
abundancije životinjskih populacija. Spomenuti
je program apliciran na podatke


o jednoj populaciji šumskih miševa (Apodemus
sylvaticus te se iznose rezultati
analize.
Ma vol, J.: Procjenjivanje kolonija
sokola Falco eleonorae, Gene 1839, na
Majorki u ljeto 1981


Prebrojane su 23 kolonije sokola Falco
eleonorae na Majorki (zajedno s obližnjim
otočićima) te je dobiven broj od
270—278 pari, ali se procjenjuje da realna
populacija iznosi između 319 i 324 para.
Od te 23 kolonije 18 ih je bilo poznato
1976. god. i tada je procijenjeno da se
sastoje od 181 para. Zapaženi porast parova
pripisuje se manjkavom brojanju
1976. god., koje se obavljalo sa zemlje u
veoma teškim uvjetima, ali i realnom povećanju
brojnosti vrste, iako se ne može
kvantificirati Učešće ova dva uzroka u
porastu od 50—80%.


Diaz Paniagua, C; Lopez -J lira
d o, L. F.: Bilješke o larvama repatih
vodozemaca srednjeg južnog dijela Iberijskog
poluotoka: diferencijalne karakteristike
i razvoj


U sredini južnog dijela Iberijskog poluotoka
obitavaju slijedeće vrste repatih
vodozemaca: Salamandra salamandra,
Triturus marmoratus, Triturus boscai i
Pleurodeles vvalti. Njihove se larve u osnovi
razlikuju kombinacijom triju znaeaj


463