DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 65 <-- 65 --> PDF |
BOLETIN DE LA ESTACION CENTRAL DE ECOLOGIA, br. 20, Madrid, 1981. Polo, A.; Velasco, F.: Razvoj kemijske strukture huminskih kiselina u tlima različitih šumskih ekosistema u Las Villuercas (Cärceres) Pomoću elementarne analize, elektroforeze i kromatografije filtracijom na gelu okarakterizirane su huminske kiseline ekstrahirane iz kiselog smeđeg tla (reprezentira šumu pitomog kestena, a razvijeno je na kredi s ponešto kvarcita), humusnog tla (karakteristično za šumu hrasta Quercus pyrenaica Wild, na kvarcitima) i podzolastog tla (razvijeno na kvarcitima pod grmljem Erica umbellata L.). Utvrđeno je slijedeće: 1. Varijacija geološkog materijala ne utječe na stupanj kondenzacije huminskih kiselina, dok prisutnost vrste Erica umbellata na čistinama u šumi hrasta Quercus pyrenaica uzrokuje smanjenje stupnja kondenzacije huminskih kiselina ´u dubljim slojevima. 2. Degradacija tla, koju uzrokuje Erica umbellata, uključuje i smanjenje stupnja oksidacije (indikator većeg broja hidroksilnih grupa), sadržaja dušika, stupnja polimerizacije i molekularne veličine huminskih kiselina, što se negativno odražava na strukturnu stabilnost tla. 3. Kvarciti u tlu, ako je sačuvana autohtona šuma, uzrokuju samo slabo izraženo smanjenje molekularne veličine huminskih kiselina. 4. U podzolastom tlu stupanj polimerizacije i molekularna veličina huminskih kiselina povećavaju se sa dubinom. Hernandez de Leon, M.: Primjena svinjskog gnoja u topolicima Komentira se primjena svinjskog gnoja u nekim nasadima topola ICONE (Instituta za zaštitu prirode) u dolinama srednjeg toka rijeke Cinca i konstatira dvostruki učinak: depuraciju voda pomo ću sistema »zelenog filtra« i fertilizaciju tala s predvidivim porastom proizvodnje. S o r i g u e r, R. C; Martinez, M.; Am at, J. A.: Program Fortran za analizu podataka o hvatanju i ponovnom hvatanju istih jedinki u životinjskim populacijama Opisuje se funkcioniranje programa Fortran, nazvanog Tabla, koji analizira podatke o uzorcima živih životinja. Prikazan je i važan doprinos kalendara ulova raznim metodama koje se danas najviše primjenjuj´u u procjeni relativne abundancije životinjskih populacija. Spomenuti je program apliciran na podatke o jednoj populaciji šumskih miševa (Apodemus sylvaticus te se iznose rezultati analize. Ma vol, J.: Procjenjivanje kolonija sokola Falco eleonorae, Gene 1839, na Majorki u ljeto 1981 Prebrojane su 23 kolonije sokola Falco eleonorae na Majorki (zajedno s obližnjim otočićima) te je dobiven broj od 270—278 pari, ali se procjenjuje da realna populacija iznosi između 319 i 324 para. Od te 23 kolonije 18 ih je bilo poznato 1976. god. i tada je procijenjeno da se sastoje od 181 para. Zapaženi porast parova pripisuje se manjkavom brojanju 1976. god., koje se obavljalo sa zemlje u veoma teškim uvjetima, ali i realnom povećanju brojnosti vrste, iako se ne može kvantificirati Učešće ova dva uzroka u porastu od 50—80%. Diaz Paniagua, C; Lopez -J lira d o, L. F.: Bilješke o larvama repatih vodozemaca srednjeg južnog dijela Iberijskog poluotoka: diferencijalne karakteristike i razvoj U sredini južnog dijela Iberijskog poluotoka obitavaju slijedeće vrste repatih vodozemaca: Salamandra salamandra, Triturus marmoratus, Triturus boscai i Pleurodeles vvalti. Njihove se larve u osnovi razlikuju kombinacijom triju znaeaj 463 |