DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 69 <-- 69 --> PDF |
IN MEMORIAM FRANJO ŠTAJDUHAR, dipl. in/., šum. (1908 — 1983) Dvadesetog liipnja umro je a 22. na groblju u Šestinama sahranjen FRANJO ŠTAJDUHAR, dipl. inž. šum. i b. direktor Instituta za drvo u Zagrebu. U ime stručne javnosti nad grobom od pokojnika oprostio se Mr Stjepan Petrovi ć , direktor Instituta za drvo ovim govorom : »Pala mi je u dužnost bolna obaveza da se u ime Instituta za drvo, Izdavačkog savjeta i redakcije časopisa »Drvna industrija« te Saveza inžinjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske oprostim od Ing. Franje Štajduhara našeg dugogodišnjeg suradnika i prijatelja. Teško je u ovom tužnom trenutku pronaći prave iriječi da bi se obuhvatio životni i radni vijek kolege Štajduhara. Od rođenja u Đakovu 1907. g. i školovanja u Đakovu, Osijeku i Zagrebu prošao je mukotrpan put stjecanja zna nja sve do diplomiranja na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 1935. g. Svoja prva iskustva kao Jnžinijar šumarstva stjecao je do 1945. u Bosni (Šumske uprave u Olovu, Ilijašu-Okruglici, Vitezu, Nemiloj, Zenici i Semizevou te Direkciji šuma u Sarajevu) i u Hrvatskoj (u Šumarijama Draganac i Križevci), da bi 1949. g. kao iskusan i afirmiran inžinjer šumarstva bio pozvan na rad u netom osnovani Institut za drvnoindustrijska istraživanja pri Min starstvu drvne industrije u Zagrebu. Zajedno s nekoliko kolega entuzijasta uložio je tada maksimum svojih fiz.čkih i umnih sposobnosti za početak rađa i razvoj Instituta. Na svim dužnostima koje je obavljao počevši od referenta po dolasku u Institut, pa do šefa odjela, zamjenika direktora i direktora, Ing. Štajduhar je pokazao izuzetno zalaganje i visok (stručni nivo. Generacije kolega u Institutu su direktno ili indirektno učile na njegovim iskustvima. Vrstan poznavalac svjetskih jezika, sklon pisanju i pisanoj riječi učinio je mnogo na popularizaciji tehnologije prerade drva. Svojom aktivnošću kao autor znanstvenih i stručnih članaka, član redakcije, te glavni i odgovorni urednik časopisa »Drvna industrija« dao je ogroman doprinos transferu stručnih informacija, i na taj način obogatio našu stručnu javnost novim saznanjima. Njegova bogata publicistička djelatnost se posebno odnosi na područje proizvodnje furnira i ploča, ali također i na istraživanja bukovine, topole i egzota, te korištenja drvnih otpadaka. U šumarskim i drvarskim krugovima u Jugoslaviji i inozemstvu bio je poznat kao vrstan tehnolog i autor brojnih projekata za izgradnju i rekonstrukciju industrijskih kapaciteta. Široka lepeza poslova kojima se bavio omogućila mu je, |