DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Šumarstvo ima svoje puno opravdanje samo ako ekspandira ne samo u opremljenosti rada sredstvima rada. već ako poboljšava strukturu šuma (konverzija degradiranih sastojina, pošumljivanje šikara, konverzija makija u visoke šume četinjača, pošumljivanje za poljoprivredu nepodesnog zemljišta i poplavnih područja brzorastućim vrstama, unošenje četinjača u sastojine listača gdje je to oportuno). Nema nikakve sumnje da su ulaganja u otvaranje šuma neophodna za produktivno šumarstvo, ali taj činitelj ne smije dobiti poene koji mu ne pripadaju i bez sagledavanja cjelokupnog gospodarskog razvitka koji nas u godinama koje slijede očekuje. S obzirom na neminovnost traženja rješenja stabilnijem razvitku narodnog gospodarstva, valja čak do 2000. godine računati s višim stopama nezaposlenosti, aktivnijeg uključivanja individualnog sektora u društvene i gospodarske tijekove u poljoprivredi. U slučaju realnijeg vrednovanja rada, što je moguće samo na tržištu, možemo očekivati da će se individualni poljoprivrednik djelomično, u vrijeme mirovanja poljoprivrednih radova, vratiti radu u šumi, i to ne sarno kao radnik, već i svojim sredstvima (vozila, zaprežna stoka, itd.). Sve to naravno zavisi u kojoj mjeri će gospodarska prinuda u godinama koje dolaze biti dosljedna u poštovanju tržišnih zakona. Mišljenja smo da taj aspekt našeg budućeg razvitka valja posebno izučiti. Danas nitko ne može sa sigurnošću reći, da li će individualni poljoprivrednik biti u težim uvjetima za zapošljavanje u industriji i ostalim djelatnostima, potražiti naknadnu zaradu u šumi. U tržišnim uvjetima to je slučaj u zemljama na višem stupnju razvitka od naše, pa se može vjerovati da bi se to moglo desiti i u nas. Ukoliko bismo u opremljenosti radnika tražili rješenje, možda bi se time smanjile mogućnosti za takvo dodatno zaposlenje. Uz prednja razmatranja ima mnogo pretpostavaka, od kojih se velik dio može činiti nerealističnim. Zbog toga bismo ta razmatranja radije označili kao dileme, koje zahtijevaju posebnu obradu. Jak razlog za gornje dileme je očekivanje, da nam u dolazećem razdoblju valja restruktuirati naš prilaz vrednovanju rada koji je u dobroj mjeri bio arbitraran, zbog čega je došlo i do niza poremećaja u raspodjeli društvenog proizvoda i dalje stalno dolazi. Koncentracijom svih raspoloživih sredstava na investicije u poboljšanje stanja postojećih šuma i proširenje novim površinama, stvara se dovoljno prostora, da se u tržišnim uvjetima stvore sredstva za opremanje rada na tržišnom načelu optimalizacije između investicijskih alternativa. Nema sumnje da će prednje dileme biti aktuelne pri definiranju gospodarske politike, pa valja sada, pri vrednovanju mogućnosti razvitka na njih ukazati i o njima voditi računa. Business Performances in Forestry and future Development Problems Summary Forestry of Croatia lags behind in afforestation of new land as well as in conversion of inferior value forests. 35 years ago Croatian forests participated 24.58% ´n total forest area of Yugoslavia, participating today only 22.35%. 487 |