DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 19 <-- 19 --> PDF |
UDC 630:007 šum. list CVII (1983), 489 SAMOUPRAVNO INFORMIRANJE U ŠUMARSTVU SR HRVATSKE Prilog racionalizaciji samoupravljanja Doc. dr Josip BISKUP Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Šimunska cesta 35. SAŽETAK. Kabinet za marksizam Šumarskog fakulteta u Zagrebu u 1982. godini proveo je anketiranje zaposlenih u 90 osnovnih organizacija udruženog rada šumarstva u SR Hrvatskoj. Cilj je istraživanja da se poboljša samoupravljanje i provede njegova racionalizacija. Budući da je preduvjet za dobro samoupravno ponašanje informiranost samoupravljača, otpočelo se s istraživanjem stupnja informiranosti zaposlenih u šumarstvu. Anketirano je 810 ispitanika. Donosimo rezultate istraživanja. KLJUČNE RIJEČI: samoupravljanje, informiranje, anketa, rezultat ankete UVOD Kaže se da je informacija — duša samoupravljanja. Kao što je engleski filozof FRANCIS BACON prvi izrekao misao: »znanje je moć«, tako bi se danas ona mogla dopuniti izrekom: informacija je moć. Ali ova druga izreka ne odbacuju prvu, nego s njom čini silogizam. Ako je informacija moć, a biti informiran znači znati, proizlazi da onaj tko je informiran ima moć. I obratno: neinformirani samoupravljači su nemoćni. Dakle, ako želimo da samoupravljači budu nemoćni, ne dajmo im informaciju. I obratno, ako želimo da razvijamo samoupravljanje, potrebno je da samoupravljači budu što šire i temeljitije informirani. Deklarativno svi smo za to, ali kako se to provodi u praksi mogu nam pokazati empirijski pokazatelji. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA Za istraživanje kako su radni ljudi u šumarstvu SR Hrvatske informirani i kako se informiraju koristili smo upitnik Š-2 koji obuhvaća 26 pitanja. Pitanja se odnose na eksterno i interno informiranje. Ovdje ćemo analizirati onaj njegov dio koji se odnosi na samoupravno informiranje. U istraživanju služili smo se metodom reprezentativnih uzoraka. Uzorak je uzet u 90 šumarija SR Hrvatske. Ukupno je anketirano 810 ispitanika ili 5,2 posto svih zaposlenih u šumarstvu. Uzorak je u svakoj šumariji obuhva |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 20 <-- 20 --> PDF |
tib pö deset točno određenih ispitanika (osim u onim šumarijama ili gospodarstvima gdje je svih zaposlenih manje od deset). U želji da dobijemo što vjerodostojnije podatke, uzorak je obuhvatio: predsjednika zbora radnih ljudi, predsjednika izvršnog odbora Sindikata, predsjednika? radničkog -savjeta, -sekretara, OO SK,-j«dnQg poslqvođ*i´i;;još;p&et šumskih radnika. Ako netko od utvrđenog uzorka nije bio prisutan, anketiran je njegov zamjenik. ,;(,„;(Ivinqiiorni;* ifi-ji;xiFi;nol-.)»n iioiii«* Svjesni opasnosti da se dobije odviše povoljna slika stanja informiranosti u šumarstvu zbog takvog užbrkat, 19ocmirali smo* i tzv. »kontrolnu grupu«. U dvadeset i pet OOUR^a šumarstva anketirani su sami radnici — njih desetoro iz svake šumarije, odnosno gospodarstva.; Tako smo dobili uzorak od 513 radnika i 297 ostalih zaposlenih i mogućnost da osim zbirnih rezultata komparativno promatramo posebno odgovore radnika, a posebno odgovore »ostaljh,:? apQslenih´K, da utvrdimo što misle radnici, a što samoupravni rukovodioc i rukovodioci društveno-političkih organizacija. s Anketiranje su u većini osnovnih organizacija provodili stručno kvalificicani anketari — novinari; nastavnici i studenti političkih nauka. Tek u nekim osnovnim organizacijama, anketiranje su proveli radnici u stručnim službama. Vaše od 50 osnovnih organizacija udruženog rada u šumarstvu SRH nij&nsamo; provelo anketiranje, a mi iz financijskih razloga nismo bili u mogućnosti da i njima pošaljemo anketara, to više što se anketiranje provodilo i.i>a ter.enu, na radilištima. Stoga je uzorak, koji je bio planiran na 10 posto svih zaposlenih realiziran sa 5,2 posto. Međutim, sve . šio. je iznad 4 posto populacije u društvenim se znanostima smatra kvalitetnim uzorkom. Dobiveni rezultati obrađeni su na elektronskom računaru i analizirani. KAKO SE PROVODI SAMOUPRAVNO INFORMIRANJE U ŠUMARSTVU Da bismo odgovorili na postavljeno pitanje, potrebno je da provedemo analizu svih pitanja i odgovora iz upitnika. Prvo pitanje glasilo je: i li´I Na koji se način u vašoj OOUR provodi informiranje radnih ljudi o odlukama samoupravnih i rukovodnih organa (zaokružite jedan ili više odgovora)? Donja tablica pokazuje komparativno odgovore svih ispitanika i posebno radnika; < nlunl :!,;: Ini ! TABLICA´1´ ´´ ´ ´ " ´-" ´ ´ Broj ODGOVORI RADNICI POSTO UKUPNO POSTO 1. Putem vlastitih novina 130 18,06 26l 21,32 2,,,. Pomoću biltena ti3/1 Razglasom4: Putem umnoženih zapisnika5. Preko delegata na zborovimaŠ.y Neslužbeno u kuloarima7. .Ne informiraju su 120 13 116 309 22 12 , 16,62 42,80´ 3,05 1,66 , , 224 19 198 475 32 14 18,30 1,55 16,17 38,80 2,61 1,14 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 21 <-- 21 --> PDF |
, Analizirajmo rezultate! Ako usporedimo podatke u lijevom stupcu tablice, s podacima u desnom, vidljivo je da su odstupanja neznatna. Radnici se izjašnjavaju da se za 3,26 posto manje informiraju putem vlastitih novina nego li svi, dakle, uključujući samoupravne rukovodioce i rukovodioce društveno-političkih organizacija. Odgovor da se u šumarstvu informiranje odvija putem delegata na zborovima radnih ljudi pokazuje nešto veće odstupanje. Radi se o razlici od 4 posto. Radnici misle da su na zborovima više informirani nego što to misle svi zajedno. Ako bismo proveli rangiranje odgovora, onda bi tablica izgledala ovako: TABLICA 2 Bro. j ODGOVORI RADNICI POSTO UKUPNO POSTO 1. Preko delegata na zborovima 309 42,80 475 38,80 2. Putem vlastitih novina 130 18,06 261 21,32 3. Pomoću biltena 120 16,62 224 18,30 4. Putem umnoženih zapisnika 116 16,07 198 16,17 5. Neslužbeno u kuloarima 22 3,05 32 2,61 6. Razglasom 13 1,80 19 1,55 7. Ne inform´raju se 12 1,66 14 1,14 Lako je uočiti da primat u informiranju radnih ljudi u šumarstvu ima interpersonalna komunikacija — na zborovima putem delegata. Takvom obliku informiranja daje se znatna prednost pred informiranjem putem vlastitih novina, biltena ili zapisnika. Informiranje i obavještavanje putem razglasa očito se u šumarstvu ne koristi, iako na nekoliko mjesta i takav način informiranja postoji. Ako se poslužimo rezultatima istraživanja nekih zapadnih komunikologa. koji su došli do zaključka da je interpesonalna komunikacija uvjerljivija i utjecajnija nego mass-media, mogli bismo ovakvim rezultatom biti zadovoljni, jer stavovi se lakše mijenjaju pod utjecajem prijatelja nego nekog sredstva javnog komuniciranja. Međutim, preostaje da se istraži kvantiteta i kvaliteta takvih informacija koje se disperziraju interpersonalno na zborovima radnih ljudi, posebno jesu li takve informacije dovoljno učestale i dostatne. Dalje, korisno je pripomenuti da su ispitanici mogli zaokružiti i po nekoliko odgovora, ako se u njihovom OOUR-u provodi informiranje na dva ili više načina. Međutim, od 810 ispitanika po jedan odgovor zaokružilo je 557 ispitanika (68,77%), odnosno 387 radnika (75,44%) od njih 513. Po dva odgovora dalo je 127 anketiranih, a od tog broja 59 radnika. Tri odgovora okružilo je 88 anketiranih, odnosno 51 radnik, a po četiri odgovora 37 anketiranih ili 16 radnika. Ipak, proizlazi da je u nekim sredstvima informiranje posve zapostavljeno, jer 32 ispitanika odgovora da se informiraju u kuloarima, a 14 ih odgovara da se ne informiraju. 491 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Slijedeće pitanje u upitniku, koje treba dopuniti gornju sliku stanju informiranosti u šumarstvu glasi: Da li vaše novine ili bilten, ako ih imate, prima svaki zaposleni? Budući da je u prethodnom pitanju dobiven podatak da novine radnih organizacija i biltene ima 485 anketiranih od njih 810, odgovor na ovo pitanje mogli su dati samo oni ispitanici koji novine ili biltene imaju. 1 svi oni mahom odgovaraju »da«.. Zaključak je jasan: novine i bilteni dostupni su svima zaposlenima u onim OOR-ima koji ih imaju, bilo na nivou gospodarstva, bilo na razini šumarije, a to iznosi 60,12 posto svih zaposlenih. Uz pretpostavku da su novine i bilteni u radnim organizacijama šumarstva u SR Hrvatskoj, zaista informativni (o čemu će se provesti dodatna analiza sadržaja), proizlazi da je 60,12 posto zaposlenih u šumarstvu dobro informirano putem tih glasila. Ako se tom rezultatu pribroji onaj povoljan podatak da se radni ljudi informiraju interpersonalno na zborovima, proizlazi da samoupravno informiranje u šumarstvu zadovoljava. Ali, takav bi zaključak bio preuranjem, jer odgovori na slijedeća pitanja ankete upućuju na suprotan zaključak, pa proizlazi da samoupravno informiranje u šumarstvu formalno zadovoljava. Naime, slijedeće pitanje naše ankete glasilo je: Jeste li zadovoljni s informiranjem, unutar vaše šumarije? Naime, na to je pitanje 165 (20,37 posto) ispitanika odgovorilo negativno. »Ne posve« odgovorio je 631 (77,90°/o) ispitanika. Niti jed.an ispitanik nije odgovorio da je zadovoljan informiranjem unutar OOUR-a. Svakako da je ovaj podatak indikativan. Zadržimo se na njemu. Postoje dvije mogućnosti eksplikacije takvog stava u odnosu na prije dobivene povoljnije pokazatelje: ili sadržajno samoupravno informiranje u OOUR-ima ne zadovoljava, a formalno se ono provodi, ili se radi o nezadovoljstvu koje ima psiho-sociološke temelje i tendira ka progresivnom. Da bismo se odlučili za jednu od prethodnih solucija, pozivamo u pomoć naredno pitanje iz ankete i koristimo dobivene rezultate. To pitanje glasi: Jeste li zadovoljni informiranjem unutar vašeg gospodarstva? Dobiveni rezultati prikazani su tabelarno. TABLICA 3 Broj ODGOVORI RADNICI POSTO UKUPNO POSTO 1. Nisam zadovoljan 81 15,79 138 17,04 2. Ne posve 149 29,04 259 31,97 3. Zadovoljan sam 279 54,39 408 50,37 4. Bez odgovora 4 0,78 5 0,62 5. UKUPNO: 513 100,00 810 100,00 Ako analiziramo podatke dobivene u anketi u vezi s gornjim pitanjem, proizlazi logičan zaključak da zaposleni u Šumarstvu SR Hrvatske nisu zaista |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 23 <-- 23 --> PDF |
posve zadovoljni s informiranjem unutar svojih osnovnih organizacija, ali da su zadovoljni u više od 50 posto slučajeva s informiranjem na razini gospodarstva, tj. radne organizacije. Postavljamo pitanje: zašto? — Zato, jer na nivou gospodarstva izlaze novine i bilteni, jer ondje postoje i novinari koji se više brinu o informiranje na razini gospodarstva, nego na nivou šumarije. Proizlazi da je intencija da se izdaju novine i bilteni na nivou gospodarstva dobra, ali je nedopustivo da informiranje u osnovnim organizacijama udruženog rada ne zadovoljava, jer OOUR je mjesto na kojem treba da radni ljudi odlučuju neposredno. Ako informiranje u šumarijama nije razvijeno, to može poslužiti kao indikacija da nije samoupravljanje na potrebnoj razini. Dobiveni podaci treba da posluže novinarima, informativnim službama i rukovodiocima kao dokaz da novine i bilteni ne smiju biti sredstva obavještavanja o onome što se dešava na nivou gospodarstva, nego primarno o onome što se zbiva u svakom pojedinom OOUR-u. Proizlazi zaključak da samoupravno informiranje mora početi »odozdo«, iz baze, a ne iz vrha. Potvrdu takvom stavu daju i odgovori na slijedeće pitanje u anketi: Ako imate novine na nivou gospodarstva, jeste li zadovoljni zastupljenošću vašeg OOUR-a u njima? Na to pitanje 237 ispitanika, od toga 141 radnik, odgovara: nije zadovoljno, a 248 anketiranih je zadovoljno, što iznosi 51,13 posto onih koji imaju novine. Nameće se zaključak da se o neadekvatnoj zastupljenosti OOUR-a u zajedničkom listu ne može govoriti u svim slučajevima. Da bi se utvrdilo o kojim je listovima riječ, potrebno je provesti mikro-analizu odgovora, a dodatno provesti sadržajnu analizu listova. U želji da dobijemo potpuniju sliku kako je organizirano informiranje u šumarstvu SR Hrvatske, u anketi je postavljeno i ovakvo pitanje: Imate li oformljenu službu za informiran je? Od 810 anketiranih 412 (50,86%) odgovora ne, 249 (30,74%) da i 130 (16,06%) odgovora da ne zna. Da bismo upotpunili prethodno pitanje, uslijedilo je dodatno pitanje: Imate li u gospodarstvu ili OOUR-u stalnog novinara? 355 (43,66%) ispitanika odgovara da nema, 105 (12,91%) da ne zna i 340 (41,83%) da ima. Ovi rezultati samo potvrđuju prethodne da skoro pola šumarstva u SR Hrvatskoj nema ni novina ni biltena, a tamo gdje ih ima da, po slobodnoj procjeni zaposlenih, ne posvećuju dovoljno pažnju osnovnim organizacijama. Zanimalo nas je, dalje, da utvrdimo da li je praksa u šumarstvu da se zapisnici sa sjednica samoupravnih organa dostavljaju radnicima, pa se tako radni ljudi mogu informirati. Jedno od narednih pitanja bilo je: Tko prima zapisnike samoupravnih organa? Odgovor je bio vezan i mogao je glasiti: 1) svaki zaposleni 51 (6,28 posto) 2) primjerak na nekoliko radnika 230 (28,32 posto) 493 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 24 <-- 24 --> PDF |
3) primjerak na organizacionu jedinicu 285 (35,10 posto) 4) ne primaju ih radni ljudi 219 (26,97 posto). Evidentno je da se u malom broju organizacija udruženog rada u šumarstvu zapisnici dostavljaju svim zaposlenim, da se najviše dostavlja na organizacionu jedinicu, te na grupu radnika po primjerak. Podatak da više od četvrtine svih zaposlenih u šumarstvu ne prima zapisnike sa sjednica organa upravljanja, ukazuje na vjerojatnost da samoupravljanje u šumarstvu nije na zavidnoj visini. Vjerujemo da su zapisnici, kao što to propisuje ZUR-"dostupni radnim ljudima barem negdje na oglasnoj ploči. Spomenimo još pitanje: Koliko ste u 1981. godini prosječno potrošili novca na informiranje zaposlenih u šumariji? Na to pitanje 671 (82,84%) od svih anketiranih odgovora: nije mi poznato. Samo od njih 10, od toga 3 radnika, navodi približnu cifru, a svi drugi odgovaraju malo, mnogo, ne zanima me. i AŽURNOST U INFORMIRANJU Budući da nije svejedno jesu li radni ljudi u udruženom radu informirani o zaključcima, odlukama i stavovima samoupravnih i poslovodnih organa tek nakon mjesec dana ili odmah, grupa pitanja u našoj anketi odnosila se na ažurnost u informiranju. Prvo pitanje iz te grupe glasilo je: Koliko vremena prođe od dana donošenja odluke u vašem OOUR-u do dana informiranja o odluci (prosječno)? Na temelju dobivenih odgovora sastavili smo tablicu koja slijedi. .1 i luv ; - TABLICA 4 j on : r. Broj ODGOVORI RADNICI POSTO UKUPNO POSTO 1. U roku od 3 dana ; 166 ; 32JŠ ´ ´ 257 31,49 2.-<- U roku od 8 danä H 213 41,52 : 337 4130 3. U raku od 15 dana 88 17,16 147 18,01 4."" U roku od 30 dana 21 409 40 4,90 -o-iq rojflv -< .´. ii , . . . ´´ : 5. Više od 30 dana . W5,V, 22 6. Bez odgovra ; ,. s ,10 1,95 1,95 10 7.- ´SVEUKUPNO: 513 100,00 810 100,00 Iz tablice je vidljivo da 41 posto ispitanika odgovora da su u odlukama u svom OOUR-u informirani u roku 8 dana, 31 posto ispitanika izjavljuje da se kod njih to dešava već u roku tri dana. Put informacija od izvora do recipijenta tfaije 15i<Üana u 18 posto slučajeva, a samo 7 posto: ispitanih recipijeriäta* čeka ;na informaciju duže od 15 dana. .v . : .;:;;<; |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Budući da odgovori radnika u odnosu na ostale zaposlene imaju visok stupanj korelacije, nema razloga da sumnjamo u objektivnost odgovora. Proizlazi da je u šumarstvu SR Hrvatske u okviru OOUR-a informiranje ažurno u velikom stupnju. Nas je, međutim, dalje zanimalo jeli ista ili slična ažurnost kad se radi o odlukama i zaključcima na razini gospodarstva, odnosno radne organizacije. Stoga smo postavili pitanje u anketi: Koliko dana prođe od donošenja neke odluke na nivou vašega gospodarstva do informiranja radnih ljudi u toj odluci? Rezultate koje smo dobili prikazuju podaci u tabl. 5. / TABLICA 5 Broj ODGOVORI RADNICI POSTO UKUPNO POSTO 1. 2. 3. 4. 5.., , U U U u roku roku roku roku Više od od od od od 30 3 dana 8 dana 15 dana 30 dana dana 6« ni, Bez odgovorai H 60 170 173 78 28 4411,61 32,8« 33,49 15,69 5,46 8 0,7 0,70,789127726912344 6 11,24 33,97 TT»-32,92 15,65 5,38 0,74 7. SVEUKUPNO: 513 100,00 810 100,00 Kao što je vidljivo iz tablice, odgovori su upravo takvi kakvi su se mogli očekivati. Naime, logično je da´tok informacija l JI () 11 iI .ii . i . ´, 71 r I I \ ´ ..´:. >rn i :;.. i;b , ,´Hlivi i [urni j.. -> i p od izvora, preko komunikatora do recipijehta traje duže od gospodarstva do radnika, nego od OOUR-a do radnika, jer je prostorna distanca veća pa se interpolira i niz smetnji, »šumova«. Stoga je znatno manji broj onih koji odgovaraju da se informacije dobiju u roku 3 dana (11,24%). Manje je i onih koji odgovaraju da put informacija od izvora do recipijehta traje 8 dana (33,97°/o), ali je zato mnogo više onih koji odgovaraju da za stizanje informacija od gospodarstva do samoupravljača treba 15 dana (32,92%). Povećava se i broj onih koji odgovaraju da taj put traje 15 — 30 dana (15,65 °/o). I ovdje postoji velik stupanj korelacije između odgovora radnika i svih zajedno. HADU U Ova dva niza veličina, koje smo dobili na temelju analize odgovora prethodna dva pitanja u upitniku, izrazili smo komparativno pomoću grafikona. Na ordinati je naznačena frekvencija (učestalost), a na apcisi vrijeme (tam- pus). U obradi´ uzeti: su Ukupni rezultati vz-tablice 4. i 5. Isprekidana krivulja odnosi se na tok informacija od gospodarstva do radnika, a neisprekidanä na informiranje unutar OOUR-a. Vidljiv je znatan pomak isprekidane krivulje u desno, .ßjünajq/js rn´jluq i «rnjvo-joi ..-,.: 495 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 26 <-- 26 --> PDF |
G -a f i kori 1 » *30 »0» Zaključak je jasan: da bi samoupravljanje bilo racionalnije i funkcionalnije potrebno je da se skrati vrijeme od donošenja odluka do upoznavanja samoupravne baze u njima. U vezi s ažurnošću u informiranju postavljeno je ispitanicima još jedno pitanje, koje glasi: Jesu li novine (ako ih imate) polumjesečnik ili mjesečnik? Samo 55 ispitanika (6,79%) odgovorilo je da su njihove novine polumjesečnik, a svi ostali koji su odgovorili da imaju novine, navode da su one mjesečnik. Jasno je da informiranje nakon što je stvorena novost u izvoru informacija ne može biti efikasno ni korisno, ako je prošlo mjesec dana. Na taj se način i osnovna funkcija novina znatno smanjuje. Naime, vijest nakon mjesec dana nije vijest, jer je izgubila elemenat novosti, a radnicima se ostavlja mogućnost da se službeno ili neslužbeno interpesonalno informiraju. Proizlazi da bi novine organizacija udruženog rada trebale da budu sed- mične ili barem petnaestodnevne. Tada bi u njima bilo više mjesta za problematiku svakog OOUR-a. Daljnja sadržajna analiza u daljnjem toku istraživanja pokazat će u kojoj mjeri mjesečnici zadovoljavaju svoju svrhu. ZAKLJUČAK Iz netom analiziranih odgovora iz ankete S-2, koja je provedena u 90 šumarija i šumskih gospodarstava u SR Hrvatskoj, proizlazi da postoji velika neravnomjernost u stupnju i načinu informiranja radnih ljudi unutar OOUR- a i radnih organizacija. Informiranje se provodi na razne načine: putem vlastih novina, biltena, interpersonalno na zborovima i putem zapisnika. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Rezultati istraživanja ukazuju na činjenicu da se u više od pola OOUR-a šumarstva informiranje odvija na zadovoljavajući način. Međutim, druga polovina OOUR-a, prema izjavama ispitanika, mogla bi se razmjestiti na skali od 0 — 50 posto i ocijeniti kao nezadovoljavajuća u samoupravnom informiranju Najniži na skali bili bi oni OOUR-i kojima za obavještavanje radnika treba više od mjesec dana i koji im ne dostavljaju zapisnike sa sjednica samoupravnih organa. Posebno oni koji nemaju novine ni bilten niti dostavljaju zapisnike, a preko delegata to čine neredovito. U šumarstvu SR Hrvatske posebno je naglašeno, na temelju rezultata ankete, da efikasno djeluje delegatski sistem, jer najveći broj informacija dobiva se interpersonalno na zborovima radnih ljudi, na kojima su informatori upravo delegati. Informiranje putem novina, gledano globalno, ne zadovoljava, jer takvo informiranje znatno kasni zbog toga što su novine pretežno mjesečnici, a sadržajno ne zadovoljavaju jer u centru pažnje stavljaju problematiku radne organizacije, a ne osnovnih organizacija udruženog rada šumarstva. Anketom se utvrdilo da se u većini OOUR-a radni ljudi informiraju u toku osam dana nakon donesene odluke ili zaključka, a kad se radi i o odluci na nivou gospodarstva, odnosno radne organizacije, put do radnika traje prosječno 15 dana. The Degree to which Information on Self-Management is Disseminated Among Forestry Workersi in the Socialist Republic of Croatia This study presents the results of a poll of workers at ninety basic organizations of associated labor for forestry taken by the Marxism Sector of the Marxism Sector of the Forestry Faculty, University of Zagreb. A total of 810 workers were polled on their knowledge of the activities taking place within their own basic organizations of associated labor. KEY WORDS: Self-Management, Information Dissemination, Poll, Poll Results |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 28 <-- 28 --> PDF |
J< U NEKOLIKO REDAKA U emisiji Radio Zagreba »Sastanak, u Studiju 8« dne 3. prosinca o. g. gost je bio umirovljeni šumski radnik iz Delnica Zvonko Tomac. Tomac je prvi šumski radnik koji je dobio Prvomajsku nagradu, jedno od najviših društvenih priznanja istaknutim radnicima na bilo kojem području. »Kada bi se pomladio, opet bi bio šumski radnik« izjavio je Tomac, jer voli šumu i rad u šumi. Voli šumu, pa je u svom radu posebno pazio, da što manje ozlijedi mlađa stabla, a osobito podmladak. Rodom je iz sela Razloge, pa o svom selu sakuplja povijesne podatke, koje namjerava objaviti. U »Revue Forestiere Francaise« (or- 4 1983) C. Delatour, iz Nacionalnog centra za šumarska istraživanja (I.N.R.A.) objavio je članak ;o »sušenju hrastova u Europi«, općenito i po pojedinim zemljama. Za Jugoslaviju konstatira »da su publikacije o ovom problemu dosta brojne«. U bibliografiju navedeni su radovi ne samo oni objavljeni na francuskom jeziku, u »Revue des Eaux et Forets«: P. Georgijević (1924, 1924), D. Klepac (1981), A. Langhoffer (1929), Lj. Marković (1929), M. Josipović (1924), nego i na hrvatskom odnosno u »Glasniku za šumske´pokuse « (Zagreb, 1926) te u »Šumarskom listu« (Kraljić-Golubović, 1980). Površina šuma. u Francuskoj smanjivala se sve do pred kraj XIX stoljeća kao posljedica prejakih sječa, pašarenja, krčenja i dr. uzroka- Smanjenje bilo bi i veće da nije bilo pošumljavahja s borovima u području Landes-a, tamo od polovine prošlog stoljeća. Međutim,stanje, se znatno mijenja nakon Drugog svjetskog rata, prvenstveno zahvaljujući 1946. godine osnovanom Nacionalnom fondu za´šumarstvo (F.F.N. —´ Föndos Förestier National) iz´kojeg se financira pošum- Ijavanje napuštenih poljoprivrednih ili pašnjačkih površina. Kako se povećavala površina šuma u Francuskoj od 1900 do 1980. pokazuju ovi podacfcrmh i ; i U godini 1900. 1920. 1950. 1970. 1980. Površina (u km-´) 99 500 1040000 113000 134200 138750 0^<<´c^gai^&tlHjMe´´<(»/*)» »«»Hi-jsoHttlfetlo« no 2B><»*««´ol´* riairiw 3415vj^t^aa^T (Forets de France et Action torestiere, No 267 — 1983) Na ovogodišnjem skupu ´ radne gYupc ´»Energija« Evropske´ poljoprivredne zajednice, koji je održan u srpnju o. g. ´u´ mjestu Ronnebv ha jügü´ Švedske" Tazmatrana je upotreba drva kao energefskog, i ogrijevnog izvora^ Sastanak: je octe: žan u Švedskoj kao zemlji u, kojoj se prqyqdij politika povećanja ko,rIišćenja drva u energetske svrhe, što se 1 financijski pomaže iz javnih sredstava. Planirano je, da se upotreba nafte za ogrijev do 1990. !g´odirie´´smanji´ ´za ćća W » ""uz* povećanje upotrebe dry^:(i, trepeta), pd^na,, JOp/pj Učesnipi.,skupa;-abiš,li ´su >y/jedna privatno gospodarstvo koje ima 45 na´ šume u kojem se koristi isključivo drvo za ogrjev, te toplanu u mjestu Växyö jačine 200 megavata, koja osigurava toplinsku energiju za 70%> od 65 000 stanovnika tog grada. Veća upotreba drva za ogrjev propagira se i u Francuskoj, pa je u tu svrhu izdana i posebna publikacija — »Le Chauffage au Bois« (Grijanje drvom) a cijena joj je 70 francuskih franaka. Uz ostalo reklamira se i peć, veličine 84x58 cm, koja zagrijanim zrakom može u prostoriji 45 ma podići temperatura na 24» C za 20 min! O.P. |