DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 29     <-- 29 -->        PDF

UDC 630:311.314 (497.13 Zagreb) Siwni:l!5lr;fiV1l/clinij I:I ; . .. : ... : .m u i,n
uperile. ´ | ću mirc´ii .ii:: . M ´! ii ´ii´


´ I , :
ŠUME GRADA ZAGREBA I ZAGREBAČKE REGIJE


. .
Mr Mladen STOJKOVIĆ, dipl. inž. šum.
Velika Gorica, A. Šenoe 44.


SAŽETAK. Nakon´statističkih podataka o površini, drvnoj zalihi
i prirastu šuma Zagrebačke regije, autor se osvrće na opće stanje,
a posebno na gospodarenje u privatnim šumama. Pledira za
plansko gospodarenje i u privatnim šumama, jer je bez takvog gospodarenja
otežan položaj društvenih šuma. (op)


Po prirodnim bogatstvima Jugoslavije, šume zauzimaju značajno mjesto.
Prema podacima FAO, Rim 1976. godine Jugoslavija po površini od 8,7
milijuna ha zauzima sedmo mjesto u Evropi, po pošumljenosti od 36%>, peto,
a po postotku prirasta na ukupnu masu od 2,1%>, dvadeset i četvrto.´


Poznata je činjenica da šume samim svojim postojanjem vrše čitav niz
neophodnih funkcija u korist čitavog društva. Prema GRIESSNERU. 1970. razvrstane
su sve funkcije šuma u tri grupe i to: — privredna funkcija; — zaštitna
funkcija i — funkcija blagostanja.


Privredna funkcija šume jasno je izražena u proizvodnji drveta i sporednih
šumskih proizvoda. Ova funkcija je značajna za privredu, jer zapošljava
veliki broj stanovništva i omogućava, razvijanje industrije za preradu
drva.´ +e*&B$Häi


Zaštitna funkcija šume je osnovna ili glavna mjera u reguliranju vodnih
režima, zaštita zemljišta o erozije, utjecaj šume na proizvodnju vode, pročišćavanje
otpadnih voda, utjecaj na klimatske prilike, zaštita od prirodnih ka^
tastrofa, značaj šume za narodnu obranu zemlje itd.


Treća grupa tzv. funkcije blagostanja kao rekreaciona, estetsko dekorativna,
higijensko-zdravstvena i drugo.


Smatramo da kod ovog redoslijeda nabrajanja i opisa pojedinih funkcija
šuma nije određen i njihov prioritet ili značaj. To je iz razloga što su ova
izučavanja novijeg datuma, što ne postoje čvrsto definirane metode, na osnovu
kojih bi se mogle utvrditi naučne istine i,.zakonitosti, za. Šira-područja..´Neki
zaključci, koji važe za razvijeno društvo, teško se mogu primjenjivati u društvima
u razvoju, ili pak neke činjenice značajne za jedno područje u zemlji
ne moraju imati istu težinu i značaj na drugom području. (VELASEVlC.
DAMJANOVIC, 1971.).


Sume grada Zagreba i zagrebačke regije po´ Svom značaju obavljaju na
ovom gradskom području privredne funkcije i opće korisne funkcije (zaštitne1
i funkcije blagostanja). One se dijele na društvene šume i šume na kojima
postoji pravo vlasništva (privatne). no




ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Površina šuma


Površina šuma, kao i ostali podaci u tablicama, iskazuje se prema podacima
Republičkog zavoda za statistiku u Zagrebu. Podatke lučimo na području
Gradske zajednice općina Zagreb te na području Zajednica općina Zagreb. U
Gradskoj zajednici općina udružene su Općine Centar, Črnomerec, Dubrava,
Maksimir, Medveščak, Novi Zagreb, Peščenica, Susedgrad, Trešnjevka, Trnje,
Samobor, Sesvete, Velika Gorica i Zaprešić, a Općine udružene u Zajednicu
općina navedene su u tabl. 5.


Tablica 1.


Šumske površine u 1981. godini grada Zagreba i
Zagrebačke regije


Društveni
sektor
Privatni
sektor
Ukupno
ha
Gradska zajednica općina Zagreb 30.543 27.952 58.495
Zajednica općina Zagreb 61.395 64.098 125.493
Ukupn o 91.938 92.050 183.988


Tablica 2.


Šumske površine u 1981. godini po Šumskim


gospodarstvima
Područje Šumskog gospodarstvaZagreb
Društveni
sektor
Privatni
sektor
Ukupno
ha
Gradska zajednica općina Zagreb 30.543 27.952 58.495
Zajednica općina Zagreb 13.581 41.136 54.717
Ukupn o 44.124 69.088 113.212


Tablica 3.


Šumske površine u 1981. godini


Šumskih gospodarstava Bjelovar,
Nova Gradiška i Karlovac na području
Zajednica općina Zagreb 47.814 22.962 70.776


Drvna zaliha, prirast, vrste drveća


Prema podacima Savjeta za šumarstvo i industriju Jugoslavije (1977) prosječna
drvna zaliha po ha društvenih šuma iznosi 124 m3/ha. Najpovoljnija je
u Sloveniji (188 ms), BiH (153 m3), Crna Gora (143 m3), Hrvatska (119 m´),
Srbija (117 ms) i Makedonija (67 m3).


Za šume na kojima postoji privatno vlasništvo od ukupne površine oko
47% nalazi se u raznim degradiranim oblicima. Prosječna drvna zaliha po ha
iznosi 90 mH.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Drvni fond šuma Šumskog gospodarstva Zagreb iznosio je u 1982. godini
7,089.400 m3 s tečajnim prirastom od 185.780 m3. Prosječna drvna zaliha
po ha 166 m3.


Drvni fond na 70.000 ha privatnih šuma područja Šumskog gospodarstva
Zagreb iznosi cea 6,5 milijuna m3 ili po prilici 92 m3/ha, što je u okviru jugoslavenskog
prosjeka, a više od republičkog prosjeka koji iznosi oko 50 m3
(1982). Prirast iznosi cea 200.000 m3 ili nešto manje od 3 m3 po ha. Republički
prosjek za ovu vrstu šume iznosi 0,9 m3/ha. U društvenim šumama SR Hrvatske
godišnji prirast — u prosjeku je 3,5 m3, a na području Šumskog gospodarstva
Zagreb (društvene šume) 5 m3/ha.


U privatnim šumama područja Šumskog gospodarstva Zagreb u ukupnoj
zalihi sudjeluju ove vrste drveća:


bukva sa oko 40%
hrast sa oko 25°/o
grab sa oko 20%
ostali tvrdi lišćari sa oko 10%
meka lišćari sa oko 5%


U privatnim šumama nema četinjača osim neznatno na sjevernim padinama
Zagrebačke gore.


Opće stanje šuma


U najvećem dijelu društvenih šuma kojima gospodare šumska gospodarstva:
Zagreb, Bjelovar, Nova Gradiška i Karlovac (općine: Ivanić-grad, Jastrebarsko,
Kutina, Vrbovec), stanje je zadovoljavajuće. Za sve šume koje se
nalaze u šumsko-privrednom području postoje programi ili gospodarske osnove
po kojima se vrši gospodarenje. Na području Zajednice općina ima oko


2.243 ha društvenih šuma izvan šumsko privrednog područja.. Ovim šumama
gospodare razne organizacije (većinom su to poljoprivredne organizacije
i općine). Organizacije koje gospodare tim šumama, osim Šumarskog fakulteta
nemaju prema Zakonu o šumama propisanu šumarsku službu kao ni službu
zaštite šuma. Također samo jedan dio organizacija ima izrađene programe
gospodarenja.
Privatne šume na području SR Hrvatske od ukupne šumske površine zauzimaju
24%. Na području zagrebačke regije društvene šume zauzimaju od
ukupne šumske površine 50%, a privatne šume preostalih 50%. Na području
šumskog gospodarstva Zagreb (šumsko-gospodarsko područje) od ukupne
šumske površine u iznosu od 113.212 ha društvene šume zauzimaju 39% površine
a privatne 61%. To znači da je veliki dio šumskih površina u privatnom
vlasništvu. Ove su šume po svojoj kvaliteti vrlo različite. Ima ih vrlo
kvalitetnih i dobro očuvanih do krajnje devastiranih i upropaštenih šikara i
panjača.


Prema podacima šumarske inspekcije zajednice općina, stanje u tim šumama
zavisi od mnogo faktora, od kojih su najvažniji: otvorenost šuma, cijena
drvnih sortimenata i njihovoj potražnji, odnos vlasnika šume prema šumi,
odnos općinskog organa uprave prema šumama na kojima postoji pravo
vlasništva i odnos šumsko-Privredne organizacije koja djeluje na općini prema
ovim šumama itd.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 32     <-- 32 -->        PDF

i,,,Predaleko bismo otišli kad, bismo sve analizirali, no potrebno je iznijeti
npke podatke.


Prije svega u odnosu vlasnika prema vlastitoj šumi postoje dvije krajnosti,;
vlasnici koji bi sve što se dade unovčiti bez obzira kako šumu opustošjli,
i drugi koji ne žele sprovesti nužne i neophodne sječe. U domaćinstvima
koja su mlađa ili su svi članovi zaposleni teži se posjeći šumu čistom sječom,
materijal unovčiti a nastalu krčevinu prodati ili zapustiti, predati općini zavisno,
qd mjesta gdje se vlasnik nalazi. Osim takvih sječa čiji je cilj stjecanje
materijalnih dobara, osjeća se jak pritisak krčenja šuma radi izgradnje vikendica
ili prodaje zemljišta u tu svrhu. ,.,


Sječa i promet drvnih sortimenata


U društvenim šumama sječa se vrši u okviru propisa gospodarenja a na
osnovu godišnjeg plana sječa.


I za privatne šume sastavlja se plan sječa, ali se pouzdano znade da su
stvarne sječe veće i do 50%, jer privatni vlasnici nastoje da posjeku znatno
više od dozvoljnog. Ovakvim postupkom s ovim šumama nastaju velike štete
za društvo u cjelini, a posebno za zagrebačku regiju, koja je gusto naseljena
i industrijsko je područje. Ovdje šume bez obzira na vlasništvo uz svoju
sve veću privrednu funkciju imaju i opće korisne funkcije.


i;i 1111 i < .


Tablica 4.
Sječa šuma u 1981. godini


.,, .,. .„ Društveni Privatni


Ukupno


sektor sektor
Gradska zajednica općina 126.849 ms 22.873 m-i 149.722 ms
Zajednica općina Zagreb 222.009 ms 61.914 m3 283.645 m3
Ukupn o 348.858 m3 84.787 m-i 433.367 m3


I dalje se služimo podacima šumarske inspekcije Zajednice općina Zagreba
u vezi prometa drvnih sortimenata (1981). Veliki broj nakupaca u mnogome
otežava stanje na tržištu a ovime i kontrolu sječe i prodaje. Otkupom
se bavi cijeli niz organizacija, koje za to nemaju potrebno znanje i nemaju
dovoljno prostora i uređaja, osim što su registrirane za taj posao. Neke organikacije
kupljene trupce režu na privatnim pilanama i prodaju razanu gradu,
Kako ne vrše kvalitetnu obilježbu trupaca, niti kvalitetno razvrstavanje
drvnih sortimenata, već režu sve otkupljene trupce, to se sa sigurnošću
može kazati, da režu u daske dio furnirskih trupaca, što predstavlja
nenadoknadivu štetu u sirovini, a da bi u isto vrijeme radne organizacije za
preradu trupaca trpjele zbog nedostatka sirovina.


Sumsko-privredne organizacije za preradu drvnih sortimenata imaju sporazume
o zajedničkim ulaganjima u šumske ceste i biološku reprodukciju tj.
u šume iz kojih dobivaju drvnu masu. Razne zadruge koje se bave otkupom
ne ulažu nikakva novčana sredstva u šume i ne vode daljnju brigu o stanju
suma iz kojih su izvukli veliku materijalnu korist.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Nestašica drveta n .svijetu , :i, , .


Prema podacima (SAB A Dl, 1982) svijet će u skoroj budućnosti doživjeli
oskudicu drva i drvnih proizvoda. Porast stanovništva, posebno u zemljama u
razvoju, gdje je potrošnja drva za ogrijev i drvnog ugljena visoka, uzrokovat
će oskudicu i porast cijena u nekim regijama. Neke regije, kao Evropa,
jako će zavisiti o uvozu svih vrsta drvnih proizvoda.


Prema nekim autorima (SABADI, 1982), svjetska proizvodnja oblog drva
iznosit će u 2000. godini oko 3800 milijuna m3. što je prosječno godišnje, više
za 1,56% u odnosu na proizvodnju 1974. god., kada je, prema statistici FAO,
proizvedeno 2500 milijuna m3 drva. Svjetska potrošnja raste stopom koja je
ispod stope priraštaja stanovništva, za koju se procjenjuje da će biti oko 2,l°/o
godišnje.


Gospodarenje u privatnim šumama


Zakon o šumama je odredio da šumama i šumskim zemljištem na kojima
Postoji pravo vlasništva (privatne šume) gospodari njihov vlasnik na temelju
programa za gospodarenje tim šumama, kojega donosi općinska skupština u
roku od tri godine od donošenja Zakona o šumama tj. do 1. lipnja 1980. godine.


; Program za gospodarenje šumama je zapravo jedna vrsta gospodarske
osnove — projekta — kojim se planski regulira gospodarenje i uređenje šuma.
Program mogu raditi samo šumarski stručnjaci — diplomirani inženjeri
šumarstva. Za izradu programa na području zagrebačke regije bilo bi potrebno
92 šumarska inženjera kroz godinu dana ili 9 inženjera kroz 10 godina.


iui Na; području zagrebačke regije postoji 14 gradskih općina (gradske zajednice
općina Zagreb) i 12 oPćina zajednica općina Zagreb, što je ukupno
26 općirjja,,Ha ovpm području dvije općine imaju izrađene programe. Kod
osaijn gradskih općina (uže područje) postoje programi od ranije, ali za njih
nije, do, danas izvršena revizija. Ovdje vrijedni spomenuti, da i općina Centar
1013,398 ha privatnih šuma! Kod šest općina rade se programi a deset općina
nema programe. To znači da se ovih deset općina uvrstilo u 85 općina na
području SR Hrvatske koje su se posve oglušile, na provedbu navedene zakonske
.odredbe o izradi programa za gospodarenje privatnim šumama i da
do danas nisu ništa učinile da se izrade i donesu programi za gospodarenje
u ovim šumama. Kako je zakonski rok za donošenje programa istekao šumarska
inspekcija u smislu zakonskih, ovlaštenja zabranila je doznaku stabala
za sječu glavnog prihoda.´ To znači da se mogu sječi stabla putem prorqfla.
kao i osigurati vlasnicima potreban ogrijev.


"´Izrada propisanog programa je vrlo pojednostavljena, ali ipak stoji (1982.
gbđ.) bd!´600—1000 dinara po 1 ha šuma, pa su trenutačno potrebna velika
novčana sredstva za izradu programa na pojedinoj općini. Poznato je da se
Program donosi za 10 godina, a danas se jedan prostorni metar ogrijeva Prodaje
po cijeni od 2000 dinara, a 1 m3 te tehničkog drva po cijeni od 5000 do
iOđOO´ dinara, onda cijena izrade programa po 1 ha ili ukupno ne bi smjela
biti opravdanje i razlog, kako za općine tako i za posjednike šuma da se
ne. pristupi izradi i donošenju programa za gospodarenje privatnim šumama.;.
(Podaci Republičkog komiteta, za poljoprivredu i šumarstvo 1982.)


503




ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Dajemo i drugi podatak — na području općine Zlatar-Bistrica otkupljeno
je u 1982. godini drvnih sortimenata u vrijednosti dvije milijarde starih dinara.
Na području općine Donja Stubica u prosjeku ostvaruje se godišnje prihoda
iz tamošnjih šuma oko dvije milijarde starih dinara. Dio tih sredstava
mora se vratiti šumi. jer to je u interesu kako vlasnika šume tako i društva.
Suma nije rudnik u kojega ne treba ništa ulagati. Priroda daje svoje obilne
plodove, ali njene tokove moramo pomoći.


Kadrovi


Vidjeli smo. kako je za izradu programa potreban dosta brojan stručni
kadar. Najbolje su postupile one općine koje su odmah pristupile radu putem
svoga stručnjaka ili to rade povezano s područnom Šumarijom.


Zakon o šumama SR Hrvatske propisuje, da šumama i šumskim zemljištem
na kojima postoji pravo vlasništva gospodari općinska skupština. To se
često provodi bez dovoljno stručnog kadra. U šest oPćina zajednice općina
nemaju organiziranu šumarsku inspekciju. U jednoj općini na oko 1000 ha
šume diplomirani inženjer agronomije je obavljao ili još obavlja stručne poslove
i vrši doznaku stabala. U jednoj zemlji Evrope površina općinske šume
iznosi oko 500 ha. Upravitelj je šumarski inženjer. Godišnje se sječe oko
4500 m3 kod zalihe od 410 m:i po ha. Šumsko zemljište po proizvodnim sposobnostima
jednake je vrijednosti tamo i kod nas, ali kod nas postoje bolji
klimatski uslovi.


Neke općine ugovaraju poslove stručnog nadzora sa šumarijama, koje
su OOUR Šumskog gospodarstva, ali zbog nedovoljnih i često simboličnih
naknada, koje općine izdvajaju u tu svrhu šumarije nisu u stanju udovoljiti
zahtjevima naprednijeg gospodarenja, pa se poslovi povjeravaju osoblju s manjim
kvalifikacijama.


Nismo udovoljili uvjetima planskog gospodarenja, pa se pitamo kako zadovoljiti
kriterije intenzivne proizvodnje za koju su potrebni svi uslovi: Stručan
i brojčano jak kadar svih vrsta; orijentacija stručnih radnika za rad u
šumi, a ne u administraciji; napredno shvaćanje kadrova o uzgajanju šuma,
a uz to oslobađanje svih krutih šablona; odgovarajuća otvorenost šuma s putovima
(vlakama) i mehanizacija.


Široko je polje rada, međutim sve ide sporo kao da se čeka da to mora
riješiti netko treći, a ne mi svi zajedno.


Konačna analiza problematike gospodarenja šumama


Zaostajanje razvoja šumarstva u odnosu na potrebe pogodilo je pojedine
kapacitete drvne industrije (pilane, tvornice iverica i šperploča) i industriju
celuloze u Jugoslaviji. Celulozno drvo moramo uvoziti, a s druge strane
celuloznog drva, npr. u ovim privatnim šumama zagrebačke regije ima
malo. Upravo su četinjače pogodne vrste za degradirane površine, za koje sada
možemo kazati, da ne znamo, koliko imamo takvih površina? Kako ćemo
i znati, jer programe za gospodarenje nemamo i pitamo se da li ćemo ih i
imati uz ovaj dosadašnji pristup?


Odgađanje planskog gospodarenja u privatnim šumama otežava položaj
društvenih šuma. Vidjeli smo s kojim su postotkom društvene šume u odno




ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 35     <-- 35 -->        PDF

su prema površini privatnih šuma. Valja uzeti u obzir, da na zagrebačkom
Privrednom području Približno jedna četvrtina ukupne površine sačinjava Park
prirode na Medvednici i druge zaštitne šume, što znači da iz ovih šuma dobivamo
smanjene ekonomske koristi, a potrebe drveta i drvnih proizvoda će
rasti.


Tablica 5.


Šumske površine, sječa i pošumljavanje u 1981. godini po općinama
Zajednica općina i Gradske zajednice općina


ZAJEDNICAZAGREBA
OPĆINA Površina šum ah a
u Sječa šum ams
u Pošumljavanjeh a
u
o c a
3
3
´2 rt OJ
M > U
StiS
T3 IH D
o "d u;
oö o,

3
_´S
rt i>
eo > u2L°
OTS w
0
B.
3
3
-´2
a aS^g u
o L o
a G «
0" 0 v)
Donja Stubica 8 976 2 976 22173 13 373 1 1
Dugo Selo 3 580 2; 167 8 365 5 663 29 29
Ivanić-Grad 10 876 10199 31638 27 259 29 29
Jastrebarsk o 25 714 15 462 67245 59 002 18 18
Klanjec 2 499 87 1535 385 — —
Krapina 7 875 3 774 21596 17 326 4 4
Kutina 19 330 14 634 61465 55 953 49 49
Pregrada 4 515 414 4 882 1726 3 2
Vrbovec 14 856 7 519 38 270 30 755 88 63
Zabok 4 278 274 1274 19 — —
Zelina 7 425 969 9 918 3 748 4 4
Zlatar-Bistrica 15 569 2 920 15 564 6 800 10 8
SVEGA 125 493 61395 283 923 222 009 235 207
GRADSKA ZAJEDNICA
OPĆINA ZAGREB 58 495 30 543 149 722 126 849 118 113


Kod planskog i intenzivnog gospodarenja privatnih šuma kao i povezivanje
s društvenim šumama znatan dio opskrbe sirovine za drvnu industriju i kemijsku
preradu pao bi jednim dijelom teret s društvenih šuma na ove šume,
gdje u budućnosti postoje velike proizvodne mogućnosti. U društvenim šumama
tada bi mogao biti krajnji cilj proizvodnja kvalitetnije i skuplje drvne
mase. Tako na pr. kod povećane ophodnje hrasta proizvodilo bi se tj. uzgojilo
daleko više furnirske oblovine. Vrijedi istaći da su se na ^"im području za




ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 36     <-- 36 -->        PDF

grebačke regije pojavila prva takva usmjerenja gospodarenja putem produženja
ophodnje hrasta sa sadašnjih propisanih od 120 godina na 140 godina i
više. To znači uz manju sječu po količini postizali bi se jednaki ili veći novčani
efekti. Podmladno razdoblje trajalo bi duže. pa ne bi trebala veća pošumljavanja
na površinama čistih sječa.


Kod povećanja proizvodnje u privatnim šumama a smanjivanja u društvenim
šumama po obimu sječa sačuvao bi se i genofond šuma, koji je danas
velikim dijelom ugrožen. Negativnog djelovanja čovjeka bilo je u prošlosti
ali ne prestaje ni danas, pa prijeti opasnost da daljnjom degradacijom šumskog
genofonda potpuno izčezne najvrijedniji genetski materijal. Na tom području
za sada postoji samo znanstveno-istraživački projekt očuvanja genofonda
važnijih autohtonih vrsta šumskog drveća.


Na kraju možemo i zaključiti, da pored postojećih odredbi Zakona o šumama
kao i aktivnosti Republičkog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo
te napora nadležne šumarske inspekcije nisu do danas donijele očekivane
rezultate. U tako nastaloj situaciji među ostalim mjerama predlaže se kod
prijedloga izmjena i dopuna Zakona o šumama, da se šume i šumska zemljišta
na koje postoji pravo vlasništva uključuju u šumsko-gospodarska područja i u
društvenu proizvodnju zajedno s društvenim šumama na određenom području.
U susjednoj SR Sloveniji to se s uspjehom provodi.


LITERATURA


1.
Ljevak, S., S t o j k o v i ć, M.: »Problematika izrade programa za gospodarenje
u šumama na kojima postoji pravo vlasništva«, (za internu upotrebu), Zagreb
1981., 6. str.
2.
M1 i n š e k, D.: »Intenzivan uzgoj prirodnih (ekonomskih) šuma.« Jug. sav. centar
za polj. i šum., Struč. udruž. šumsko priv. organ. Jugoslavije, Savez Poljopr.
šum. komor. Jugoslavije, Beograd i960., str. 7.
3.
S a b a đ i, R.: »Proizvodnja i potražnja za drvom i drvnim proizvodima u svijetu
do 2000. godine« Zagreb, 1982. Šumarski list broj 9—10, str. 367—376.
4.
Velašević, V., Damjanović, S.: »Problem utvrđivanja društveno vrednovanje
opšte korisnih funkcija šuma.« Savez inženj. i tehn. šum. i ind. za preradu
drva Jug. Beograd 1971., Osnovni referat i prateći materijal.
5.
Vidaković , M.: »Čuvanje našeg šumskog genofonda na kršu.« Odiel za
prirodne nauke JAZ-u, Simpozij o zaštiti prirode na kršu u Zagrebu 1971.,
str. 163—174.
6.
Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo. Informacija o problematici
gospodarenja šumama na koje postoji pravo vlasništva (privatne šume)«, Zagreb
1982., strana 18.
7.
Savet za šumarstvo i industriju za preradu drveta PKJ — Savezni komitet
za
poljoprivredu — Savez inženjera i tehničara šumarstva za preradu drveta
Jugoslavije. »Uslovi privređivanja i razvoja šumarstva Jugoslavije u svetlu
zakona o udruženom radu«, Beograd 1977., 115 strana.
8.
Šumsko gospodarstvo Zagreb: »Zapisnik sa sastanka predstavnika zajednice
općina Zagreb, gradske zajednice općina sa predstavnicima RO šumsko gospodarstvo
Zagreb: »Razmatranje problematike izrade programa za gospodarenje
šumama na kojima postoji pravo vlasništva«. Zagreb. 1981.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 37     <-- 37 -->        PDF

9.
Zajednica općina Zagreb — Komitet za privredu i plan: »Informacija o stanju
u šumama društvenog vlasništva van šumsko-privrednog područja, šumama
na kojima postoji pravo vlasništva te stanja u šumama nakon elementarne
nepogode«. Zagreb, 1981.
10. Statistički podaci iz Republičkog zavoda za statistiku SR Hrvatske
Forest of the City of Zagreb and the Zaereb Reeion


Summary


In the city of Zagreb and the greater Zagreb region, the forested surface totals
183,988 hectares (Table 1). Of this total, 91,938 hectares are owned by the
public sector and 92,050 hectares are under private ownership. The average amount
of wood stock (mass, amount) in the forests on the publically owned sector is
166 m3/hectare while in the forests under private ownership it is about 92 m.8.
This show that the forests on land under private ownership are significantly less
productive than forests owned by the public sector. Therefore, the author proposes
the introduction of better management of the private forests, in the first place
the development of management plans and methods to increase growth.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Pogled iz hotela »Eden« u Rovinju na park »Zlatni rt«


U parku se nalaze prirodne sastojine česmine te umjetno podignute,
oko 1900. godine po vlasniku barunu Hiitterotu, alepskog bora (i sa čempresom)
te cedrom, duglazije i jele. Sve unijete vrste i prirodno se šire, a


jedna sastojina duglazije, koju je vjetar poharao 1956. godine, potpuno
se obnovila.
(Foto: O. Piškorić 1983.)